Futurologija » računala

Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

info — Wed, 01 Jun 2011 05:00:48 +0000

Ususret novim tehnološkim revolucijama

Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.

Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…

Tehnološki razvoj

Za tehnologiju možemo reći da je to uporaba i poznavanje alata, tehnika, zanata, sistema ili metoda organizacije kojima čovjek kontrolira i prilagođava okoliš. Tehnološki razvoj je koncept i proces kojim se skupljeno znanje i dosegnute točke u primjeni toga znanja prenose raznim načinima na druge članove zajednice i buduće naraštaje.

Praćenje tehnološkog razvoja je možda i najkorisniji alat za analizu velikih prekretnica tj. tehnoloških revolucija. Tehnologija i njen stupanj razvitka prilično su mjerljivi i mogu nam služiti kao pouzdani pokazatelj koliko koji izumi i događaji sudjeluju u promjenama u ljudskom društvu. Pod tehnologijom u ovom slučaju ne smatramo samo strojeve i materijalne stvari već i znanje kako sve to primjeniti radi dostizanja praktičnih ciljeva.

Fokusirat ćemo se na tri zaista glavna događaja i epohe u ljudskoj povijesti i njenom tehnološkom razvoju koje zaista možemo nazvati revolucijama: Poljoprivredna revolucija, Industrijska revolucija i Računalna revolucija. Kao nova, četvrta tehnološka revolucija kojoj jurimo ususret vjerojatno će se pokazati Biotehnološka revolucija.

Tehnološke revolucije

Povjesničari već dugo priznaju važnost poljoprivredne i industrijske revolucije sa svim svojim podgrupama i smjerovima. Revolucija potaknuta izumom elektronskih računala vrijedna je direktne usporedbe s prethodne dvije, dok za četvrtu – Biotehnološku možemo reći da u nju ulazimo, prve posljedice počinjemo osjećati ali njen pravi i jasan utjecaj još nije započeo.

Poljoprivredna revolucija

Poljoprivredna revolucija započinje ranom kultivacijom žitarica, posebice pretečama današnje pšenice na području bliskog istoka prije 10.000 godina. Prije toga su se nomadski lovci i sakupljači plodova hranili bobicama, biljkama i divljim životinjama na koje su nailazili.

Proizvodnja usjeva uvelike je povećala količinu hrane koja se mogla proizvesti (prije kultivacije žitarica samo nabrati ili uloviti) po određenoj površini. Pojavom obrade zemljišta ljudi su mogli prestati s lutanjem i trajno se nastaniti sjedilačkim načinom života. Kako su ljudi s vremenom usavršavali zemljoradnju i povećavali prinose, s obiljem hrane rasla je i populacija. Lovce i sakupljače zamijenili su farmeri uzgajivači stoke koji su također živjeli u blizini stalnih sjedilačkih zajednica.

Rast i grupiranje populacije doveli su do formiranja gradova i gradova-država koji su bili prirodno tržište za sva proizvedena dobra i usluge. Razvojem tržišta i trgovanja razvijaju se pismo i brojanje, matematika, računovodstvo i brojna popratna zanimanja i vještine.

Udio poljoprivrede u BDP tijekom dvadesetog stoljeća. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Metode obrađivanja zemljišta razvijale su se polako sve do 18. stoljeća. Takozvana agrarna revolucija dovela je do radikalnih promjena: zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi. Upravo je upotreba strojeva u industriji označila dolazak jedne nove tehnološke ere i industrijske revolucije.

Industrijska revolucija

Industrijska revolucija – druga velika tehnološka revolucija započela je u osamnaestom stoljeću. Koncept parnog stroja bio je poznat još od antičkih vremena (Heronov parni automat «Aeolipile» ) no vrlo slabo razvijen i iskorišten. U Engleskoj se povećala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u svojim kompanijama. I engleski rudnici počinju stidljivo koristiti strojeve na vodenu paru; rad jednog takvog stroja za crpljenje vode iz rudnika mogao je zamijeniti pedeset konja!

Sredinom osamnaestog stoljeća parni stroj usavršio je James Watt i munjeviti razvoj industrije mogao je započeti. Uvođenje parnog stroja izazvalo je veliki preokret u proizvodnji i revoluciju u prerađivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena je tvorničkim radom. Parni strojevi zakoračili su i u sferu transporta pa su parna željeznica i parni brodovi postali tehnološkim čudom devetnaestog stoljeća.

Vodena para lako je i jeftino mogla pogoniti generatore za dobivanje električne struje – novog, elegantnog i lako prenosivog izvora energije. Na krilima električne energije upravo je i došao drugi veliki val industrijske revolucije u kojem su i danas slavni izumitelji imali vodeću ulogu: Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Alexander Graham Bell i mnogi drugi. Zamislite samo kako bi današnji svijet izgledao bez običnih žarulja.

Promjene izazvane primjenom parnog stroja izazvale su niz tehnoloških, kulturnih i političkih promjena, toliko su duboko promijenile lice planeta Zemlje i toliko promijenile način života stanovnika da se s pravom nazivaju industrijskom revolucijom.

Informacijska revolucija

Pojam «informacijska revolucija» ili drugim tiječima «informatička revolucija» i «post-industrijsko društvo» opisuje trenutni ekonomski, društveni i tehnološki ciklus koji je nastupio nakon razdoblja industrijske revolucije.

Utjecaj računala na današnje društvo i posla kojeg nam računala pomažu obavljati toliko je velik da ga s lakoćom možemo usporediti sa važnosti poljoprivredne i industrijske revolucije. Osnove današnjeg modernog računala postavio Charles Babbage još u devetnaestom stoljeću, 1937. godine je skupina profesora s Harvarda odlučila izraditi automatski digitalni kalkulator, a pravi uzlet informacijske tehnologije odvija se na krilima drugog svjestkog rata.

Drugi svjetski rat i hladnoratovsko razdoblje ubrzali su razvoj računala zbog enormnih vojnih ulaganja u to područje kako bi što prije procesirali i dali značenje gomili prikupljenih obavještajnih podataka. Uistinu, 1950e i 60e bile su desetljeća u kojima su supersile intenzivno ulagale u znanost i tehnologiju. Tada još uvijek nezgrapna, računala su prepoznata kao alati koji će pružiti more neiscrpnih mogućnosti vladi i realnom sektoru.

Broj osobnih računala na 100 stanovnika na prijelazu u 21. stoljeće. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Tek 1970ih godina nazire se pravi opseg i značenje informatike. Pojavom veličinom i cijenom pristupačnog osobnog računala manje firme i pojedinci također dobivaju pristup tom moru mogućnosti koje će im ubrzati svakodnevne zadatke poput programiranja, obrade teksta, izrade proračuna i simulacija, dizajna… Novi i stari junaci tog razdoblja bili su Konrad Zuse, Alan Turing, Jack Kilby, Douglas Engelbart, John von Neumann, Steve Jobs, Steve Wozniak, Bill Gates, Paul Allen, Linus Torvalds, Tim Berners-Lee i brojni drugi. U knjizi «Steve Jobs – tajne njegovih iNovacija» Carmine Gallo opisuje «dane ponosa i slave» kasnih sedamdesetih kad su osobna računala tek bila u nastajanju, ali su protagonisti priče itekako dobro predviđali dalekosežnost prodora jeftinih računala u sve urede i domove:

Revolucija u zraku

Previranje se svakako moglo osjetiti u zraku kolonijalne Amerike 1776. godine, kada je 56 ljudi, među najinovativnijim vođama svojega vremena, potpisalo dokument koji će pokrenuti revoluciju u Americi te utjecati na mnoge dijelove svijeta. Deklaracija neovisnosti predala je vlast u ruke širokih masa. Dok je Amerika slavila 200. obljetnicu utemeljenja, dvojica ljudi – Steve jobs i Steve Wozniak – potpisali su još jedan osnivački dokument koji će pokrenuti revoluciju, a računalnu moć predati u ruke običnih ljudi. Baš kao što je Thomas Jefferson iskoristio pravo na revoluciju – zamisao da ljudi imaju prava i da, kada država počne kršiti ta prava i život postane neizdrživ, imaju dužnost promijeniti ili svrgnuti vlast – Jobs i Wozniak odlučili su izmijeniti sustav koji je postao neizdrživ. Računala su bila skupa, teška za uporabu i uglavnom prepuštena hobistima, eliti. Jobs i Wozniak dijelili su zajedničku viziju – razviti računalo koje svatko može kupiti i njime se koristiti.

Carmine Gallo

Naravno, nisu svi ljudi bili uvjerenja da će računalna revolucija pomoći u stvaranju boljeg društva. Neki su promatrači strahovali da će računala proširiti jaz između bogatih i siromašnih, s obzirom na visoku cijenu prvih računala. Drugi su izražavali bojazan da će ljudi izgubiti sposobnost samostalnog analiziranja problema ili da će se sve više izolirati od društva. Danas kad smo već na početku drugog desetljeća dvadesetprvog stoljeća vidimo da je razvoj računala pošao putem srednje optimističnih predviđanja – jaz između bogatih i siromašnih i dalje postoji, ali nije tu zbog računala nego obrnuto. Još bi se više produbio da informacijska revolucija nije doprijela do svakog kutka planeta.

Internet je važniji izum od tiska jer znatnije i sveobuhvatnije mijenja načine naših života. Komunikacijske tehnologije, prije svega internet svijet mijenjaju sve brže…

Gary Vaynerchuk

Buduće revolucije

Danas je svijet jedan veliki stroj – debelo ispremrežen Internetom i signalima telekom operatera, sa svim svojim «pro et contra» argumentima. Niti jedan događaj u svijetu, ma kako zataškavan bio, više ne može proći nezapaženo jer će odmah zabrujati na Twitteru i Facebooku i proširiti se mrežom poput virusa.

Uz sve ove promjene s kojima živimo i nekako nam se čini prirodno da se odvijaju sve brže i brže, postavlja se pitanje što nas čeka dalje, u budućnosti? Hoćemo li imati pristup Internetu ugrađen u naša tijela (ovo izgleda realno)? Novi «mi» bili bismo kiborg – sasvim novi organizam uronjen u cyberspace, dijelom organski a dijelom elektronsko mehatronički. Sve opcije ostaju otvorene za buduće revolucije.

Vrijeme potrebno za udvostručenje veličine ekonomije, po odabranim razdobljima.

Sigurno je da će tehnologija nastaviti razvoj munjevitom brzinom i to puno većom stopom rasta nego li je rasla za vrijeme industrijske i informacijske revolucije. Računala su proširila inteligenciju ljudskog roda (naravno, ne organski već organizacijski), kao što je parni stroj povećao njihovu fizičku snagu. Predviđanja su da će računala 2020ih godina proći tzv. Turingov test, što predstavlja prekretnicu u razvoju umjetne inteligencije.

Kao posljedica korištenja računalima na području znanosti i tehnologije, četvrta tehnološka revolucija vjerojatno je već započela. Riječ je o biotehnološkoj revoluciji s naglaskom na genetiku. Kažemo «vjerojatno» jer će biotehnologiji trebati još neko vrijeme da dosegne potrebni momentum i utječe na strukturu i rast ekonomije u onom obujumu u kojem su prethodne dvije tehnološke revolucije činile. Biotehnologija obećava revolucionarne promjene koje će biti još nevjerojatnije od onih koje su iznjedrila računala.

Svakako pročitajte članak:

Što nam može ponuditi biotehnologija na futurologija.com

Genetski inženjering već danas se koristi za redizajn biljki i životinja kako bi posjedovale bolje karakteristike koje su ljudima od interesa. Ipak, potencijal najvažnijeg područja primjene biotehnologije i genetike leži u mijenjanju fizičkih, mentalnih i emocionalnih mogućnosti ljudi.

Znanje o genetici već se koristi za smanjivanje kobnih urođenih nedostataka kod novorođenčadi, ali ovo je naravno samo početak korekcija ljudskih tijela i mozgova. U nadolazećim godinama roditelji će koristiti sva raspoloživa sredstva i tehnologije kako bi se osigurali da njihova djeca nisu obična već zaista superiorna na nekim područjima. Neki će željeti da njihovo dijete ima glazbeni talent Mozarta, dok će neki djetetu htjeti ugraditi mentalne sposobnosti Alberta Einsteina. Možemo samo predpostavljati što će biti kad svijet bude preplavljen milijunima djece dizajnirane prema željama njihovih roditelja. Možemo se nadati milijunima Alberta Einsteina a mogli bismo završiti s gomilom Hitlera.

Svakako pročitajte:

Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske na futurologija.com

«Uzme li se u obzir mogućnost uzgajanja zamjenskih organa, uporabe genetski prilagođenih lijekova i naprednih genetskih metoda utvrđivanja naslijednih bolesti te nemiješanje s ‘običnim’ ljudima, takvo što uopće nije nemoguće»

Još jedna od potencijalnih karakteristika biotehnološke i genetičke revolucije jest usporavanje i konačno zaustavljanje starenja. Prestanak starenja i redovna pojava stodvadeset i više godišnjaka osim prvih asocijacija (više vremena za provesti s voljenima, manje bolesti, dulje uživanje u životu), postavlja i pitanja o ekonomskoj izdrživosti ovog modela. Sa sve više starih osoba, današnji problem punjenja mirovinskih fondova iz sve manje baze radnika činit će se minoran.

U svakom slučaju, promjene koje nam slijede još su veće nego one koje je ljudski rod prošao do sad. U našem slučaju oboružani smo današnjim znanjem, instantno umreženi s cijelim svijetom i ove prednosti moramo iskoristiti kako se neke stvari iz povijesti ne bi ponovile, dok stvari kojih se plašimo iz budućnosti treba sagledati iz više kutova. «Nije sve tako sivo».

Izvori:

Cornish, E., Futuring – The Exploration of the future, WFS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Druga_industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_poljoprivrede

http://en.wikipedia.org/wiki/Informational_Revolution

Originally appeared on Futurologija on 01.06.2011.. Original source: Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje

info — Mon, 28 Feb 2011 23:10:12 +0000

Prirodno korisničko sučelje

Prema riječima tehnološkog diva Microsofta i njihovog istraživačkog odjela MSR, nalazimo se pred revolucijom računarstva i najvećom smjenom koncepata i tehnologija ikad. Računalo prestaje biti alat i postaje pomoćnik, a sučelje postaje sve prilagođenije čovjeku. Osim sve veće sirove računalne snage, računala imitiraju ljudsku osjetilnost i gotovo da počinju osjećati: znaju svoju lokaciju i poziciju, mogu čuti i vidjeti i naposlijetku analizirati ono što vide.

Računala su postala popularna onda kad ih je postalo lako upotrebljavati i to svakako možemo zahvaliti grafičkom korisničkom sučelju (upravljanje mišem, prozori, touchscreen…). Već sada se za novo doba računarstva grafičko sučelje pokazalo nedostatnim, pa je slijedeći korak NUI (Natural user interface – prirodno korisničko sučelje), u kojem su računala podobnija ljudima – ona vide, slušaju, govore…

Korisnička sučelja budućnosti

Video: Craig Mundie’s TechForum: A Look Ahead

Budućnost će donijeti zajedničko korištenje tradicionalnih grafičkih korisničkih sučelja, kakve poznajemo danas, s prirodnim korisničkim sučeljima, koja su tek u razvoju te će u narednom razdoblju biti poboljšana. Razvoj prirodnih inteligentnih sučelja ovisi o razumijevanju opsega i svrhe njihovog inteligentnog ponašanja podjednako koliko i o razvoju odgovarajućih mehanizama za njihov razvoj. Novoj generaciji zaslona možda ne bude potreban dodir, nego će prepoznati kretnje i reagirati na pokrete oka i govor. Budućnost ovakvih uređaja leži u spajanju različitih oblika prirodnog ljudskog ponašanja – kretnji, pokazivanja i usklađivanja pokreta s drugima.

Za očekivati je da će sučelja u budućnosti biti personaliziranija i više prilagođena pojedincu: holografska sučelja, interaktivne površine i predmeti, sučelje mozak-računalo.

Originally appeared on Futurologija on 01.03.2011.. Original source: Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

info — Thu, 30 Dec 2010 08:29:09 +0000

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.

Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…

Družit ćete se sa svojim prijateljima putem 3D projekcije
Baterije će koristiti zrak kako bi napajale naše uređaje energijom
“Građanin-znanstvenik” – Ne trebate biti znanstvenik kako bi spasili planet
Vaš način transporta i dolaska do posla bit će personaliziran
Toplinska energija računala i serverskih entara pomoći će u reguliranju mikroklime u uredima

Originally appeared on Futurologija on 30.12.2010.. Original source: Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

info — Mon, 29 Nov 2010 15:05:42 +0000

Struktura globalnog Internet prometa 2000. - 2015.

Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…

Prekretnica je 2005. godina kad uočavamo eksploziju prometa ponajprije zahvaljujući porastu popularnosti stranica namijenjenih razmjeni i prikazivanju video clipova (Youtube, Vimeo, Dailymotion, Hulu, VEVO, ). Značajan udio u rastu imala je i razmjena datoteka putem P2P mreža, i Torrenta (BitTorrent). «Obično» surfanje webom također je poraslo nekoliko puta, ali zbog tako eksplozivnog rasta prve dvije kategorije praktički nezamjetljiv na infografici.

Prema trendovima koje su uočili Cisco i The Economist, sličan scenarij razvoja internet prometa očekuje nas i u slijedećih pet godina. Ovakve prognoze od izrazite su važnosti tehnološkim kompanijama koje trebaju pripremiti svoje kapacitete za dodatni rast i (pre)opterećenost. Praćenje i razvoj ovog trenda pomaže i poduzetnicima u planiranju novih proizvoda i usluga; Uočljivo je da tržište nije do kraja zasićeno, na njemu ima mjesta za tvrtke izazivače koje mogu izbaciti vlastiti web video servis s nekim posebnostima koje bi ga izdvojile od etabiliranih igrača – ponajprije Youtubea. Na polju P2P usluga i razmjene multimedijalnih datoteka također ima prostora za prave i legalne «igrače» koji bi uz poštovanje autorskih prava, uz naplatu kvalitetnog sadržaja, a na principu djelovanja P2P mreža (koje korisnici već dobro poznaju) mogli oduzeti dio kolača ilegalnim stranicama i servisima za razmjenu. Sve će to biti moguće ukoliko Internet struktura ne kolabira pod enormnim stopama rasta.

Više o cijeloj temi možete saznati na slijedećim linkovima:

Internet overload: Surviving the Exaflood

Cisco Says Internet Video Could Swamp The Internet

Originally appeared on Futurologija on 29.11.2010.. Original source: Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

info — Sun, 26 Sep 2010 13:19:10 +0000

Svijet 2020. godine

Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.

Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.

Kako Kreirati budućnost?

How To Create The Future? Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.

Michael Noer

Video: Kako kreirati budućnost?

Politika

2011. Smjena vlasti u Sjevernoj Koreji. Kim Jong Un, nasljednik Kim Jong Ila, traži ekonomsku i trgovinsku suradnju sa Zapadom.
2012. Al Shabab, radikalna islamska grupa, preuzima vlast u Somaliji i putem piratskih grupa kontrolira promet u Adenskom zaljevu
2014. U novom valu globalne krize naoružanja za masovnu destrukciju Kina postavlja dalekodometne projektile u Sudanu koji su pod kontrolom Narodne oslobodilačke armije.
2016. Prvi potpuno kompjutorizirani izbori u SAD-u izazivaju burne reakcije i niz optužbi o grubim političkim manipulacijama tehnologijom
2020. Prvi klimatski rat. Bježeći s Maldiva koji tonu muslimansko se stanovništvo naseljava na Šri Lanki. Počinje vjerom potaknut rat uz veliku opasnost širenja.

Medicina & zdravstvo

2012. Supertuberkuloza, nova vrsta stare bolesti otporna na sve danas postojeće lijekove, izbija u Mexico Cityju i širi se na jug SAD-a i Latinsku Ameriku. SAD potpuno zatvara granicu prema Meksiku.
2013. Američka osiguravajuća kuća prva uključuje analize DNK u program zdravstvenog osiguranja.
2014. Najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer raspada se na pet manjih tvrtki.
2015. Novartis prodaje prvu ‘pilulu za autizam’ namijenjenu pacijentima s ‘labilnim X’ kromosomom.
2016. Dvije Australke donose na svijet ‘dijete bez oca’ uz pomoć sintetičke sperme proizvedene iz matičnih stanica majke
2020. Potpuno automatizirani robot-kirurg službeno započinje rad na operacijama tumora. Stopa izlječenja raste do 20 posto

Video: Medicina i Vaše zdravlje u 2020.

Tehnologija

2011. Ruski znanstvenici otkrivaju veliku američko/izraelsku mrežu kompjutorske špijunaže
2011. Automobili dobivaju krila. Terrafugia Transition, prvi ‘leteći auto’, ulazi u prodaju po cijeni od 200.000 dolara
2016. U američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina otvara se prva ‘farma’ s virtualnim zaposlenicima, zapravo stvarnim ljudima koji opslužuju igrače internetskih igara.
2018. Kreće Trans-Eurasia Express, najbrži vlak na svijetu povezuje Pariz i Peking brzinom od 300 kilometara na sat

Video: Vaš transport 2020. godine

Financije & ekonomija

2012. Facebook izlazi s dionicama na tržište i postiže vrijednost od 40 milijardi dolara. Mark Zuckerberg prvi je dvadeset-i-nešto-godišnjak težak više od deset milijardi američkih dolara
2013. Nakon dotad nezapamćenog kraha na Wall Streetu američke financijske vlasti potpuno zabranjuju visokofrekventno trgovanje
2014. Indijac Mukesh Ambani svrgava s čelne pozicije na Forbesovoj listi milijardera Meksikanca Carlosa Slima Helua
2018. Nakon duge, četverostruke recesije poslovi se napokon vraćaju. Potrošači su optimistični, Wall Mart bilježi globalno rekordan promet

Video: Vaše mogućnosti u 2020. godini

Društvo & okoliš

2011. Generalni tajnik UN-a u Kairu prisustvuje rađanju 7-milijarditog djeteta. Rađanje djevojčice Malike Husein označava početak ‘dekade spolne jednakosti”’
2013. Izumire tuna
2015. Desalinizacija postaje najveći izvor pitke vode
2017. Prvo umjetno uzgojeno meso s okusom piletine dolazi na police supermarketa. Pola kilograma – 55 kuna
2020. U nedostatku žena Kina legalizira brakove među muškarcima

Video: Ne tako privatan život

Energija

2012. Nakon izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu cijene nafte i derivata skaču do povijesno najviše razine. Ahmadinedžad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
2015. Bum sunčane energije. Nakon njemačkog sađenja solarnih panela po Sahari sunčana energija postaje komercijalo isplativa i konkurentna na tržištu
2019. Nakon renesanse gradnje nuklearnih reaktora Francuska napokon izvodi uspješan eksperiment s fuzijom najavljujući novo doba čiste energije

Izvor:

http://www.forbes.com/2010/04/08/your-life-2020-technology-data-companies-10_land.html

http://www.jutarnji.hr/svijet-2020–godine–forbes-prorekao-kao-cemo-zivjeti-za-deset-godina-/886453/

Originally appeared on Futurologija on 26.09.2010.. Original source: Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]

info — Mon, 24 May 2010 06:00:48 +0000

WEB 3.0 - Semantički web

Opterećenje nepotrebnim informacijama postaje svakodnevica za sve nas. Kako pronaći točno ono što tražimo u eksponencijalno rastućoj masi podataka? Kako isfiltrirati “smeće” i doći do informacije koju trebamo vidjeti? Kako će izgledati budućnost interneta? Od svojih početaka Internet je ubrzano rastao, eksponencijalno širio masu podataka i unatoč pokaušajima organizacije povećavao količinu i zaglušenost informacijskom “bukom”.

U petnaestminutnom mini-dokumentarcu Kate Ray istražuje budućnost informacijske eksplozije. U nastojanjima za anticipiranjem web trendova čiji će razvoj u konačnici pridonijeti stvaranju točke tehnološke singularnosti, svoja stajališta o budućnosti Interneta iznose brojni stručnjaci: Tim Berners-Lee, Clay Shirky, Chris Dixon…

The Semantic Web is not a separate Web but an extension of the current one, in which information is given well-defined meaning, better enabling computers and people to work in cooperation.

Tim Berners-Lee

Rušeća lavina podataka prevelika je čak i za moćni Google. Govorimo o trilijunima web stranica i višestruko konekcija među njima. Osim web stranica, gužvu sačinjavaju i twitter postovi (tweetovi), fotografije, video sadržaj, facebook “like” informacije… podaci teku u beskraj. Web 3.0 (semantički web) je ideja o proširenju Weba u kojem će preciznije biti definirana semantika informacije i servisa na Webu, što bi i računalima omogućilo dublju analizu podataka – sadržaja, veza i transakcija između ljudi i računala. Za bolje shvaćanje pojma sematičkog weba česta je analogija u kojoj se današnji Web poistovjećuje s jednom knjigom (razumljivo ljudima) a semantički web s bazom podataka (razumljivo računalu). Pogledajmo kako će izgledati budućnost interneta:

Literatura, izvori:

http://www.fer.hr/_download/repository/Marin_Prcela_SW.pdf

http://www.zemris.fer.hr/predmeti/mr/arhiva/2002-2003/seminari/finished/pdf/semantic_web.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ontologija

http://www.w3.org/standards/semanticweb/

Originally appeared on Futurologija on 24.05.2010.. Original source: WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]

info — Tue, 18 May 2010 10:32:50 +0000

Koliko energije troši Google?

Najveći svjetski pretraživač Google procesira oko 13 milijardi upita mjesečno. U mogućnosti su procesirati toliko velik broj upita jer posjeduju velike podatkovne centre sa tisućama servera sposobnih obraditi velike količine podataka.

Ovakav računalni kapacitet iziskuje i ogromne količine električne energije. Ovu potrošnju moguće je prevesti u termine ispuštanja ugljičnog dioksida i usporediti s nekim svakodnevnim ljudskim i društvenim aktivnostima. Pogledajte interesantnu infografiku…

Sve mjesečne Google pretrage troše 3,900,000 kWh struje, što je ekvivalent ispuštanju 260,000 kg CO2, ili:

Ova količina CO2 može napuniti jednu dvanaestinu Giants stadiona
Generirati Milijun kilometara vožnje automobilom ( u vrijednosti ispuštenog Co2)
Pogoniti bicikl u trajanju 5936 godina
Držati upaljenu žarulju od 100 Watta 4534 godine
Ispuštanje ove količine CO2 jednako je količini koju izdahnete u 824 godine
Dovoljno energije za 2 milijarde sati otkucaja ljudskog srca
Dovoljno energije za opskrbljivanje 4239 prosječnih kućanstava tijekom jednog mjeseca

Potrošnja energije za jednu Google pretragu:

Potrošnja energije za jednu Google pretragu

Potrošnja energije za mjesec dana Google pretraživanja:

Potrošnja energije za mjesec dana Google pretraživanja

Originalna infografika i izvori:

http://googleblog.blogspot.com/2009/01/powering-google-search.html

http://www.infographicsshowcase.com/wp-content/uploads/2010/05/google-search-energy-infographic.png

http://www.infographicsshowcase.com/

Originally appeared on Futurologija on 18.05.2010.. Original source: Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

info — Tue, 02 Mar 2010 17:17:26 +0000

Samo projiciranje budućnosti daleke 1967. godine i nije toliko daleko od prave budućnosti, odnosno, sadašnjosti, pa čak i nedaleke prošlosti.

Online kupovina koju su onda nazvali fingertip shopping, online bankarski sustavi, veza između više računala sve je to postala svakodnevica bez koje ne možemo. Onda su to bile nedostižne, po nekima i utopijske ideje, a sve to je trebao donijeti PC.

Danas tako, s određenom nevjericom, gledamo na teleportaciju, materijaliziranje i slične Star Trek gadgete.

Originalni post:

http://tomislavbuza.com/2010/03/kako-su-1967-godine-zamisljali-buducnost/

Originally appeared on Futurologija on 02.03.2010.. Original source: Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu

info — Tue, 09 Feb 2010 15:54:37 +0000

Babel Fish

“Babel Fish” iz Vodiča kroz galaksiju za autostopere ili prizori iz Zvjezdanih staza u kojima se zemljani uz pomoć malog uređaja “komunikatora” odmah sporazumijevaju s vanzemaljskim vrstama možda i nisu tako daleko.

Kompanija Google radi na speech-to-speech sustavu prevođenja koji će korisnicima mobilnih telefona omogućiti direktan prijevod razgovora sa sugovornicima. Ovaj sustav mogao bi biti prekretnica u komunikaciji među govornicima više od 6000 svjetskih jezika.

Speech-to-speech translation (prevođenje govora u govor) u fazi je razvoja, a mogao bi raditi prilično dobro već za nekoliko godina. Da bi cijeli proces tekao glatko, potrebna je kombinacija visokotočnog strojnog prevođenja i visokotočnog prepoznavanja govora i upravo na tome Google trenutno radi.

Poput simultanih ljudskih prevoditelja, softver na telefonu će prije prevođenja analizirati pakete govora i slušati govornika sve dok ne uspije razumjeti puno značenje izgovorenog sadržaja. Prepoznavanje bi trebalo dobro funkcionirati kod mobilnih telefona – oni su po prirodi “osobni” i imaju bazu vaših snimljenih glasova. Sami prevoditelj će postajati sve točniji čim više bude u upotrebi. Nova tehnologija bit će djelomice bazirana na već postojećem Googleovom prepoznavanju glasa koje se koristi u Google Maps navigaciji za operativni sustav Android. Google trenutno pruža i servis online tekstualnog prevođenja 52 jezika.

Originally appeared on Futurologija on 09.02.2010.. Original source: Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku

info — Thu, 04 Feb 2010 19:12:05 +0000

Web 3.0

U novoj knjizi, “Wired for Thought”, poduzetnik Jeffrey M. Stibel uzima izlizanu tvrdnju da mozak radi kao računalo i preslaguje ju na sasvim novi način: Mozak nije računalo, ali bi Internet mogao biti mozak.

Razlike između računala i mozga su brojne i ne možemo im pobjeći. Jedna od ključnih različitosti: Naši tisućljeća stari, “kilu i po” teški strojevi za razmišljanje mogu izvoditi impresivan broj paralelnih kalkulacija istovremeno. U usporedbi s time, čak i najbolja računala čine se poput one ručne računaljke – abakusa..

Elektronski logički sklopovi su brži od kemijskih sinapsi, ali i mnogo jednostavniji. Mozak se razvijao konstantno odgovarajući na izazove prirodnih okolnosti – to je bio njegov alat za preživljavanje. Računala i najveći dio programa koje ona pokreću napravljeni su od strane ljudi, ne od vlastitog računalnog životnog iskustva, i to je jedan od razloga zašto računala skoro da i neće postati mozgovi unatoč trudu svjetsko poznatih stručnjaka za umjetnu inteligenciju.

Prema Stiebelu, računala možemo bolje razumjeti ako ih zamislimo kao elemente jednog većeg sistema: računala se više ponašaju kao neurotransmiteri nego kao mozak. Prema ovoj analogiji, web stranice funkcioniraju kao neuralne sinapse – strukture u živčanom tkivu koje neuronima omogućavaju odašiljanje električnih ili kemijskih signala. Kao i svaka sinapsa, web stranice sadrže informacije i tu informaciju pružaju na uvid na zahtjev. Od velike je važnosti što upravo web stranice sadrže informacije iz stvarnog svijeta: Od Wikipedie, do najnovijih trendova na Twitteru, stranice ne služe samo kao zapisi kodova, već su repozitorij informacije o životu na Zemlji.

Wired for Thought: How the Brain Is Shaping the Future of the Internet

Svaka web stranica suočava se s evolucijskim imperativom: biti istovremeno i jedinstven i relevantan. Web stranica koja nije niti jedno od toga bit će odbačena u digitalni zaborav, bez posjeta, bez osvježavanja. Slično tome, kad mozak kategorizira nove senzorne utiske, onda formira novu sinaptičku vezu, memoriju. Sjećanja, memorije su podložne istim kompetitivnim silama s kojima se natječu njihovi organizmi domaćini. Analogno tome, web stranice male važnosti i male korisnosti za preživljavanje organizma zvanog Internet, s vremenom će izblijediti.

I mozak i Internet koriste “meme” tj. jedinice kulture, prema Richardu Dawkinsu koji je skovao termin memi i memetika. Slično ljudskom neokorteksu koji se sastoji od 6 slojeva, i Internet je koncipiran hijerarhijski: počinje u malom obujmu, na individualnim računalima, ali se brzo proširi i uhvati momentum. Stranice i aplikacije s najvećim prometom, npr Facebook i Youtube popularni su jer su uskočili na taj vlak brzine. Širili su se brzinom munje, a posjeduju važnost i zanimljive elemente najširem krugu ljudi.

MEMETIKA

Prijenos informacija kao evolucijski proces tema je bavljenja memetike, jedne od novijih znanstvenih područja. Pojam mema kao jedinice prijenosa informacije skovao je slavni genetičar Richard Dawkins kao analogiju genima. Memi, jednako kao i geni nastoje prenijeti se, odnosno replicirati se. Poput gena, i memi mutiraju, a ovisno o prirodi mutacije, prenose se još uspješnije ili propadaju. Neki memi, odnosno skupine mema, takozvani mempleksi, korisni su za čovjeka i zajednicu, poput mempleksa o uzgoju rajčice ili mempleksa nacrta zgrade… Memetika nije samo teorijska disciplina. Marketinški stručnjaci nastoje kreirati meme koji će se uspješno širiti među potrošačima.

Plan B, br. 24, Rujan 2009.

Kao i mozak, Internet je doživio razdoblje brze ekspanzije. Ali, mozak je dosegao dimenzije prevelike za našeg neandertalskog pretka te se počeo smanjivati, zastavši na današnjih – ugrubo 100 milijardi neurona i 100 bilijuna interneuralnih konekcija. S webom će se prema Stiebelu dogoditi isto: Internet će se smanjiti i doseći novu ravnotežu. Ova prognoza dovodi Stiebela u direktnu opoziciju glasnogovornicima teorije da će se Internet konstantno (i to eksponencijalno!) povećavati. Dakle, Internet bi se u slijedećim desetljećima mogao prilagoditi svijetu baš kao što se to dogodilo s mozgom. Internet će identificirati uzorke kako bi bolje predvidio ono što bi se moglo dogoditi slijedeće.

Znakovi budućnosti već su ovdje – U rujnu 2009., Netflix je sa milijunom dolara nagradio programere koji su otkrili na koji način kompanija može bolje “predviđati” koje će filmove njeni kupci i posjetitelji htjeti gledati. Web svakodnevno postaje pametniji i svjesniji stvarnog svijeta – skuplja informacije o tome kako svijet zvuči i miriše,i to kroz osjetilnu tehnologiju u stvarnom vremenu.

Predviđač trendova Tim O’Reilly smatra da će senzorska, osjetilna tehnologija biti slijedeća velika stvar koja će pogurati Internet naprijed (WEB 3.0). Spojit ćemo naše umove s webom, ne samo i isključivo putem implantanata, nego kroz ponašanje. To će brzo promijeniti naše iskustvo s webom i iskustvo weba s nama. Nećete više surfati webom i različitim stranicama tražeći informaciju. Web će se pretraživati sam i prilagođavati vama; weć postoji stranica Kosmix.com koja dinamički generira potpuno nove web stranice ovisno o onome što pretražujete. Web će jednog dana moći generirati specifičnu web stranicu prema vašim zahtejvima, baš kao što u mozgu nastaju nove iskre uzbuđenja kad naiđe na novu i zanimljivu temu.

Prologue: BrainGate

…Imagine this: you are waking up. As your eyes focus, you see a white-haired man in a lab coat congratulating you on a successful surgery. You are still groggy from the anesthesia and can’t quite remember what happened. The man enthusiastically explains that he is a scientist and that your surgery has previously been performed only on rats and rhesus monkeys. But with the help of a neurosurgeon, it has now been performed on yet another animal—a guinea pig—and that happens to be you.

Before you can gather your thoughts, the scientist makes an odd request: “Could you please turn off the lights?” As you look around the room, you don’t see a light switch. But just as the thought crosses your mind, the lights go off. Smiling, he asks you to turn the lights back on. You think of it momentarily, and they snap on. He smiles again. “The brain implant has worked!”

Literatura:

Patrick Tucker, review of Wired for Thought by Jeffrey M. Stibel. Harvard University Press. 2009. 202 pages.

http://www.wiredforthought.com

Plan B, br. 24, Rujan 2009.

Originally appeared on Futurologija on 04.02.2010.. Original source: Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci: