Futurologija » trgovina

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

info — Sun, 20 Feb 2011 19:36:54 +0000

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina

Internet je u svijetu već dulje vrijeme žila kucavica svih grana ekonomije. U Hrvatskoj slika nije nimalo drugačija po pitanju tvrtki koje koriste Internet. Naime, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku 97% tvrtki koristi računala za poslovanje a 95% ih se koristi Internetom svakodnevno.

Segment u kojem hrvatske kompanije kaskaju jest ponuda svojih roba ili usluga na Internetu; samo 24% tvrtki ima omogućenu prodaju putem Interneta. Ravnoteža se održava na i na strani potražnje: kupci u Hrvatskoj tek otkrivaju Internet kao kanal kupnje. Prema podacima iz kartičarskih kuća, pojava web stranica za grupnu kupnju poput Kolektive pojačala je interes prosječnog hrvatskog internauta za kupnju na internetu (i korištenje kreditne kartice bez straha). Pogledajmo kakvo je kretanje trendova u elektroničkoj trgovini u svijetu.

Elektronička trgovina i online poslovanje u svijetu

Najjednostavnija definicija poslovanja i elektroničke trgovine glasi: Poslovanje je bilo koja aktivnost koja uključuje i podrazumijeva razmjenu dobara i usluga s ciljem ostvarivanja prihoda i zarade. Ukoliko se transakcije odvijaju putem interneta, to se naziva Elektronička trgovina.

Tekući trendovi pokazuju da upotreba Interneta, pametnih telefona i sigurnosti ljudi u korištenje kreditnih kartica putem Interneta rastu eksponencijalno. Elektronička trgovina je ovdje da bi ostala i potrošači se trebaju prilagoditi kako bi postali pametni i iskusni online kupci, prodavači i web poduzetnici.

Obujam elektroničke trgovine i potrošnja putem interneta će sa sigurnošću rasti ali će rast varirati po državama i u različitim vremenskim točkama. Kad online tržišta u većem broju zemalja dosegnu određeni stupanj zrelosti, državne granice s još će jednog aspekta postati uske ali i manje važne, obvezujuće i sputavajuće.

Budućnost: Iz elektroničke trgovine u mobilnu trgovinu

Mobilna trgovina: Cilj mobilne trgovine je obavljanje trgovinskih transakcija uz primjenu pametnog mobilnog telefona kao elektronske tehnologije i kanala za poslovanje.

Primjetan je skok u prodaji pametnih «smartphone» mobilnih telefona. Od srpnja do rujna 2010. u Aziji je prodano 4,7 milijuna pametnih telefona, što je skok od 270% u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja iste godine. Na tržištu u Velikoj Britaniji manje od 40% korisnika mobitela probalo je neki oblik mobilne trgovine što ostavlja veliki prosotr za napredak.

Ova mobilna dimenzija elektroničkih transakcija ostavlja velike globalne izazove i prilike. Trenutna razlika (elektronička trgovina odvija se uz pomoć računala, a mobilna trgovina putem mobitela) zbog tehnološke konvergencije postat će minimalna i zanemariva.

Svakako pročitajte:

Ostali članci na futurologija.com u kojima se spominje Elektronička trgovina

Izvori i literatura:

Electronic commerce

Novi trendovi: Mobilna tehnologija u trgovini

Koliko hrvatske tvrtke koriste Internet i računala?

Asian smartphone sales up 270% in Q3 2010 as Android tops Symbian

Oracle ATG

Originally appeared on Futurologija on 20.02.2011.. Original source: Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

info — Mon, 06 Dec 2010 06:55:18 +0000

Poslovni modeli budućnosti

Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.

U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.

Mesh kompanije koriste prednosti društvenih servisa i stranica, bežičnih podatkovnih i Wi-fi mreža, word of mouth – usmenih preporuka kako bi pravovremeno i kvalitetno ljudima pružile proizvode i usluge koje im trebaju bez konstantnog troška vlasništva i to u sve više i više grana gospodarstva – prijevoz, moda, prehrana, nekretnine, putovanja, financije, zabava… Takve kompanije izrasle su kao novi kreativni pogon za dobivanje više onoga što želimo, po manjoj cijeni za nas i za Planet.

Mesh koncept napušta jednokratne transakcije i prijenos vlasništva, a favorizira iznajmljivanje proizvoda i usluge opet i iznova po potrebi korisnika. Ovo dakako nije novost – već dugo imamo knjižnice, hotele, rent-a-car, a donedavno smo imali i videoteke. Ono što je novost i ekstenzija starog koncepta je korištenje novih tehnologija, npr. GPS tehnologije lociranja i bežičnog interneta kako bismo u realnom vremenu dobili informaciju što se i gdje trenutno povoljno dijeli, iznajmljuje i sl. Osim toga, Mesh uz pomoć društvenih mreža i specijaliziranih portala stvara zajednicu povezanih korisnika koji međusobno sami između sebe izmjenjuju robu/predmete/usluge, bez očite i direktne interferencije kompanije koja je vlasnik. Vlasnik je u ovom slučaju svojevrsna «nevidljiva ruka» Adama Smitha koja iz pozadine (uglavnom za profit) osigurava integritet, razinu kvalitete usluge i njeno neometano provođenje.

Preporuka literature:

The Mesh: Why the Future of Business Is Sharing

Većinom male, lokalne kompanije uhvatile su novi val koji im je omogućio globalno rasprostranjeni fenomen – web. Paleta djelatnosti kojima se ove kompanije bave šira je nego što možete zamisliti. Tvrtka Crushpad posluje s temeljnom idejom da svaki pojedinac može napraviti svoje vrhunsko brendirano vino bez potrebe da posjeduje vinograd. Crushpad vam pruža informacije o vinogradima i tržištu grožđa koje preko njih možete kupiti. Zatim pružaju svu ekspertizu i brigu oko vina koje «pravite». Kupci mogu birati do koje razine se osobno žele uplesti i aktivirati u proizvodnji (berba, prešanje grožđa…), ali najčešće se sve svodi na narudžbu i praćenje proizvodnje i fermentacije putem interneta te dostavu sanduka vlastitog etiketiranog vina na kućnu adresu.

Nešto konzervativniji ali nimalo manje kreativni poslovni principi doživljavaju svoje širenje na više teritorija. Na globalnoj razini već je mnoštvo programa za dijeljenje i iznajmljivanje gradskih bicikala. Ono što stavlja «mesh» faktor u nešto što zvuči tako obično kao iznajmljivanje bicikala je korištenje GPS i usluga bežičnog interneta. Pomoću mobitela i mobilnih aplikacija možete rezervirati bicikl i vidjeti na kojoj najbližoj lokaciji su parkirani slobodni bicikli. Vlasnik usluge u isto vrijeme prati pozicije svojih bicikala te prikuplja podatke kako bi povećao kvalitetu usluge. I osobni automobili predmet su dijeljenja: u Cambridgeu (Massachusetts) tvrtka RelayRides omogućava ljudima da dijele svoje osobne automobile u vrijeme dok ih ne trebaju (što je u prosjeku oko 22 sata dnevno). Ovaj sustav vodi brigu o rezervacijama, osiguranju, logistici i drugim elementima potrebnim da bi projekt bio smislen i učinkovit.

Detaljnije ćemo opisati neke od mesh kompanija čiji su uspjesi i poslovni modeli posebno interesantni:

SPOTIFY

Spotify osnivači: Daniel Ek i Martin Lorentzon

Spotify je legalni online glazbeni servis koji nudi preslušavanje/streaming preko 10 milijuna pjesama. Pokrenut je u Švedskoj krajem 2008. godine, a krajem 2010 posluje u nekoliko država sjeverne i zapadne Europe i ima 7 milijuna korisnika od kojih je 250.000 u pretplatnom modelu članstva.

U sustavu Spotify zastupljeni su katalozi svih svjetskih velikih (major) izdavačkih kuća (Universal Music Group, Sony Music, EMI, Warner Music Group), kao i manjih i nezavisnih izdavača.

Razvojem pametnih telefona i pojeftinjenjem data prometa za mobilni internet, Spotify je jednostavno promijenio definiciju riječi «dostupno». Za malenu mjesečnu naknadu tj pretplatu od 10 Eura korisnik ima instantan pristup bazi od preko 7 milijuna pjesama (oko 60 godina neprekidnog slušanja glazbe bez ponavljanja) koje po želji može neograničeno puta preslušati putem streaminga na svom računalu i pohranjivati u mobitelima. Korisnik dakle ne preuzima pjesme i nije vlasnik, već ih samo iznajmljuje na vrijeme dok plaća pretplatu.

Spotify se obvezuje imati sva tražena i najnovija izdanja i prije njihovog datuma izlaska, a korisnik zbog kvalitete i fair usluge najčešće odustaje od ilegalnih izvora i downloada glazbe jer je to u usporedbi s jednostavnosti Spotifyja – prekomplicirano, varirajuće kvalitete, puno lažnih datoteka i virusa. Time se zatvara puni krug: Slušatelji su zadovoljni, a vlasnici glazbe su adekvatno kompenzirani.

THREDUP

ThredUP

ThredUP je prva peer-to-peer razmjena dječje odjeće na webu. Platforma za razmjenu omogućava zaposlenim roditeljima razmijeniti odjeću koju su njihova djeca prerasla za odjeću koja će im pristajati. Ova usluga nastoji spojiti roditelje koji traže povoljnu second hand odjeću za svoju djecu.

Proces za sudjelovanje u ThredUP-u je jednostavan. Roditelj zainteresiran za razmjenu prijavi se na web stranicu. Kako bi mogao primiti odjeću po vrlo povoljnoj cijeni, prvo sam mora pripremiti kutiju odjeće za druge zainteresirane članove, te sadržaj i kratki opis sadržanih artikala objaviti na thredup stranici. Zainteresirani članovi kluba pretražuju stranicu i traže adekvatne kutije prema dobi i spolu djeteta te sadržaju kutija. Članovi također rade osvrte na svoje prošle transakcije i tvore svojevrstan sustav ocjenjivanja drugih korisnika stvarajući zajednicu i sustav povjerenja.

Slanje kutija je za pošiljatelja besplatno, a korisnik koji kutiju prima plaća poštarinu i određenu naknadu kompaniji Thredup koja osigurava web, mehanizam i logistiku razmjene.

Ovaj revolucionarni sustav razmjene dječje odjeće u jednom mjesecu svojim članovima ukupno uštedi i po milijun dolara: roditelji za dvadesetak dolara dobiju kutiju punu očuvane, blago nošene odjeće koju je nečije dijete preraslo, a za istu sumu novca potrošenu u dućanu dobili bi jedan odjevni predmet. Dobro razrađena web stranica omogućava roditeljima da vrlo precizno odaberu ono što doista žele za svoju djecu, a da tu istu odjeću kada djeci postane premala vrate u cirkulaciju ThredUP mreže.

Kiva.org

Kiva microfunds (Kiva.org) je organizacija koja omogućava ljudima da putem Interneta daju novac na posudbu institucijama u zemljama u razvoju, a navedene institucije mikrokreditiraju malo poduzetništvo i studentsku populaciju tih zemalja.

Kiva je neprofitna organizacija koju podupiru zajmovi i donacije njenih korisnika i korporacijskih partnera. Na zajmove u kojima posreduje, Kiva ne uzima nikakav postotak, ali partnerske institucije na terenu kojima Kiva prosljeđuje novac, obračunavaju kamate na izdane mikrokredite kako bi pokrile svoje operativne troškove.

Kiva.org - Način funkcioniranja

Članovi i posjetitelji stranice Kiva.org vrše pretragu i prema zadanim kriterijima odlučuju kojem poslovnom poduhvatu ili instituciji žele dati zajam, te vrše uplatu. Kiva skupljene agregirane zajmove uz pomoć svojih partnera na terenu distribuira u obliku mikrokredita poduhvatima koje su odabrali članovi. Kad se zajmovi vrate, Kiva vraća novac članu, koji je slobodan svoj novac povući ili ga reinvestirati. Članovi na svoje pozajmice ne dobivaju nikakve kamate.

Do kraja 2010. godine Kiva je distribuirala preko 160 milijuna USD zajmova od 757.000 članova, a prosječna visina zajma je 382 USD.

ZIPCAR

Zipcar

Zipcar je kompanija koja svojim učlanjenim korisnicima omogućava korištenje njenih automobila u vremenskim razdobljima od sat vremena pa do nekoliko dana.

Princip poslovnog modela je jednostavan. Učlanjeni korisnici, tzv. «Zipsteri», mogu preko Interneta, mobilnih aplikacija i telefona saznati gdje su parkirani najbliži Zipcar automobili te ih automatski rezervirati za korištenje. Najkraći vremenski period za koji je moguće rezervirati automobil je jedan sat. Svaka rezervacija uključuje reguliranu policu auto osiguranja, a dulji termini rezervacije podrazumijevaju uključene kartice za gorivo i sitni potrošni materijal.

Članovi dobivaju svoj «Zipcard», karticu opremljenu RFID čipom koji otvara automobil koji su rezervirali i to samo u vremenu trajanja rezervacije. Sva Zipcar vozila opremljena su GPS sustavom. Svako vozilo bilježi sve detalje prilikom upotrebe (kilometraža, potronja, brzina) i podatke šalje u centralu. Lokacija automobila dok su rezervirani ne prati se i ne bilježi zbog zaštite privatnosti članova, ali se automobili mogu pratiti, te su opremljeni «kill» funkcijom koja onesposobljava automobil ukoliko se otkrije neovlaštena upotreba.

Zipcar je osnovan 2000. Godine, a tijekom 2010. Zipcar je svjetski tržišni lider u ovom hibridnom modelu rent-a-cara sa preko 400.000 članova, 4400 lokacija i 9000 vozila uklopljenih unutar usluge.

U nekoliko vrlo interesantnih primjera vidjeli smo ekstenzije postojećih poslovnih modela, kao i neke sasvim nove modele koji se u dvadesetom stoljeću nisu niti nazirali. U svakom slučaju, zajednička poveznica je vrlo uočljiva – klasični model vlasništva nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužan, a protok i pravodobnost informacija osiguravaju nove tehnologije i društvene mreže.

Vlasništvo će još određeno vrijeme neosporno biti vrlo važan element u poslovanju i življenju, ali mesh kompanije pokazuju potencijalan alternativni pravac koji bi uz promjenu načina mišljenja mogao postati dominantan u budućnosti, predstavljajući manji financijski teret za individualnog korisnika i manji pritisak na okoliš i resurse našeg planeta Zemlje.

Originally appeared on Futurologija on 06.12.2010.. Original source: Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

info — Sun, 26 Sep 2010 13:19:10 +0000

Svijet 2020. godine

Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.

Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.

Kako Kreirati budućnost?

How To Create The Future? Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.

Michael Noer

Video: Kako kreirati budućnost?

Politika

2011. Smjena vlasti u Sjevernoj Koreji. Kim Jong Un, nasljednik Kim Jong Ila, traži ekonomsku i trgovinsku suradnju sa Zapadom.
2012. Al Shabab, radikalna islamska grupa, preuzima vlast u Somaliji i putem piratskih grupa kontrolira promet u Adenskom zaljevu
2014. U novom valu globalne krize naoružanja za masovnu destrukciju Kina postavlja dalekodometne projektile u Sudanu koji su pod kontrolom Narodne oslobodilačke armije.
2016. Prvi potpuno kompjutorizirani izbori u SAD-u izazivaju burne reakcije i niz optužbi o grubim političkim manipulacijama tehnologijom
2020. Prvi klimatski rat. Bježeći s Maldiva koji tonu muslimansko se stanovništvo naseljava na Šri Lanki. Počinje vjerom potaknut rat uz veliku opasnost širenja.

Medicina & zdravstvo

2012. Supertuberkuloza, nova vrsta stare bolesti otporna na sve danas postojeće lijekove, izbija u Mexico Cityju i širi se na jug SAD-a i Latinsku Ameriku. SAD potpuno zatvara granicu prema Meksiku.
2013. Američka osiguravajuća kuća prva uključuje analize DNK u program zdravstvenog osiguranja.
2014. Najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer raspada se na pet manjih tvrtki.
2015. Novartis prodaje prvu ‘pilulu za autizam’ namijenjenu pacijentima s ‘labilnim X’ kromosomom.
2016. Dvije Australke donose na svijet ‘dijete bez oca’ uz pomoć sintetičke sperme proizvedene iz matičnih stanica majke
2020. Potpuno automatizirani robot-kirurg službeno započinje rad na operacijama tumora. Stopa izlječenja raste do 20 posto

Video: Medicina i Vaše zdravlje u 2020.

Tehnologija

2011. Ruski znanstvenici otkrivaju veliku američko/izraelsku mrežu kompjutorske špijunaže
2011. Automobili dobivaju krila. Terrafugia Transition, prvi ‘leteći auto’, ulazi u prodaju po cijeni od 200.000 dolara
2016. U američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina otvara se prva ‘farma’ s virtualnim zaposlenicima, zapravo stvarnim ljudima koji opslužuju igrače internetskih igara.
2018. Kreće Trans-Eurasia Express, najbrži vlak na svijetu povezuje Pariz i Peking brzinom od 300 kilometara na sat

Video: Vaš transport 2020. godine

Financije & ekonomija

2012. Facebook izlazi s dionicama na tržište i postiže vrijednost od 40 milijardi dolara. Mark Zuckerberg prvi je dvadeset-i-nešto-godišnjak težak više od deset milijardi američkih dolara
2013. Nakon dotad nezapamćenog kraha na Wall Streetu američke financijske vlasti potpuno zabranjuju visokofrekventno trgovanje
2014. Indijac Mukesh Ambani svrgava s čelne pozicije na Forbesovoj listi milijardera Meksikanca Carlosa Slima Helua
2018. Nakon duge, četverostruke recesije poslovi se napokon vraćaju. Potrošači su optimistični, Wall Mart bilježi globalno rekordan promet

Video: Vaše mogućnosti u 2020. godini

Društvo & okoliš

2011. Generalni tajnik UN-a u Kairu prisustvuje rađanju 7-milijarditog djeteta. Rađanje djevojčice Malike Husein označava početak ‘dekade spolne jednakosti”’
2013. Izumire tuna
2015. Desalinizacija postaje najveći izvor pitke vode
2017. Prvo umjetno uzgojeno meso s okusom piletine dolazi na police supermarketa. Pola kilograma – 55 kuna
2020. U nedostatku žena Kina legalizira brakove među muškarcima

Video: Ne tako privatan život

Energija

2012. Nakon izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu cijene nafte i derivata skaču do povijesno najviše razine. Ahmadinedžad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
2015. Bum sunčane energije. Nakon njemačkog sađenja solarnih panela po Sahari sunčana energija postaje komercijalo isplativa i konkurentna na tržištu
2019. Nakon renesanse gradnje nuklearnih reaktora Francuska napokon izvodi uspješan eksperiment s fuzijom najavljujući novo doba čiste energije

Izvor:

http://www.forbes.com/2010/04/08/your-life-2020-technology-data-companies-10_land.html

http://www.jutarnji.hr/svijet-2020–godine–forbes-prorekao-kao-cemo-zivjeti-za-deset-godina-/886453/

Originally appeared on Futurologija on 26.09.2010.. Original source: Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

info — Tue, 02 Mar 2010 17:17:26 +0000

Samo projiciranje budućnosti daleke 1967. godine i nije toliko daleko od prave budućnosti, odnosno, sadašnjosti, pa čak i nedaleke prošlosti.

Online kupovina koju su onda nazvali fingertip shopping, online bankarski sustavi, veza između više računala sve je to postala svakodnevica bez koje ne možemo. Onda su to bile nedostižne, po nekima i utopijske ideje, a sve to je trebao donijeti PC.

Danas tako, s određenom nevjericom, gledamo na teleportaciju, materijaliziranje i slične Star Trek gadgete.

Originalni post:

http://tomislavbuza.com/2010/03/kako-su-1967-godine-zamisljali-buducnost/

Originally appeared on Futurologija on 02.03.2010.. Original source: Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

info — Mon, 22 Feb 2010 11:00:29 +0000

Heart of the home

Henrik Otto, podpredsjednik divizije za dizajn u kompaniji Electrolux predstavio je u Švedskom muzeju arhitekture u Stockholmu uzbudljivi novi koncept kuhinje budućnosti, nazvan “Heart of the home”.

Prema zamislima kompanije, ovaj revolucionarni koncept u potpunosti će iz upotrebe izbaciti lonce i tave, a digitalni recepti i statusi s društvenih mreža prikazivat će se na grijaćoj površini.

Heart of the home je hrabra vizija kuhinje budućnosti – integrirano rješenje koja funkcionira kao kuhinjski stol, površina za kuhanje i bar, sve u jednom! Sve što na ovom revolucionarnom štednjaku treba učiniti je dlanom oblikovati udubinu u kojoj će se ispeći jaja ili skuhati čaj. Potom jednostavnim pokretom prsta podesite temperaturu. Površina grije samo u području u kojem se nalaze namirnice, a prije toga ih analizira i nudi brojne recepte.

Ako je potrebna veća posuda za izdašniju količinu hrane, jednostavno pritiskom ruke utisnete veću ‘zapreminu’. Budući da ne zahtijeva posude za kuhanje, smanjuje se i potreba za pranjem – kada je obrok gotov štednjak se samo prebriše krpicom.

Electrolux tvrdi da će ‘Srce kuhinje’ biti energetski učinkovito i izuzetno praktično za potrebe urbanog društva budućnosti. Ističe kako od 2008. po prvi put u povijesti više ljudi živi u gradovima nego na selu, a prema predviđanjima UN-a taj bi postotak do 2050. trebao narasti na više od 74 posto.

Izvor:

http://newsroom.electrolux.com/2010/02/16/electrolux-presents-‘heart-of-the-home’-kitchen-concept/

http://www.electroluxdesignlab.com/2010/02/electrolux-heart-of-the-home-kitchen-concept/

http://danas.net.hr/znanost/page/2010/02/19/0209006.html

Originally appeared on Futurologija on 22.02.2010.. Original source: Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

info — Mon, 04 Jan 2010 23:29:40 +0000

Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.

U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.

Apple iTunes Music Store u samo pet godina postojanja je postao najveći maloprodajni lanac glazbe u SAD i svijetu. Osim ekonomskog uspjeha, pojam iTunes, kao i komplementarne proizvode iz iPod/iPhone linije, smatram mega-brandom i općim mjestom pop kulture ranog 21. stoljeća. Uspjeh Appleovog koncepta pokazuje kako je implementacija novih tehnologija, u sprezi sa svježim idejama nužna za revitaliziranje starih i neadekvatnih poslovnih modela. Osim toga, rezultate analize postojećeg uspješnog sistema moguće je upotrijebiti i kao polaznu osnovu za kreiranje i iznalaženje novih poslovnih mogućnosti na polju online digitalne glazbe.

Računalna i Internet revolucija kao točka preokreta u diskografskoj industriji

Pojam „diskografska industrija“, prema međunarodnom standardu industrijske klasifikacije (ISIC) obuhvaća kompanije i organizacije koji snimaju, proizvode, izdaju, distribuiraju i promoviraju proizvod – snimljenu glazbu. U širem smislu termin obuhvaća i neprofitne organizacije poput glazbenih unija, udruga, sindikata i agencija za prikupljanje i distribuciju tantijema. Krovna organizacija diskografske industrije je IFPI.

iTunes

Ubrzanim razvojem računalne i telekomunikacijske tehnologije, a posebice populariziranjem kućnih i osobnih računala početkom osamdesetih, te komercijalnom eksplozijom Interneta sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sve privredne i društvene grane doživjele su temeljit zaokret u pristupu poslovanju, kao i samom njegovom obavljanju. Industrija zabave, čijem je mehanizmu diskografija jedan od ključnih sastavnih dijelova, goleme postotke svojih ekstraprofita nagomilanih tijekom zlatnog doba ležerno je usmjeravala u najnovije produkcijske tehnološke dosege, dok je socijalni kontekst i potencijal novih medija i tehnologija za distribuciju diskografskih proizvoda ostao zanemaren.

Cijeli paradoks dot-com svijeta koji se na prijelazu milenija odvijao na globalnom nivou i u svim industrijama, na svijet diskografije primjenila je grupa studenata kojoj je na čelu bio Shawn Fanning. Oni su u svojoj studentskoj sobi osmislili i pokrenuli Napster – prvi i revolucionarni Peer-to-peer program za besplatnu (ali i ilegalnu) razmjenu glazbe između fanova. Napster je ugašen nakon sudskih tužbi velikih diskografskih kompanija, ali je i nepuna godina dana njegovog djelovanja pokazala način na koji nova Internet generacija konzumira glazbu: odmah sad, jednim klikom, ovdje, u neograničenim količinama, po mogućnosti besplatno ili vrlo vrlo jeftino. Ovim načelima vode se svi današnji legalni download servisi, uključujući reinkarnirani (legalni) Napster, gigantski iTunes Music Store, te ostale poput Nokia OVI, Amazon MP3, Rhapsody. Razumljivo, baratanje sa riječima poput “besplatno” ili “gotovo besplatno” predstavlja hod po rubu profitabilnosti, pa žrtve digitalne ere nisu rijetke: Myspace je u 2009. kupio Imeem, a pred Božić 2009. servis Lala podpao pod okrilje iTunesa.

Još je uvijek dug put do potpune i globalne implementacije novih tehnologija u konzumaciji glazbe. Osim potrebne kritične razine kupovne moći i razine svijesti o poštovanju autorskih i srodnih prava, pristup prijenosnim digitalnim playerima, pristup broadband internetu i naprednim mobilnim telefonima još je uvijek u ranoj fazi usvajanja na mnogim svjetskim tržištima.

Diskografska industrija postupno se prilagođava dramatičnim promjenama koje donosi nova tehnologija. Tehnologija omogućava konzumentima nabavljanje glazbe na više različitih načina, sa prijenosnim digitalnim playerima (Apple iPod, Microsoft Zune) koji uz pomoć efekta sinergije (iznimna lakoća korištenja, integriranost playera i download servisa, statusni simbol, lifestyle) zapravo povećavaju promet legalnih downloada.

Današnju sliku diskografske industrije sačinjava „velika četvorka“; diskografske kompanije Universal Music Group, Warner, EMI i Sony Music Corporation, koje sa svojim ekspoziturama i tvrtkama kćerima drže preko 80% ukupnog svjetskog tržišta snimljene glazbe.

Nastanak i razvoj Apple iTunes Store

iTunes

Kompanija Apple inc. započela je revoluciju osobnih računala 1970-ih svojim modelom Apple II, a razvoj nastavila serijom Macintosh 1980-ih. Suosnivači, (tada studenti) Steve Jobs i Steve Wozniak, svoju tržišnu nišu pronašli su u proizvodnji jednostavno i pametno dizajniranih računala sa što jednostavnijim korisničkim sučeljem. Računala ostalih proizvođača bila su nezgrapna, teška za uporabu i održavanje, te namijenjena isključivo biranim i školovanim profesionalcima iz sfera visokog biznisa i znanosti. Široki tržišni pristup (s dovoljnom dozom „klase“) omogućio je Appleu strelovit rast i izlazak iz legendarne garaže u kojoj su započeli; uskoro su iskustvo osobnog računalstva mogli iskusiti učenici, studenti, profesori, kao i kreativni profesionalci koji su u vršnim modelima iz Apple ponude prepoznali oruđe za rad. Duh i ozračje „kompanije iz garaže“ ponovno je oživljen 1996. povratkom Stevea Jobsa u Apple na mjesto predsjednika uprave. Sama filozofija kvalitetnog dizajna, lakoće uporabe i popratno promoviranog „in“ lifestylea vezanog uz konzumaciju Apple proizvoda, u više se navrata pokazala kao pun pogodak.

iTunes softver nastao je iz puke potrebe Applea da svojim korisnicima pruži vlastito rješenje za preslušavanje i organizaciju sve popularnijeg komprimiranog mp3 formata zapisa glazbe. Zbog potrebe hitnog djelovanja (novi program za preslušavanje mp3 zapisa glazbe trebao je biti uključen u distribuciju novog operativnog sustava Mac OS X) otkupljeno je već gotovo rješenje „SoundJam MP“1, a prilagodba aplikacije Apple filozofiji, standardima značila je u osnovici krajnje pojednostavljenje korisničkog sučelja i smanjivanje broja opcija programa.

Ideja za pokretanjem online glazbenog servisa i vlastitog mp3 prijenosnog playera nije se rodila paralelno s idejama o razvoju „iTunes“ – praktičnog softverskog playera, već je nastala nešto kasnije, kada su se u interakciji s iTunesom pokazali mnogi nedostatci već postojećih, tada aktualnih mp3 prijenosnih playera. Pravo rješenje, i već gotovi business plan Appleu je ponudio vanjski suradnik Tony Fadell, no uz ideju o naprednom hardverskom mp3 playeru išao je i revolucionarni dodatak. Tony Fadell, inspiriran Napsterovim modelom razmjene glazbe osmislio je legalni online glazbeni servis koji bi smanjio piratiziranje i diskografskim kompanijama donosio profit od glazbenih downloada. Spoznavši dalekosežnost i revolucionarnu važnost ovog projekta, direktor Steve Jobs osobno se priključio razvojnom timu iTunes – iTunes Music Store – iPod, a od sredine 2007. i iPhone.

Poslovni model

Cjelokupni poslovni model na kojem počiva iTunes Music Store kreiran je i uspostavljen još 2001. godine, te uz nužne evolucijske preinake odlično funkcionira i danas, a u samo pet godina od implementacije Apple je postao najveći prodavač glazbe u SAD, što indirektno implicira i na svjetsku lidersku poziciju. Kao jedne od ključnih faktora uspjeha ovog modela možemo identificirati slijedeće elemente: Jasna i jednostavna cjenovna politika, Širina i opseg ponuđenog kataloga, Iznimna lakoća uporabe, Sustav zaštite od neovlaštenog kopiranja, Sinergija s popularnim hardverom: iPod i iPhone, Karakterističan način poslovanja s diskografima. Ovo su neki od sadržaja koje je moguće kupiti (ili besplatno nabaviti na iTunesu): Pjesme (pojedinačni singlovi i albumi), Application store, Podcast, Iznajmljivanje filmova i serija, Predavanja sa američkih sveučilišta itd..

Tržišna analiza Apple iTunes Store

Apple iTunes Music Store u samo pet godina svog postojanja uvelike je promijenio tržište glazbe, kao i način konzumiranja iste. Uspjeh ovog globalnog fenomena rezultat je usklađenog rada na nekoliko područja: uočavanje prilika na tržištu, nastupanje na novim i neotkrivenim tržišnim nišama u nastajanju, korištenje korporativne sinergije i snage branda, te simultano plasiranje komplementarnih hardverskih i softverskih proizvoda.

Internet je revolucionarizirao poslovanje, a iTunes je samo još jedan u nizu primjera; u takvim promjenama, važno je pratiti i demografske trendove radi analize postignutog i radi daljnjeg planiranja. Npr., u samo jednoj godini (2005./2006.) postotak Amerikanaca u dobi iznad 12 godina koji posjeduju prijenosni mp3 player i više se nego udvostručio. Upotrebom prijenosnih digitalnih playera (gdje je vodeći iPod sa 68% američkog tržišta) dominira pretežito mlađa populacija, ali su trend u penetraciji korištenja takvih uređaja u 2008. u svoju korist preokrenuli pripadnici Generacije X i mlađi Baby boomeri u rasponu između 30 i 49 godina. Vidljivo je da sve više ljudi, različitih dobnih skupina, konzumiraju digitalnu glazbu.

iTunes Music Store nudi korisnicima mjesto za sve njihove digitalne glazbene potrebe. Kulturološki trendovi, društvene vrijednosti, uvjerenja i norme, još od od nastanka pojma „download glazbe putem Interneta“ bile su pozitivno nastrojene prema downloaderima, tj korisnicima koji na taj način nabavljaju glazbu, bilo ilegalno (u većoj mjeri) ili legalno. Apple trenutno procjenjuje da je samo oko 3% glazbe pohranjene u iPodima preuzeto na legalan način, tj. s iTunes servisa. Jasno je da društvo na globalnoj razini još uvijek nije došlo niti blizu zadovoljavajuće razine svijesti o potrebi poštovanja i reguliranja autorskih prava.

Potencijalni kupci štede novac na downloadu glazbe, no je li to djelomično i zbog trenutne ekonomske situacije? Kada su P2P mrežni servisi prvi put predstavljeni u SADu, a i u svijetu na prijelazu milenija, ekonomska situacija nije bila blistava. Dapače, krah dot-com tržišta 2000. godine donio je nepovjerenje u brzorastuće Internet kompanije i njihove proizvode i usluge. Korisnici su se sve više počeli okretati pojmu „besplatno“; pa čak i ako je to „besplatno“ značilo zadiranje u zonu sive ekonomije. U slijedećih osam godina dot-com tržište raslo je stabilnije i sporije, no dovoljno brzo da stvori drugu generaciju velikih igrača na tržištu. U igru se uključio i Apple, osvajajući do tada neistraženi teren legalnog downloada digitalne glazbe. Cijena od 99 centi po jednoj pjesmi uspostavljena je nakon detaljnog istraživanja tržišta, te se vjeruje da je dovoljno niska da pretrpi i određene potrese u ekonomiji, pa da korisnicima usljed pogoršanih ekonomskih prilika ne bude glavni faktor odustajanja od kupnje.

Budućnost tržišta glazbe, budućnost liderstva Apple iTunesa

Digital Music

Tržište glazbe doživjelo je temeljite promjene u posljednjih pet godina. Nove tehnologije u potpunosti su izmijenile način na koji slušatelji nabavljaju i konzumiraju glazbu. Od 2003. do 2009. globalno tržište online digitalnom glazbom naraslo je od praktički 0 do 4 milijarde dolara na godinu. Lider na tržištu online digitalne glazbe je kompanija Apple sa svojim servisom iTunes Music Store, sa preko 70% udjela na tržištu legalnih downloada. Trenutno vodstvo iTunes Music Store može zahvaliti korištenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodima iz ostalih divizija matične kompanije: iPod i iPhone, jednostavnošću korištenja, intuitivnom dizajnu, te najvećoj bazi online pjesama na tržištu.

Perspektive za daljnji razvoj online tržišta digitalnom glazbom su ogromne. Procjenjuje se da će do 2012. godine glavninu prihoda od prodaje glazbe diskografi ostvarivati upravo na tržištu downloada, mobilnih sadržaja i pretplata. Analiza iTunes servisa pokazala je da je vodeća pozicija čvrsta i stabilna na rok 1-2 godine, ali i da je to razdoblje u svijetu Interneta izuzetno dugo, te je moguće iznenadno pojavljivanje jednako dobro organiziranih takmaca.

Razvojne prilike za održavanje prednosti i ostanak u vodstvu:

Razvoj iTunes App storea za mogućnost kupnje svih aplikacija i za desktop računala
Kompatibilnost sa svim mobilnim platformama: Android, Win Mobile, PalmOS, Symbian. Prisjetimo se kako je popularnost iTunesa skočila kada je napravljena verzija za PC
Cloud Computing, Streaming: Sadržaj koji je korisnik kupio ili iznajmio nalazi se “negdje” u računalnom cloudu, a sadržaj je dostupan na zahtjev putem bilo kojeg uređaja.
Prodaja pjesama kao rezultata pretrage u tražilicama neovisno od iTunes softvera
Ugovori sa mobilnim operaterima: Revenue sharing
Nestanak DRM zaštite: Potencijalni razvoj iTunes Music Store u budućnosti uključivao bi uvođenje pretplatničkog modela uz zadržavanje postojećeg „a la carte“ modela, liberalniju politiku s DRM zaštitom, kako bi se omogućila kompatibilnost prijenosa kupljenog sadržaja s preostalih 30% tržišta. U prilog liberalizaciji Appleove tvrde politike zaštite DRM-om idu u prilog i konstantne sudske tužbe za monopoliziranje položaja koje u zadnje vrijeme podižu zemlje članice EU.
Usluge za poslovne korisnike: e-learning, treninzi, predavanja

Prilike za itunes su i daljnje širenje na Video, TV, filmske sadržaje, te daljnju diverzifikaciju i povećanje kvantitete digitaliziranog sadržaja. Pohvalni su potezi sa iTunes University gdje se na download besplatno daju predavanja sa pojedinih američkih sveučilišta.

Od daljnjeg razvoja tržišta na dulji rok može se očekivati stabilizacija utjecaja iTunesa na nešto manje ispod polovice tržišnog udjela, dok će se ostatak tržišta raspodijeliti između konkurenstkih glazbenih portala: Amazon MP3, Wal-Mart MP3 store, Myspace, a u zadnje vrijeme i Spotify, Simfy itd.

Marko Pejnović

Izvori

Apple inc. PR, http://www.apple.com/pr

Gasser, U., Bambauer, D., Harlow, J.: , iTunes – How Copyright, Contract, and Technology Shape the Business of Digital Media, The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School 2005.

Hormby, T.: A history of iTunes and iPod, iPod Observer,

IFPI: IFPI Digital Music Report 2009

Music and the Internet, RIAA – Recording Industry Association of America, http://www.riaa.com/

Originally appeared on Futurologija on 05.01.2010.. Original source: Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]

info — Mon, 21 Dec 2009 20:56:25 +0000

Future store

U Hrvatskoj se maloprodaja i trgovina općenito klasificirani u sektor distributivne trgovine. Djelatnost trgovine suočava se s velikim izazovima kao što su povećana konkurencija na domaćem tržištu, koncentracije i preuzimanja, uvođenje novih tehnologija, novi maloprodajni formati, elektronička trgovina te globalizacija.

Uz presjek današnjeg stanja trgovine donosimo i videoclip koji predstavlja viziju svjetskih supermarketa u bližoj budućnosti.

Trgovina je važna gospodarska djelatnost koju možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti, od nabave robe kod proizvođača do isporuke te robe potrošaču. Sektor distributivne trgovine ima veliko značenje u gospodarstvu Hrvatske jer u toj djelatnosti posluje 35 posto gospodarskih subjekata, zapošljava oko 18% ukupnog broja zaposlenih te je njen udio u BDP-u 2008. godine iznosio 10,6%. Budući razvoj trgovine ovisit će o njenoj sposobnosti prilagodbe zahtjevima tržišta, ali i o zakonodavstvu koje se kontinuirano dograđuje s ciljem stvaranja pravnog okvira za razvoj trgovine.

Distributivna trgovina je drugi po veličini poslodavac (odmah iza prerađivačke industrije) i jedan od najvećih generatora novih radnih mjesta. Godine 2008. bilo je 273.825 zaposlenih, pri čemu je 227.441 u trgovačkim društvima, a 46.384 kod obrtnika.

Karakteristike maloprodajne mreže

Hrvatsku maloprodajnu mrežu obilježava usitnjenost, što se odražava u dominaciji malih prodavaonica površine do 100 četvornih metara. No, velike prodavaonice razvijaju se i u našoj zemlji ubrzanim tempom jer su primjerene promjenama u načinu življenja i novim potrebama kupaca. Najnoviji razvojni trend je izgradnja modernih trgovačkih centara koji pružaju različite pogodnosti kupnje i zabave pod jednim krovom te postaju mjesta društvenih okupljanja. Prema procjeni Sektora za trgovinu HGK, u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj je sagrađeno više od 2.000.000 četvornih metara maloprodajnog prostora velikih prodajnih površina odnosno prodajne površine veće od 1000 četvornih metara. Gradnja trgovačkih kapaciteta u Hrvatskoj je proces koji je zasad obilježen teritorijalnom koncentracijom većih prodavaonica formata u većim županijskim središtima, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku.

Trendovi u trgovini

Predviđa se da će se u Hrvatskoj nastaviti koncentracija i konsolidacija trgovine kroz vlastiti rast pojedinih trgovaca i kroz akvizicije, strateško povezivanje, pa i kapitalno povezivanje. Nastavit će se povećavati kvadratura prodajne površine, porast ukupnog prometa, jačat će konkurencija te će biti snažnijeg povezivanja proizvodnje i trgovine, posebno putem privatnih marki. U skladu s europskom i svjetskom praksom u trgovini koja nastoji što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na potrebe kupaca, i domaća trgovina prati sve trendove, o čemu svjedoči gradnja suvremene trgovačke mreže koja asortimanom, kvalitetom ponude i usluga te cijenama može ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici u kojoj je izložena brojnoj konkurenciji. U cilju konkurentne distributivne trgovine dograđuje se i zakonodavstvo koje stvara pravni okvir za razvoj trgovine.

Prema procjeni konzultantske kuće PriceWaterhouse europsku će maloprodaju do 2010. godine obilježavati sljedeće tendencije:

konsolidacije na temelju spajanja i preuzimanja trgovačkih društava
jačanje značaja velikih maloprodajnih kapaciteta
razvoj vlastite trgovačke marke
diverzifikacija usluga trgovine
razvoj elektroničke trgovine

Future store

Treći najveći maloprodajni lanac u europi, njemački Metro AG u svom konceptu “Future store” donosi viziju kako će izgledati njihovi supermarketi u bližoj budućnosti. Osim visokotehnološke podrške u samom dućanu, očit je iskorak na lokaciju samog kupca.

U kući, “pametni” hladnjak konstantno provjerava stanje pojedinih namirnica te o eventualnom nedostatku zaliha upozorava vlasnika putem SMS/e-maila i automatski vrši narudžbu u najbliži dućan iz lanca. U samom supermarketu implementirana je RFID tj. beskontaktna tehnologija koja omogućava napredno iskustvo kupovanja: Kolica opremljena LCD ekranom i RFID čipovima automatski skeniraju sadržaj svoje košare i na ekranu cijelo vrijeme prikazuju točan popis proizvoda i trenutni novčani iznos koji biste trebali platiti za proizvode u košari.

Na izlazu, proizvodi i cijene se registriraju automatski. Kupac ne mora vaditi robu iz kolica, već samo odabire način plaćanja. Ovaj checkout proces mogao bi uvelike smanjiti gužve na blagajama.

RFID tehnologija nije novost na tržištu, no masovno uvođenje dogodit će se u točki kada troškovi proizvodnje RFID opreme dosegnu prihvatljivo nisku razinu, a razvojni odjeli trgovačkih kompanija ocijene da je vrijeme za daljnje investicije u tehnologiju kako bi se na kraći rok diferencirali od konkurencije.

Ključne riječi: maloprodaja u hrvatskoj, trgovina u hrvatskoj, budućnost maloprodaje, budućnost trgovine, trendovi u trgovini, maloprodaja,

Izvor

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2009.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/msi/2009/msi-2009_11.pdf

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/15524.pdf

http://www.metrogroup.de/servlet/PB/menu/1001276_l1/index.html

Originally appeared on Futurologija on 21.12.2009.. Original source: Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci: