Posts Tagged ‘robotika’
Je li razvoj čovjeka u glavnim crtama završio? Ili je čovjekova osobina da tehnološki prilagođava svijet svojim potrebama upravo onaj faktor koji će bitno utjecati na daljnji razvoj ljudske vrste? Takva razmišljanja objedinjena su pod nazivom transhumanizam.
Doista, možemo li očekivati poboljšan model čovjeka, barem u mehaničkom smislu, neki Homo sapiens 2.0.? Nešto od toga je već viđeno u ZF filmovima, poput egzoskeleta, kiborga, pohranjivanja osobnosti u računala, kriogenike… U prvom danu 2012. godine pogledajte najnoviji nastavak (emitiran 31.12.2011.) popularne emisije Na rubu znanosti!
Honda je nedavno predstavila potpuno novu verziju humanoidnog robota ASIMO koji je opremljen tehnologijom autonomne kontrole ponašanja. Prva verzija ASIMO robota predstavljena je još 2000. godine i od tada je robot ASIMO osim revolucionariziranja popularne robotike i sam postao pop zvijezda.
To je prvi pravi humanoidni robot s vrhunskom tehnikom i tehnologijom kretanja – hodanja i trčanja. Povodom predstavljanje nove verzije robota, Marko Pejnović sa stranice Futurologija.com gostovao je u emisiji eHrvatska.
Budućnost je oduvijek bila predmetom straha, nesigurnosti, očekivanja i nadanja. Ljudi su o budućnosti htjeli progovoriti na bilo koji način: pišući, govoreći, pjevajući, svirajući… Upravo glazba budi ideje i izaziva čitavu skalu osjećaja, od sjete do euforije. Glazba nas, dok upijamo ritmove, melodije i riječi, može odvesti u daleku tmurnu postapokaliptičnu budućnost, ili nas baciti kroz vrijeme odmah tu – u lepršavo i bezbrižno slijedeće ljeto.
Misao o budućnosti pak uvijek dodaje gorivo na vatru ideja i zamisli. S obzirom da ne možemo predvidjeti što će nam se uistinu dogoditi, najbolje da o tome zasviramo (ili kako bi Frank Zappa rekao – «zaplešemo o arhitekturi»). Za vas smo pripremili playlistu pjesama, svojevrstan «futuristički soundtrack» najrazličitijih žanrova koji će pod parolom «S pjesmom u bolju budućnost» potaknuti kod slušatelja cijeli niz asocijacija i emocija. Pozitivnih, naravno
U godinama poratne obnove, kasnijega brzog gospodarskog rasta i popriličnog optimizma koji je stvarao dojam da je sve, pa i ljudsko osvajanje svemira nadohvat ruke – i prodor električnih uređaja u svakodnevicu dovodio je do ushićenja koje je pobuđivalo maštu i oblikovalo sliku kuće budućnosti.
U takvom je ozračju uredništvo zagrebačke Narodne (Savremene) tehnike na početku doba automatizacije svakodnevice slobodno vrijeme svojih čitatelja odlučilo popuniti dvama futurističkim člancima o životu 2000. godine, dakle u sutrašnjici koja će uslijediti za oko pola stoljeća.
Medicinski roboti napreduju iznimnom brzinom i za nekoliko godina mikro i nanoroboti moći će asistirati kirurzima operirajući unutar tijela pacijenta!
Talijanski laboratorij Scuola Superiore st. Anna’s razvio je robota nazavnog ARES (Assembling Reconfigurable Endoluminal Surgical System) koji će se u tijelo unostiti u dijelovima i sam sastaviti u organizmu. Ovaj modularni dizajn otvara put novim konceptima uređaja koji bi jednog dana u potpunosti mogli zamijeniti pouzdane ruke kirurga.
Pitanje “Kako će izgledati budućnost?” zaokupljalo je ljudski rod od samih njegovih postanaka. Pojavom tehnologije koja je omogućila snimanje filmova, razni kreativni mozgovi mogli su svoju viziju budućnosti pretočiti na celuloidnu vrpcu i podijeliti utiske, nadanja ili upozorenja s ostatkom svijeta.
U jednom od prošlih članaka pokazali smo vam film o budućnosti iz prošlosti. Točnije, film nastao 1967. koji je iz duha svog vremena, tadašnjih saznanja i trendova nastojao prikazati kako bi svijet mogao izgledati na prijelazu u 21. stoljeće. Iz 1967. skačemo 90 godina u budućnost (2057.)!
U prvom dijelu: U jednom od prošlih članaka naveli smo listu zanimanja koja su pred izumiranjem i čije je vrijeme definitivno prošlo. U današnjem vremenu velike krize čini nam se ne propadaju samo poslovi bez budućnosti, već i oni perspektivni. Nakon stabilizacije kaosa i povećanja razine zaposlenja i potrošnje na uobičajenu razinu očekujemo da Hrvatska i zemlje u regiji uhvate i održe korak s razvijenim ostatkom svijeta – na red dolaze poslovi budućnosti. Što ćete raditi za 10 godina? Velika je mogućnost da to zanimanje danas ne postoji! Pogledajmo zajedno u 2020. godinu.
Američki futurolog Paul Saffo razvio je teoriju prema kojoj bi se bogata manjina svjetske populacije u budućnosti mogla odvojiti u zasebnu vrstu.
Budućnost će, prema Saffou, obilježiti fuzija biologije i tehnologije u kojoj će većina stvari biti robotizirana, a kiborzi neće biti ništa čudno.



















