Ususret novim tehnološkim revolucijama

Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.

Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…

Tehnološki razvoj

Za tehnologiju možemo reći da je to uporaba i poznavanje alata, tehnika, zanata, sistema ili metoda organizacije kojima čovjek kontrolira i prilagođava okoliš. Tehnološki razvoj je koncept i proces kojim se skupljeno znanje i dosegnute točke u primjeni toga znanja prenose raznim načinima na druge članove zajednice i buduće naraštaje.

Praćenje tehnološkog razvoja je možda i najkorisniji alat za analizu velikih prekretnica tj. tehnoloških revolucija. Tehnologija i njen stupanj razvitka prilično su mjerljivi i mogu nam služiti kao pouzdani pokazatelj koliko koji izumi i događaji sudjeluju u promjenama u ljudskom društvu. Pod tehnologijom u ovom slučaju ne smatramo samo strojeve i materijalne stvari već i znanje kako sve to primjeniti radi dostizanja praktičnih ciljeva.

Fokusirat ćemo se na tri zaista glavna događaja i epohe u ljudskoj povijesti i njenom tehnološkom razvoju koje zaista možemo nazvati revolucijama: Poljoprivredna revolucija, Industrijska revolucija i Računalna revolucija. Kao nova, četvrta tehnološka revolucija kojoj jurimo ususret vjerojatno će se pokazati Biotehnološka revolucija.

Tehnološke revolucije

Povjesničari već dugo priznaju važnost poljoprivredne i industrijske revolucije sa svim svojim podgrupama i smjerovima. Revolucija potaknuta izumom elektronskih računala vrijedna je direktne usporedbe s prethodne dvije, dok za četvrtu – Biotehnološku možemo reći da u nju ulazimo, prve posljedice počinjemo osjećati ali njen pravi i jasan utjecaj još nije započeo.

Poljoprivredna revolucija

Poljoprivredna revolucija započinje ranom kultivacijom žitarica, posebice pretečama današnje pšenice na području bliskog istoka prije 10.000 godina. Prije toga su se nomadski lovci i sakupljači plodova hranili bobicama, biljkama i divljim životinjama na koje su nailazili.

Proizvodnja usjeva uvelike je povećala količinu hrane koja se mogla proizvesti (prije kultivacije žitarica samo nabrati ili uloviti) po određenoj površini. Pojavom obrade zemljišta ljudi su mogli prestati s lutanjem i trajno se nastaniti sjedilačkim načinom života. Kako su ljudi s vremenom usavršavali zemljoradnju i povećavali prinose, s obiljem hrane rasla je i populacija. Lovce i sakupljače zamijenili su farmeri uzgajivači stoke koji su također živjeli u blizini stalnih sjedilačkih zajednica.

Rast i grupiranje populacije doveli su do formiranja gradova i gradova-država koji su bili prirodno tržište za sva proizvedena dobra i usluge. Razvojem tržišta i trgovanja razvijaju se pismo i brojanje, matematika, računovodstvo i brojna popratna zanimanja i vještine.

Udio poljoprivrede u BDP tijekom dvadesetog stoljeća. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Metode obrađivanja zemljišta razvijale su se polako sve do 18. stoljeća. Takozvana agrarna revolucija dovela je do radikalnih promjena: zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi. Upravo je upotreba strojeva u industriji označila dolazak jedne nove tehnološke ere i industrijske revolucije.

Industrijska revolucija

Industrijska revolucija – druga velika tehnološka revolucija započela je u osamnaestom stoljeću. Koncept parnog stroja bio je poznat još od antičkih vremena (Heronov parni automat «Aeolipile»  ) no vrlo slabo razvijen i iskorišten. U Engleskoj se povećala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u svojim kompanijama. I engleski rudnici počinju stidljivo koristiti strojeve na vodenu paru; rad jednog takvog stroja za crpljenje vode iz rudnika mogao je zamijeniti pedeset konja!

Sredinom osamnaestog stoljeća parni stroj usavršio je James Watt i munjeviti razvoj industrije mogao je započeti. Uvođenje parnog stroja izazvalo je veliki preokret u proizvodnji i revoluciju u prerađivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena je tvorničkim radom. Parni strojevi zakoračili su i u sferu transporta pa su parna željeznica i parni brodovi postali tehnološkim čudom devetnaestog stoljeća.

Vodena para lako je i jeftino mogla pogoniti generatore za dobivanje električne struje – novog, elegantnog i lako prenosivog izvora energije. Na krilima električne energije upravo je i došao drugi veliki val industrijske revolucije u kojem su i danas slavni izumitelji imali vodeću ulogu: Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Alexander Graham Bell i mnogi drugi. Zamislite samo kako bi današnji svijet izgledao bez običnih žarulja.

Promjene izazvane primjenom parnog stroja izazvale su niz tehnoloških, kulturnih i političkih promjena, toliko su duboko promijenile lice planeta Zemlje i toliko promijenile način života stanovnika da se s pravom nazivaju industrijskom revolucijom.

Informacijska revolucija

Pojam «informacijska revolucija» ili drugim tiječima «informatička revolucija» i «post-industrijsko društvo» opisuje trenutni ekonomski, društveni i tehnološki ciklus koji je nastupio nakon razdoblja industrijske revolucije.

Utjecaj računala na današnje društvo i posla kojeg nam računala pomažu obavljati toliko je velik da ga s lakoćom možemo usporediti sa važnosti poljoprivredne i industrijske revolucije. Osnove današnjeg modernog računala postavio Charles Babbage još u devetnaestom stoljeću, 1937. godine je skupina profesora s Harvarda odlučila izraditi automatski digitalni kalkulator, a pravi uzlet informacijske tehnologije odvija se na krilima drugog svjestkog rata.

Drugi svjetski rat i hladnoratovsko razdoblje ubrzali su razvoj računala zbog enormnih vojnih ulaganja u to područje kako bi što prije procesirali i dali značenje gomili prikupljenih obavještajnih podataka. Uistinu, 1950e i 60e bile su desetljeća u kojima su supersile intenzivno ulagale u znanost i tehnologiju. Tada još uvijek nezgrapna, računala su prepoznata kao alati koji će pružiti more neiscrpnih mogućnosti vladi i realnom sektoru.

Broj osobnih računala na 100 stanovnika na prijelazu u 21. stoljeće. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Tek 1970ih godina nazire se pravi opseg i značenje informatike. Pojavom veličinom i cijenom pristupačnog osobnog računala manje firme i pojedinci također dobivaju pristup tom moru mogućnosti koje će im ubrzati svakodnevne zadatke poput programiranja, obrade teksta, izrade proračuna i simulacija, dizajna… Novi i stari junaci tog razdoblja bili su Konrad Zuse, Alan Turing, Jack Kilby, Douglas Engelbart, John von Neumann, Steve Jobs, Steve Wozniak, Bill Gates, Paul Allen, Linus Torvalds, Tim Berners-Lee i brojni drugi. U knjizi «Steve Jobs – tajne njegovih iNovacija» Carmine Gallo opisuje «dane ponosa i slave» kasnih sedamdesetih kad su osobna računala tek bila u nastajanju, ali su protagonisti priče itekako dobro predviđali dalekosežnost prodora jeftinih računala u sve urede i domove:

Revolucija u zraku

Previranje se svakako moglo osjetiti u zraku kolonijalne Amerike 1776. godine, kada je 56 ljudi, među najinovativnijim vođama svojega vremena, potpisalo dokument koji će pokrenuti revoluciju u Americi te utjecati na mnoge dijelove svijeta. Deklaracija neovisnosti predala je vlast u ruke širokih masa. Dok je Amerika slavila 200. obljetnicu utemeljenja, dvojica ljudi – Steve jobs i Steve Wozniak – potpisali su još jedan osnivački dokument koji će pokrenuti revoluciju, a računalnu moć predati u ruke običnih ljudi. Baš kao što je Thomas Jefferson iskoristio pravo na revoluciju – zamisao da ljudi imaju prava i da, kada država počne kršiti ta prava i život postane neizdrživ, imaju dužnost promijeniti ili svrgnuti vlast – Jobs i Wozniak odlučili su izmijeniti sustav koji je postao neizdrživ. Računala su bila skupa, teška za uporabu i uglavnom prepuštena hobistima, eliti. Jobs i Wozniak dijelili su zajedničku viziju – razviti računalo koje svatko može kupiti i njime se koristiti.

Carmine Gallo

Naravno, nisu svi ljudi bili uvjerenja da će računalna revolucija pomoći u stvaranju boljeg društva. Neki su promatrači strahovali da će računala proširiti jaz između bogatih i siromašnih, s obzirom na visoku cijenu prvih računala. Drugi su izražavali bojazan da će ljudi izgubiti sposobnost samostalnog analiziranja problema ili da će se sve više izolirati od društva. Danas kad smo već na početku drugog desetljeća dvadesetprvog stoljeća vidimo da je razvoj računala pošao putem srednje optimističnih predviđanja – jaz između bogatih i siromašnih i dalje postoji, ali nije tu zbog računala nego obrnuto. Još bi se više produbio da informacijska revolucija nije doprijela do svakog kutka planeta.

Internet je važniji izum od tiska jer znatnije i sveobuhvatnije mijenja načine naših života. Komunikacijske tehnologije, prije svega internet svijet mijenjaju sve brže…

Gary Vaynerchuk

Buduće revolucije

Danas je svijet jedan veliki stroj – debelo ispremrežen Internetom i signalima telekom operatera, sa svim svojim «pro et contra» argumentima. Niti jedan događaj u svijetu, ma kako zataškavan bio, više ne može proći nezapaženo jer će odmah zabrujati na Twitteru i Facebooku i proširiti se mrežom poput virusa.

Uz sve ove promjene s kojima živimo i nekako nam se čini prirodno da se odvijaju sve brže i brže, postavlja se pitanje što nas čeka dalje, u budućnosti? Hoćemo li imati pristup Internetu ugrađen u naša tijela (ovo izgleda realno)? Novi «mi» bili bismo kiborg – sasvim novi organizam uronjen u cyberspace, dijelom organski a dijelom elektronsko mehatronički. Sve opcije ostaju otvorene za buduće revolucije.

Vrijeme potrebno za udvostručenje veličine ekonomije, po odabranim razdobljima.

Sigurno je da će tehnologija nastaviti razvoj munjevitom brzinom i to puno većom stopom rasta nego li je rasla za vrijeme industrijske i informacijske revolucije. Računala su proširila inteligenciju ljudskog roda (naravno, ne organski već organizacijski), kao što je parni stroj povećao njihovu fizičku snagu. Predviđanja su da će računala 2020ih godina proći tzv. Turingov test,  što predstavlja prekretnicu u razvoju umjetne inteligencije.

Kao posljedica korištenja računalima na području znanosti i tehnologije, četvrta tehnološka revolucija vjerojatno je već započela. Riječ je o biotehnološkoj revoluciji s naglaskom na genetiku. Kažemo «vjerojatno» jer će biotehnologiji trebati još neko vrijeme da dosegne potrebni momentum i utječe na strukturu i rast ekonomije u onom obujumu u kojem su prethodne dvije tehnološke revolucije činile. Biotehnologija obećava revolucionarne promjene koje će biti još nevjerojatnije od onih koje su iznjedrila računala.

Svakako pročitajte članak:

Što nam može ponuditi biotehnologija na futurologija.com

Genetski inženjering već danas se koristi za redizajn biljki i životinja kako bi posjedovale bolje karakteristike koje su ljudima od interesa. Ipak, potencijal najvažnijeg područja primjene biotehnologije i genetike leži u mijenjanju fizičkih, mentalnih i emocionalnih mogućnosti ljudi.

Znanje o genetici već se koristi za smanjivanje kobnih urođenih nedostataka kod novorođenčadi, ali ovo je naravno samo početak korekcija ljudskih tijela i mozgova. U nadolazećim godinama roditelji će koristiti sva raspoloživa sredstva i tehnologije kako bi se osigurali da njihova djeca nisu obična već zaista superiorna na nekim područjima. Neki će željeti da njihovo dijete ima glazbeni talent Mozarta, dok će neki djetetu htjeti ugraditi mentalne sposobnosti Alberta Einsteina. Možemo samo predpostavljati što će biti kad svijet bude preplavljen milijunima djece dizajnirane prema željama njihovih roditelja. Možemo se nadati milijunima Alberta Einsteina a mogli bismo završiti s gomilom Hitlera.

Svakako pročitajte:

Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske na futurologija.com

«Uzme li se u obzir mogućnost uzgajanja zamjenskih organa, uporabe genetski prilagođenih lijekova i naprednih genetskih metoda utvrđivanja naslijednih bolesti te nemiješanje s ‘običnim’ ljudima, takvo što uopće nije nemoguće»

Još jedna od potencijalnih karakteristika biotehnološke i genetičke revolucije jest usporavanje i konačno zaustavljanje starenja. Prestanak starenja i redovna pojava stodvadeset i više godišnjaka osim prvih asocijacija (više vremena za provesti s voljenima, manje bolesti, dulje uživanje u životu), postavlja i pitanja o ekonomskoj izdrživosti ovog modela. Sa sve više starih osoba, današnji problem punjenja mirovinskih fondova iz sve manje baze radnika činit će se minoran.

U svakom slučaju, promjene koje nam slijede još su veće nego one koje je ljudski rod prošao do sad. U našem slučaju oboružani smo današnjim znanjem, instantno umreženi s cijelim svijetom i ove prednosti moramo iskoristiti kako se neke stvari iz povijesti ne bi ponovile, dok stvari kojih se plašimo iz budućnosti treba sagledati iz više kutova. «Nije sve tako sivo».

Izvori:

Cornish, E., Futuring – The Exploration of the future, WFS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Druga_industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_poljoprivrede

http://en.wikipedia.org/wiki/Informational_Revolution

Originally appeared on Futurologija on 01.06.2011.. Original source: Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Vezani članci:

1. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
2. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
3. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
4. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
5. Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.

Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…

1. Družit ćete se sa svojim prijateljima putem 3D projekcije
2. Baterije će koristiti zrak kako bi napajale naše uređaje energijom
3. “Građanin-znanstvenik” – Ne trebate biti znanstvenik kako bi spasili planet
4. Vaš način transporta i dolaska do posla bit će personaliziran
5. Toplinska energija računala i serverskih entara pomoći će u reguliranju mikroklime u uredima

Originally appeared on Futurologija on 30.12.2010.. Original source: Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Vezani članci:

1. Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina
2. Nova tehnologija: Njemačko superračunalo predviđa klimatske promjene
3. Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini
4. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
5. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.

Struktura globalnog Internet prometa 2000. - 2015.

Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…

Prekretnica je 2005. godina kad uočavamo eksploziju prometa ponajprije zahvaljujući porastu popularnosti stranica namijenjenih razmjeni i prikazivanju video clipova (Youtube, Vimeo, Dailymotion, Hulu, VEVO, ). Značajan udio u rastu imala je i razmjena datoteka putem P2P mreža, i Torrenta (BitTorrent). «Obično» surfanje webom također je poraslo nekoliko puta, ali zbog tako eksplozivnog rasta prve dvije kategorije praktički nezamjetljiv na infografici.

Prema trendovima koje su uočili Cisco i The Economist, sličan scenarij razvoja internet prometa očekuje nas i u slijedećih pet godina. Ovakve prognoze od izrazite su važnosti tehnološkim kompanijama koje trebaju pripremiti svoje kapacitete za dodatni rast i (pre)opterećenost. Praćenje i razvoj ovog trenda pomaže i poduzetnicima u planiranju novih proizvoda i usluga; Uočljivo je da tržište nije do kraja zasićeno, na njemu ima mjesta za tvrtke izazivače koje mogu izbaciti vlastiti web video servis s nekim posebnostima koje bi ga izdvojile od etabiliranih igrača – ponajprije Youtubea. Na polju P2P usluga i razmjene multimedijalnih datoteka također ima prostora za prave i legalne «igrače» koji bi uz poštovanje autorskih prava, uz naplatu kvalitetnog sadržaja, a na principu djelovanja P2P mreža (koje korisnici već dobro poznaju) mogli oduzeti dio kolača ilegalnim stranicama i servisima za razmjenu. Sve će to biti moguće ukoliko Internet struktura ne kolabira pod enormnim stopama rasta.

Više o cijeloj temi možete saznati na slijedećim linkovima:

Internet overload: Surviving the Exaflood

Cisco Says Internet Video Could Swamp The Internet

Originally appeared on Futurologija on 29.11.2010.. Original source: Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Vezani članci:

1. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
2. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri
3. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
4. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
5. Terreform ONE – Izlet u budućnost održivog življenja [video]

Budućnost knjiga

Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.

Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.

Do 2015. godine slijedeća četiri trenda biti će jaka i vidljiva:

• Prognoza 1: Paralelno će postojati nekoliko jakih platformi za čitanje
• Prognoza 2: Sve više knjiga neće se uopće tiskati, već će odlaziti direktno u digitalnu distribuciju
• Prognoza 3: Wiki-knjige će postati značajan novi pravac
• Progonoza 4: Poslovni modeli će se izmjenjivati i biti predmet eksperimenata

Gutenberg

Pokretači promjena u izdavaštvu knjiga

Tehnološki i društveni trendovi stvaraju okružje koje je zrelo za temeljite promjene u svijetu knjiga.

• Digitalizacija knjiga - Knjižnica američkog kongresa, Internet arhive, Amazon, Google i ostali servisi aktivno skeniraju i pretvaraju tiskane knjige u digitalni format. Među nabrojanima, Google trenutno ulaže najveći napor u digitalizaciji i prema njihovim riječima, sve ikad odštampane i sačuvane knjige bit će u digitalnoj domeni do 2015. godine.
• Pojava bežičnih čitača elektroničkih knjiga, tj. e-book čitača – Amazonov Kindle, prvi čitač koji je ponudio bežičnu povezivost bio je ključan u transformaciji, dajući elektronskim knjigama široku atraktivnost, uzrokujuću skok u prodaji e-knjiga i pad u njihovoj cijeni
• Rast zastupljenosti bežičnog širokopojasnog pristupa Internetu - U Sjedinjenim Američkim Državama, inicijalnom i matičnom tržištu elektroničkih knjiga rasprostranjena 3G mreža omogućava čitateljima da s gotovo cijelog teritorija internetu i sadržaju pristupaju putem svojih prijenosnih računala, mobitela i čitača. Kindle i iPad podržavaju spajanje putem 3G mreže i WiFi standarda. Do 2015. ili ranije, očekuje se 4G mreža u formi WiMAX standarda.
• Generacijska smjena – Mladi naraštaji konzumenata imaju drugačija očekivanja i navike. Njihov način dobivanja informacija, način zabave i učenja temeljito su se promijenili. Upravo mladi korisnici činit će korisničku bazu za ekspanziju tržišta digitalnih knjiga
• Porast korisnički generiranog sadržaja – Različiti medijski formati poput blogova, videoigara i online servisa za video i slike (Youtube, Flickr) potiču očekivanja da će budući naraštaji sami kreirati i “remiksirati” sadržaj i sudjelovati u kreativnom procesu.
• Briga za okoliš - E-knjige imaju mogućnost biti “zelenije” od standardnih tiskanih izdanja, ovisno o tome koliko je klasična knjiga puta pročitana, ovisno o karbonskom otisku korisnika e-knjige, načinu zbrinjavanja baterija iz elektroničkih čitača itd. U tijeku su istraživanja, koja bi ukoliko rezultat bude povoljan za e-knjige, mogle dati dodatne bodove za elektronsko izdavaštvo.

Paralelno postojanje nekoliko jakih platformi za čitanje e-knjiga

Amazonov Kindle, predstavljen 2007. godine, nije bio prvi e-čitač, ali je zaokupio pozornost tržišta svojom jednostavnošću i marketinškim alatima velikog Amazona. Ugrađena Wi-fi veza i pristup Amazonovoj kolekciji uz početnu cijenu od 9,99 USD za velik dio sadržaja rezultirala je prodajom oko pola milijuna Kindle uređaja do kraja 2009. godine. Na sam Božić iste godine Amazon je po prvi put prodao više e-knjiga nego tiskanih izdanja mekog uveza.

Amazon Kindle 2010

Amazon i Kindle postali su prva ozbiljna alternativa tisku u više od pet stoljeća. Analitičari tvrde da će do kraja 2010. godine 10 milijuna Amerikanaca posjedovati neku vrstu čitača e-knjiga. U međuvremenu, rast prodaje elektroničkih knjiga od 2008. do 2010. godine iskazuje se u troznamenkastim stopama (Forrester research). Njihova procjena je i da će do kraja 2010. godine ovo tržište postići vrijednost od 500 milijuna USD.

Kindle i slični uređaji ipak su prva generacija čitača i posjeduju rudimentarne opcije. Njihov pristup, crno-bijeli sadržaj s premalo pažnje posvećene prilagodbi izgleda izdanja novom mediju i njegovim multimedijalnim mogućnostima, polagano popušta pred novim naraštajima čitača e-knjiga i tablet računalima. Puno prije 2015. godine konzumenti će moći birati i izabrati svoj jedinstveni način konzumiranja e-sadržaja prema raznim parametrima: dolaze nove generacije e-čitača s mogućnostima pretraživanja weba i instalacijom aplikacija. Neki mobilni telefoni i netbook računala dolazit će s dva ekrana kako bi simulirali izlged klasične knjige. Tzv. tablet računala, predvođena Appleovim iPadom ponovno su aktualna, analize pokazuju da tablet računala imaju potencijal otimanja većeg dijela publike klasičnim e-čitačima koji trenutno prikazuju sliku pomoću e-ink tehnologije.

“Straight-to-digital”: Većina knjiga više se neće tiskati

Možemo li neotisnutu “knjigu” uopće nazvati knjigom? Naravno, to je samo stvar percepcije ako pod knjigom podrazumijevamo jednu izražajnu cjelinu, zaokruženo autorsko djelo bez obzira nas kojem fizičkom ili elektronskom mediju on figurira. Sukladno vremenu u kojem nastaju, knjige će se sve manje i manje nalaziti u tiskanom izdanju, a digitalna izdanja postaju vrlo važna alternativa printu, nudeći neobjavljenim autorima ili izdavačima niže troškove zaobilazeći proces tiskanja.

Ovaj trend uočljiv je već neko vrijeme prvenstveno kod mlađih, tehnološki osviještenijih autora i čitatelja koji većinu svojih dnevnih obaveza i interakcije vrše putem interneta, maila i društvenih mreža. “Straight-to-digital” način izdavaštva također je pogodan za naslove koji se čitaju modularno ili zahtijevaju često osvježavanje i aktualiziranje sadržaja: udžbenici, vodiči, kuharice, rječnici. Naposljetku će se isključivo digitaliziranom izdanju priključiti i ostala izdanja. Sama mogućnost platformi u digitalnom izdavaštvu podrazumijevat će unaprijed osmišljen audio i video sadržaj priključen digitalnoj “knjizi”.

“Straight-to-digital” promijenit će načine autorstva. Pojedini autori postat će pioniri i inovatori formata, ispreplićući medije i pišući paralelne radnje kako bi čitatelji imali mogućnost odabira i i osjećali interaktivnost medija. Ovo bi se moglo pokazati izrazito bitno za proboj autora koji sami izdaju svoje radove. Sveopća sloboda od starih formi i formata tiskanih medija pomoći će povećanju kolaboracije među autorima što dovodi do novog fenomena wiki-knjiga.

Pojava Wiki-knjiga

E-knjige se još baziraju na Web 1.0 izdavačkom modelu: distribuiranje digitalnog sadržaja jednog prodavatelja ili izdavača čitateljima, koji ta djela pasivno konzumiraju. Digitalne knjige na putu su transformacije u Web 2.0 model (pogledajte teme na futurologija.com o budućnosti interneta: Web 3.0 ) u kojem je autorstvo otvoreno, distribuirano a čitatelji aktivno pridonose u idejama i pisanju. To su tzv. wiki-knjige, open source knjige.

Eksperimenti u pisanju wikiknjiga započeli su ranih 2000ih i njihov obujam dalje će se povećavati. Prve manifestacije wikiknjiga pozivale su zainteresirane čitatelje da pridonesu idejama projektu kojeg je započeo jedan autor/voditelj projekta. Među prvima su bili Neal Stephenson (Quicksilver), Lawernce Lessig (Code: And other laws of cyberspace). Model koji bi mogao prevagnuti u budućnosti mogli bi bit wikiromani (wikinovels) u kojima čitatelji sami pišu knjigu od početka. (Iako, u science fiction/fantasy domeni, fanovi sudjeluju u sukreiranju knjiga i vlastitih svjetova još od 1960ih.)

Code: And Other Laws of Cyberspace, Version 2.0

Quicksilver: The Baroque Cycle #1

Wikiknjige su eponim Wikipedie, najveće svjetske slobodne internetske enciklopedije koja do sredine listopada 2010. broji više od 14 milijuna članaka (88 tisuća na hrvatskom jeziku) koje aktivno uređuju i održavaju autori volonteri.

Promjena poslovnih modela u izdavaštvu

Digitalizacija vodi izdavaštvo knjiga istim zavojitim putem kamo je odvelo i industriju filma i glazbe – u bespuća interneta. Iznimni rast popularnosti e-knjiga povećao je pritisak na određivanje njihovih maloprodajnih cijena. Čitatelji očekuju da e-knjige budu jeftinije od njihovih tiskanih parnjaka, dok autori očekuju veći postotak tantijema za digitalna izdanja. Izdavači i maloprodajni web dućani ovdje se osjećaju izostavljenima.

Apple iPad 2010

Amazon, trenutno najveća snaga u e-izdavaštvu, pružio je mogućnost korisnicima da kupnju većine e-knjiga obave za 9,99 USD, dok je autorima ponudio 70% tantijema od prodaje takvih izdanja. Ovi potezi potaknuli su tradicionalne izdavače knjiga da razmisle o podizanju tantijema namijenjenih autorima. Izdavači će i dalje tragati za novim načinima i dodanim vrijednostima koje mogu pružitikako bi zadržali prihodovnost. Mnogi očekuju da će im Apple iPad dati svojevrsnu pregovaračku snagu pred Amazonom. Mnogi će početi prodavati direktno čitateljima, i tako se riješiti posrednika tipa Amazon. Google trenutno razvija rješenje koje će omogućiti prodaju knjiga putem standardnog web browsera, dajući izdavačima priliku da u potpunosti zaobiđu velike igrače i samostalno određuju cijenu.

Izvori, literatura:

http://www.jutarnji.hr/sajam-knjiga-u-frankfurtu–tesko-je-pronaci-one-kojima-je-format-e-knjiga-simpatican-i-blizak–ali-su-i-dalje-glavna-prica-/893806/

www.paidcontet.org

www.amazon.com/kindle

http://www.innovaro.com/LinkClick.aspx?fileticket=-CPpOmBrF2k%3d&tabid=78

Originally appeared on Futurologija on 17.10.2010.. Original source: Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

Vezani članci:

1. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
2. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
3. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu
5. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]

Svijet 2020. godine

Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.

Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.

Kako Kreirati budućnost?

How To Create The Future? Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.

Michael Noer

Video: Kako kreirati budućnost?

Politika

• 2011. Smjena vlasti u Sjevernoj Koreji. Kim Jong Un, nasljednik Kim Jong Ila, traži ekonomsku i trgovinsku suradnju sa Zapadom.
• 2012. Al Shabab, radikalna islamska grupa, preuzima vlast u Somaliji i putem piratskih grupa kontrolira promet u Adenskom zaljevu
• 2014. U novom valu globalne krize naoružanja za masovnu destrukciju Kina postavlja dalekodometne projektile u Sudanu koji su pod kontrolom Narodne oslobodilačke armije.
• 2016. Prvi potpuno kompjutorizirani izbori u SAD-u izazivaju burne reakcije i niz optužbi o grubim političkim manipulacijama tehnologijom
• 2020. Prvi klimatski rat. Bježeći s Maldiva koji tonu muslimansko se stanovništvo naseljava na Šri Lanki. Počinje vjerom potaknut rat uz veliku opasnost širenja.

Medicina & zdravstvo

• 2012. Supertuberkuloza, nova vrsta stare bolesti otporna na sve danas postojeće lijekove, izbija u Mexico Cityju i širi se na jug SAD-a i Latinsku Ameriku. SAD potpuno zatvara granicu prema Meksiku.
• 2013. Američka osiguravajuća kuća prva uključuje analize DNK u program zdravstvenog osiguranja.
• 2014. Najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer raspada se na pet manjih tvrtki.
• 2015. Novartis prodaje prvu ‘pilulu za autizam’ namijenjenu pacijentima s ‘labilnim X’ kromosomom.
• 2016. Dvije Australke donose na svijet ‘dijete bez oca’ uz pomoć sintetičke sperme proizvedene iz matičnih stanica majke
• 2020. Potpuno automatizirani robot-kirurg službeno započinje rad na operacijama tumora. Stopa izlječenja raste do 20 posto

Video: Medicina i Vaše zdravlje u 2020.

Tehnologija

• 2011. Ruski znanstvenici otkrivaju veliku američko/izraelsku mrežu kompjutorske špijunaže
• 2011. Automobili dobivaju krila. Terrafugia Transition, prvi ‘leteći auto’, ulazi u prodaju po cijeni od 200.000 dolara
• 2016. U američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina otvara se prva ‘farma’ s virtualnim zaposlenicima, zapravo stvarnim ljudima koji opslužuju igrače internetskih igara.
• 2018. Kreće Trans-Eurasia Express, najbrži vlak na svijetu povezuje Pariz i Peking brzinom od 300 kilometara na sat

Video: Vaš transport 2020. godine

Financije & ekonomija

• 2012. Facebook izlazi s dionicama na tržište i postiže vrijednost od 40 milijardi dolara. Mark Zuckerberg prvi je dvadeset-i-nešto-godišnjak težak više od deset milijardi američkih dolara
• 2013. Nakon dotad nezapamćenog kraha na Wall Streetu američke financijske vlasti potpuno zabranjuju visokofrekventno trgovanje
• 2014. Indijac Mukesh Ambani svrgava s čelne pozicije na Forbesovoj listi milijardera Meksikanca Carlosa Slima Helua
• 2018. Nakon duge, četverostruke recesije poslovi se napokon vraćaju. Potrošači su optimistični, Wall Mart bilježi globalno rekordan promet

Video: Vaše  mogućnosti u 2020. godini

Društvo & okoliš

• 2011. Generalni tajnik UN-a u Kairu prisustvuje rađanju 7-milijarditog djeteta. Rađanje djevojčice Malike Husein označava početak ‘dekade spolne jednakosti”’
• 2013. Izumire tuna
• 2015. Desalinizacija postaje najveći izvor pitke vode
• 2017. Prvo umjetno uzgojeno meso s okusom piletine dolazi na police supermarketa. Pola kilograma – 55 kuna
• 2020. U nedostatku žena Kina legalizira brakove među muškarcima

Video:  Ne tako privatan život

Energija

• 2012. Nakon izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu cijene nafte i derivata skaču do povijesno najviše razine. Ahmadinedžad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
• 2015. Bum sunčane energije. Nakon njemačkog sađenja solarnih panela po Sahari sunčana energija postaje komercijalo isplativa i konkurentna na tržištu
• 2019. Nakon renesanse gradnje nuklearnih reaktora Francuska napokon izvodi uspješan eksperiment s fuzijom najavljujući novo doba čiste energije

Izvor:

http://www.forbes.com/2010/04/08/your-life-2020-technology-data-companies-10_land.html

http://www.jutarnji.hr/svijet-2020–godine–forbes-prorekao-kao-cemo-zivjeti-za-deset-godina-/886453/

Originally appeared on Futurologija on 26.09.2010.. Original source: Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Vezani članci:

1. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]

Nova tehnologija za novu energiju

Direktne posljedice na okoliš i planetu, djelovanje aktivista, kao i promjena paradigme mišljenja vodećih svjetskih znastvenika i političara u posljednjih su nekoliko desetljeća uvelike utjecali na povećanje svijesti o važnosti kvalitetnog i čistog dobivanja energije za ljudsku civilizaciju.

Koja je alternativa fosilnim gorivima? Postoji li neko univerzalno rješenje za povećanu potrošnju energije? Koliko su trenutno zastupljeni obnovljivi izvori energije? Postoje li u svijetu pozitivni primjeri primjene nove tehnologije za dobivanje “nove” energije? Pogledajmo ukratko što nam donosi budućnost.

Business.hr 24.5.2010. (klik za PDF file)

Eksploatacija fosilnih goriva – zastarjelog koncepta korištenja energije s kraja 19. višestruko utječe na život svih Zemljana; direktno putem zagađenja okoliša, a indirektno preko ekonomskih oscilacija i manipulacija cijenom oskudnih energenata. Naime, fosilna goriva postupno iscrpljujemo i njihovo dobivanje sve je kompliciranije. S obzirom da je nafte, ugljena i prirodnog plina sve manje – po nekim procjenama za još 30 – 50 godina, tržišni mehanizmi nastoje maksimizirati svoj profit svojih “cash cow” proizvoda (imaju veliki udio na tržištu, ali sve sporije rastu, dostižu stagnaciju i pad).

Što je energija?

Prisjetit ćemo se jednostavne definicije energije. Riječ energija nastala je od grčke riječi energos što znači aktivnost. Energija je sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi neki rad. U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Nju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom očuvanja energije.

Svi do sad poznati prirodni procesi i fenomeni mogu se objasniti s nekoliko oblika energije:

• kinetička
• potencijalna
• masa
• toplinska
• gravitacija
• elastičnost

Ekonomski aspekt energije

Tijekom 2009. godine potrošnja energije u svijetu procijenjena je na 500 EJ (500×10*18J). Oko 85% svjetske potrošnje energije otpada na fosilna goriva i njigove derivate (ugljen, nafta, plin). Nuklearna energija zastupljena je sa 6%, dok svi ostali izvori energije, uključujući i one iz obnovljivih izvora, kombinirano jedva dostižu 9%. Do 2030. godine potrošnja energije porast će za 30%, a polaganim smanjivanjem zaliha fosilnog goriva pruža se jedinstvena prilika alternativnim, nedovoljno razvijenim izvorima energije da poprave energetsku bilancu i istovremeno odvedu čovječanstvo korak dalje k čistijem okolišu.

Neobnovljivi izvori energije

Naftna platforma

Pod neobnovljive izvore energije podrazumijevamo fosilna goriva (ugljen, nafta, plin) i nuklearnu energiju. Neobnovljivi izvori energije ne mogu se generirati ili proizvesti u kratkom roku, već su za to potrebni desetci i stotine milijuna godina.

Prije više milijuna godina ostaci biljaka i životinja počeli su se taložiti na dno oceana ili na tlo. S vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uvjetima razvijale su se ogromne temperature i veliki pritisci, a to su idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i životinja u fosilna goriva. Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, a njihovim sagorijevanjem u atmosferu odlazi puno ugljičnog dioksida, te je ugljični dioksid glavni problem iskorištavanja fosilnih goriva gledano s ekološkog aspekta.

Nuklearna elektrana

Nuklearno gorivo je nakon upotrebe u elektranama izuzetno radioaktivno, pa ga je potrebno skladištiti više desetaka ili stotina u sigurnim betonskim i podzemnim bunkerima. U normalnim uvjetima nuklearna energija je vrlo čist izvor energije, ali potencijalna opasnost neke havarije sve više smanjuje broj novoinstaliranih nuklearnih elektrana. Stalnim razvojem novih tehnologija i polaganjem veće pažnje sigurnosti, nuklearnoj energiji predviđa se porast popularnosti i rast na energetskom tržištu u slijedećih 50 godina, posebice ako se ulaganja u obnovljive izvore ne pokažu uspješnima.

Udio neobnovljivih izvora u u svjetskoj potrošnji:

• Ugljen 25%
• Nafta 37%
• Plin 23%
• Nuklearna energija 6%

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije troše se kao i drugi, ali se ne iscrpljuju, veće se obnavljaju prirodnim tempom. Tradicionalni izvori energije poput biomase (upotreba za kuhanje i grijanje) poznati su stanovištvu Zemlje već dugo vremena, a tzv. „novi” obnovljivi izvori energije poput energije vjetra, sunčeve i geotermalne energije doživljavaju sve veću afirmaciju. Razvoj obnovljivih izvora energije važan je iz više razloga: njihovom upotrebom smanjuje se emisija CO2 u atmosferu, smanjuje se energetska ovisnost i uvoz energije, na srednji roku očekuje se tehnološki napredak koji će omogućiti njihovu ekonomsku isplativost.

Ideje i nove tehnologije na horizontu

Nafta iz restorana

McDonalds Biodizel

Biogoriva su tekuća ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase uzgojem ili iz otpada. Gigant brze prehrane, McDonalds, uspješno implementira program pokretanja svojih transportnih vozila dizelskim biogorivom B100 dobivenim iz reciklaže ulja za prženje upotrijebljenog u vlastitim restoranima. Pilot projekt započeo je 2008. u Basingstokeu u Velikoj Britaniji na uzorku od 45 vozila, a tijekom prošle godine eksperiment se počeo primjenjivati u podružnicama na australskom i američkom kontinentu. Ovo nije isključivo projekt za popravljanje imidža McDonaldsa, već polučuje i konkretne rezultate. Tijekom 2009. potrošeno je 2,9 milijuna litara biodizela B100, a emisija ugljičnog dioksida vozila smanjena za ekvivalent jednak uklanjanju 2000 obiteljskih automobila sa ceste. U skladu s usvojenim motom „REduce, REuse, REcycle” cilj je kompanije na ovaj način upogoniti sva svoja vozila.

Snaga mora

Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju. Iako je potencijal plime i oseke za dobivanje električne energije zapažen početkom dvadesetog stoljeća i prva eksperimentalna elektrana izgrađena još 1966, tek je nedavno na svjetskoj razini nekoliko plimnih elektrana pušteno u komercijalni pogon.

The RITE Project elektrana smještena je u srcu samog New Yorka na dnu East Rivera. Ovo polje od 30 turbina ukupne snage 1MW opskrbljuje lokalnu zajednicu električnom energijom, a sam projekt miljenik je medija te se u dokumentarnim emisijama raznih televizija prikazuje kao primjer inventivnosti i održivog razvoja. Tvrtka Verdant Power, kreatori RITE projekta procjenjuju da bi u budućnosti plimne elektrane mogle osigurati do 10% energetskih potreba New Yorka.

S druge strane Atlantika, u Irskoj je 2008. instalirana trenutno najveća plimna elektrana SeaGen koja dnevno generira oko 1.2MW. Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile stotinjak lokacija u Europi sa jakim morskim strujama i mjenama i procijenile da mogu osigurati 48 TWh struje godišnje.

Sunraysia – Mjesto pod Suncem

Australija ima mračnu tajnu – većina njenog gospodarstva oslanja se na ugljen kao glavni izvor energije. Sagorjevanje ugljena uzrokuje ispuštanje teških metala u okoliš, kisele kiše i pospješuje efekt staklenika. Australija traži rješenje ovog problema, a rješenje leži u njoj samoj, na području zvanom Sunraysia na teritoriju država Victoria i Novi Južni Wales.

Sunraysia s preko 300 sunčanih dana godišnje predstavlja pravo mjesto za korištenje sunčeve energije. Tamo vizionari iz tvrtke EnviroMission planiraju sagraditi elektranu baziranu na termalnoj energiji Sunca. Sam princip djelovanja solarnog tornja i nije super nova tehnologija; polje promjera dva kilometra sastavljeno od solarnih ploča postavljeno je u krug oko tisuću metara visokog tornja u kojem su smještene turbine. Elektrana bi radila na prilično jednostavnom principu: ploče su postavljene vodoravno i spojene s tornjem. Zrak ugrijan ispod solarnih ploča uzdizao bi se velikom brzinom uz unutrašnjost tornja pokrećući pritom turbine generatora. Predviđena snaga jednog solarnog tornja iznosila bi 200MW, što je dovoljno za opskrbljivanje energijom 100.000 prosječnih kućanstava ili ekvivalentu micanja 220.000 osobnih automobila s ceste.

.

Discovery channel o projektu Sunraysia:

Različiti putevi za budućnost

Nepostojanje jedinstvenog stajališta o tome koji je obnovljivi izvor najbolji, najčišći, najjeftiniji, reflektira se u tome da skoro svaka država vodi svoju energetsku politiku.

Danska i Njemačka intenzivno ulažu u solarnu energiju iako nisu u geografski najpovoljnijem položaju za takve projekte, a Njemačka je trenutno najveći svjetski proizvođač fotonaponskih ćelija i intenzivno ulaže u druge nove tehnologije. Brazil se oslanja na etanol proizveden iz šećerne trske. Francuska smatra da je nuklearna energija budućnost, te je na tom području lider sa 75% energije dobivene iz nuklearnih elektrana.

Švicarska ide u potpuno drugom smjeru nastojeći smanjiti potrošnju energije po stanovniku i ući u elitni klub „društvo 2000 Watta“. Cilj Švedske i Norveške je osloboditi se ovisnosti o fosilnim gorivima do 2020.godine, pa sada eksperimentiraju s najrazličitijim mogućim gorivima. Neke od postojećih autocesta proglasili su vodikovim autocestama (HyNor, HydroSweden) i u pravilnim razmacima postavili crpne stanice za automobile pogonjene vodikom.

Ruta HyNor autoceste

Atomska fuzija

Atomska fuzija

Nova tehnologija budućnosti koja obećava najbolje rezultate i koja bi mogla naići na široko odobravanje i prihvaćanje u svijetu jest atomska fuzija. Atomska fuzija je suprotnost nuklearnoj energiji, tj atomskoj fisiji koja je danas u upotrebi. U slučaju fuzije atomske jezgre vodika se iz lakših spajaju u teže te pritom dolazi do oslobađanja energije. Pri tome nema opasnosti od stakleničkih plinova, eksplozije ili radijacije.

Trenutni eksperimenti pokazuju da bi količina od 400 litara vode kao pogonskog goriva zadovoljila sve energetske potrebe jedne osobe od rođenja do tridesete godine života. Loša vijest je što je atomska fuzija u ranom stadiju razvoja i istraživanja i najoptimističniji znanstvenici prvu takvu elektranu najavljuju tek za pedeset godina.

Razgovor s osnivačem portala futurologija.com Markom Pejnovićem objavljen 24.5.2010. u specijalnom B2B prilogu dnevnika Business.hr

www.business.hr

Urednik: Dražen Tomić

Izvori i literatura:

http://www.izvorienergije.com/

http://www.biodieselmagazine.com/article.jsp?article_id=1774

http://bestpractices.mcdonalds.com/sections/1/case_studies/87

http://en.wikipedia.org/wiki/Tidal_power

http://verdantpower.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/SeaGen

http://www.abareconomics.com/publications_html/energy/energy_08/energyAUS08.pdf

http://www.enviromission.com.au/EVM/content/technology_technologyover.html

http://www.efficientpowersupplies.org/pages/Steps_towards_a_2000_WattSociety.pdf

http://www.hynor.no/hynor-1/view?set_language=en

Originally appeared on Futurologija on 27.05.2010.. Original source: Business.hr: Nova tehnologija za novu energiju

Vezani članci:

1. Kogeneracija: Proizvedite električnu energiju u vašem podrumu!
2. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
3. Nova tehnologija: Njemačko superračunalo predviđa klimatske promjene
4. Snaga vjetra: Ambiciozni planovi za ulazak alternativnih izvora energije u Dalmaciju
5. Što pojedinac može učniti protiv globalnog zatopljenja? [Infografika]

Trendovi i aktualnosti

19.3.2010. održao sam predavanje studentima treće godine smjera Marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Predavanje je započelo inicijalnim uvodom u futurologiju kao interdisciplinarnu kategoriju, slijedeći dio predavanja predstavljene su metode pomoću kojih studenti mogu učinkovito pratiti svoje okružje i povećati svoju kompetitivnost, dok je treći dio posvećen najnovijm trendovima u marketingu i tehnologiji: inbound marketing, servisi za geolokaciju, proširena stvarnost (augmented reality).

Zainteresirani posjetitelji prezentaciju u PDF formatu mogu preuzeti ovdje: Predavanje EFZG 19.3.2010. (482).

Sadržaj predavanja i prezentacije:

Što je futurologija?

• Interdisciplinarna kategorija, tj. mix and match mnogih znanosti

  Prepoznavanje i razumijevanje trendova, kreiranje čvrstih misli vodilja

• “three Ps and a W” (Possible, Probable, Preferable, and Wildcards)

• Prvi futurolozi: Jules Verne, H.G. Wells

• Moderni futurolozi: Arthur C. Clarke, Buckminster

  Fuller, J.K. Galbraith, Steve Jobs, Ian Peterson

Može li se budućnost predvidjeti?

Mogu li se ta znanja iskoristiti?

METODE PREDVIĐANJA, ANALIZE I PRAĆENJA OKRUŽJA:

• Delphi metoda

• Skeniranje

• DEGEST metoda

• Brainstorming

• Visioning

• Trend analiza

• Izrada scenarija

• Delphi metoda (Anonimna ekspertiza, komparacija mišljenja)

• Skeniranje (Praćenje i analiza medija kroz tijek vremena, fokus na širini)

• DEGEST metoda (Kotler: Demographics, Economics, Government, Environment, Society, Technology)

• Brainstorming (Najpopularnija kreativna metoda, bez granica ali stroga pravila)

• Visioning (Izrada vizija i planova u grupi, strukturirano po fazama)

• Trend analiza (Rano uočavanje, analiza, monitoring i projekcija trendova)

• Izrada scenarija (Provlačenje događaja kroz scenarije, donošenje odluka)

Trendovi i aktualnosti

Na kratki rok (1 do 2 godine)

1. Inbound marketing

2. Geolokacija

3. Proširena stvarnost

• Ključni pojmovi: Twitter, Facebook, Google Latitude, Gowalla, Foursquare, Layar, Trillenium, Wordpress, Digg, Android WEB 3.0

1. Inbound marketing

• Neka kupci nađu vas

• Brian Halligan, Dharmesh Shah, David Meerman Scott – Inbound Marketing

2. Geolokacija

• Google Latitude, Gowalla, Foursquare

• Navigacija, lociranje prijatelja, preporuke restorana, zadaci na putovanjima, skupljanje bodova

3. Proširena stvarnost

• Layar – prvi “augmented reality” mobilni browser

Trendovi i aktualnosti

Na dulji rok (5, 50 i više godina)

1. Virtualizacija (“Život” se seli online)

2. “On demand” postaje “On thought” (Instantna over the air dostupnost svih sadržaja u računalnom cloudu)

3. Kiborzi (Hibridni organizmi i s tehnološkim i prirodnim organima)

4. Tehnološka singularnost (Točka u kojoj strojevi postaju inteligentni i grade druge strojeve)

• Kako su 1967. zamišljali budućnost [Video]

“Često je bilo zanimljivije vidjeti u čemu sam (i zašto) imao

krivo, nego gdje je ispalo da imam pravo.”

Arthur C. Clarke

Preuzmite prezentaciju: Predavanje EFZG 19.3.2010. (482)

.

.

Marko Pejnović

Originally appeared on Futurologija on 20.03.2010.. Original source: Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
2. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
3. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
4. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
5. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda

Heart of the home

Henrik Otto, podpredsjednik divizije za dizajn u kompaniji Electrolux predstavio je u Švedskom muzeju arhitekture u Stockholmu uzbudljivi novi koncept kuhinje budućnosti, nazvan “Heart of the home”.

Prema zamislima kompanije, ovaj revolucionarni koncept u potpunosti će iz upotrebe izbaciti lonce i tave, a digitalni recepti i statusi s društvenih mreža prikazivat će se na grijaćoj površini.

Heart of the home je hrabra vizija kuhinje budućnosti – integrirano rješenje koja funkcionira kao kuhinjski stol, površina za kuhanje i bar, sve u jednom! Sve što na ovom revolucionarnom štednjaku treba učiniti je dlanom oblikovati udubinu u kojoj će se ispeći jaja ili skuhati čaj. Potom jednostavnim pokretom prsta podesite temperaturu. Površina grije samo u području u kojem se nalaze namirnice, a prije toga ih analizira i nudi brojne recepte.

Ako je potrebna veća posuda za izdašniju količinu hrane, jednostavno pritiskom ruke utisnete veću ‘zapreminu’. Budući da ne zahtijeva posude za kuhanje, smanjuje se i potreba za pranjem – kada je obrok gotov štednjak se samo prebriše krpicom.

Electrolux tvrdi da će ‘Srce kuhinje’ biti energetski učinkovito i izuzetno praktično za potrebe urbanog društva budućnosti. Ističe kako od 2008. po prvi put u povijesti više ljudi živi u gradovima nego na selu, a prema predviđanjima UN-a taj bi postotak do 2050. trebao narasti na više od 74 posto.

Izvor:

http://newsroom.electrolux.com/2010/02/16/electrolux-presents-‘heart-of-the-home’-kitchen-concept/

http://www.electroluxdesignlab.com/2010/02/electrolux-heart-of-the-home-kitchen-concept/

http://danas.net.hr/znanost/page/2010/02/19/0209006.html

Originally appeared on Futurologija on 22.02.2010.. Original source: Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

Vezani članci:

1. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Vijesti iz budućnosti 1
4. Poslovi budućnosti 1. dio
5. Terreform ONE – Izlet u budućnost održivog življenja [video]

Babel Fish

“Babel Fish” iz Vodiča kroz galaksiju za autostopere ili prizori iz Zvjezdanih staza u kojima se zemljani uz pomoć malog uređaja “komunikatora” odmah sporazumijevaju s vanzemaljskim vrstama možda i nisu tako daleko.

Speech-to-speech translation (prevođenje govora u govor) u fazi je razvoja, a mogao bi raditi prilično dobro već za nekoliko godina. Da bi cijeli proces tekao glatko, potrebna je kombinacija visokotočnog strojnog prevođenja i visokotočnog prepoznavanja govora i upravo na tome Google trenutno radi.

Poput simultanih ljudskih prevoditelja, softver na telefonu će prije prevođenja analizirati pakete govora i slušati govornika sve dok ne uspije razumjeti puno značenje izgovorenog sadržaja. Prepoznavanje bi trebalo dobro funkcionirati kod mobilnih telefona – oni su po prirodi “osobni” i imaju bazu vaših snimljenih glasova. Sami prevoditelj će postajati sve točniji čim više bude u upotrebi. Nova tehnologija bit će djelomice bazirana na već postojećem Googleovom prepoznavanju glasa koje se koristi u Google Maps navigaciji za operativni sustav Android. Google trenutno pruža i servis online tekstualnog prevođenja 52 jezika.

Originally appeared on Futurologija on 09.02.2010.. Original source: Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu

Vezani članci:

1. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
2. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja
3. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje
4. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
5. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

Zanimanja koja nestaju

Aktualni i budući razvoj donosi nastanak novih profesija, ali istovremeno i sve manju potražnju i nestanak niza postojećih profesija.

Američki istraživački web Investopedia, u suradnji sa Yahooom, objavio je popis od devet profesija koje su najugroženije. Devet zanimanja odlazi u povijest, a među njima blagajnik u banci, arhivari službenih dokumenata…

Blagajnik u banci - Bankarske usluge sve su traženije, ali prije svega virtualne, raste obujam elektroničkih operacija, smanjuje se obujam rada na šalterima banaka, posebno što se tiče gotovine…

Arhivar službenih dokumenata - Sve institucije smanjuju klasičnu „papirologiju“, elektronički dokumenti zamjenjuju papirne, arhivari se prekvalificiraju u „adminstratore elektroničke databaze arhivskih materijala“.

Opsluživanje telefonske centrale - I najmanja kompanija može danas sebi dopustiti uvođenje sofisticiranih telefonskih sustava koji glasom s automata presmjeravaju one koji zovu i traže spajanje s određenim službama, odnosno ljudima.

Zapisničari identifikacijskih podataka - Dosad je čovječanstvo skupljalo nevjerojatno mnoštvo podataka koji su se pretvarali u fizičku arhivu u raznim evidencijama. Kao i klasični arhivari, postajat će izlišni i oni koji zapisuju podatke u razne formulare i tabele jer će se spojiti digitalna tehnologija i sakupljanje podataka.

Razvrstavanje papirne pošte - I dalje se “proizvode” velike količine klasične pošte, iako „mnoge pošte ne zvone ni jednom“ – šalju e-mailove sa obavijestima da preuzmete poštu. Sama pošta će biti razvrstavana prema kodnim linijama koje će stvarati automat.

Razvijanje filmova i izrada fotografija - Tomu je već praktično kraj, digitalna fotografija je već definitivno pregazila klasičnu kojoj ostaju samo neke „specijalne narudžbe“.

Satovi postaju nakit

Prodavači ručnih i zidnih satova – Bez ručnih satova lako se može, svi mobiteli neprestano pokazuju vrijeme, digitalni displeji u autima, kao i na raznim javnim mjestima, pokazuju ne samo koliko je sati nego datum i dan u tjednu kao i vanjsku temperaturu. Satovi će se kupovati i nositi kao – nakit!

Iznajmljivanje videodiskova - Kao što su nestale videoteke koje su 80-ih i 90-ih radile s pozajmljivanjem videokaseta, tako nestaju, čak i brže, videoteke koje pozajmljuju DVD…

Turističke agencije - Internet nudi pristup svim informacijama zbog čega je sasvim lako organizirati bilo kakvo klasično putovanje. Turističke agencije će se koristiti samo za pripremu i organizaciju dužih i kompliciranijih putovanja, na primjer, na Antarktik.

Izvor:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/90550/Default.aspx

Originally appeared on Futurologija on 05.02.2010.. Original source: Moderna vremena: zanimanja koja nestaju

Vezani članci:

1. Slijede nam temeljite promjene koncepta rada, posla i zaposlenja
2. Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)
3. Poslovi budućnosti 2. dio
4. Poslovi budućnosti 1. dio
5. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!