Posts Tagged ‘računala’
Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.
Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…
Prema riječima tehnološkog diva Microsofta i njihovog istraživačkog odjela MSR, nalazimo se pred revolucijom računarstva i najvećom smjenom koncepata i tehnologija ikad. Računalo prestaje biti alat i postaje pomoćnik, a sučelje postaje sve prilagođenije čovjeku. Osim sve veće sirove računalne snage, računala imitiraju ljudsku osjetilnost i gotovo da počinju osjećati: znaju svoju lokaciju i poziciju, mogu čuti i vidjeti i naposlijetku analizirati ono što vide.
Računala su postala popularna onda kad ih je postalo lako upotrebljavati i to svakako možemo zahvaliti grafičkom korisničkom sučelju (upravljanje mišem, prozori, touchscreen…). Već sada se za novo doba računarstva grafičko sučelje pokazalo nedostatnim, pa je slijedeći korak NUI (Natural user interface – prirodno korisničko sučelje), u kojem su računala podobnija ljudima – ona vide, slušaju, govore…
Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.
Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…
Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…
Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.
Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.
Opterećenje nepotrebnim informacijama postaje svakodnevica za sve nas. Kako pronaći točno ono što tražimo u eksponencijalno rastućoj masi podataka? Kako isfiltrirati “smeće” i doći do informacije koju trebamo vidjeti? Kako će izgledati budućnost interneta? Od svojih početaka Internet je ubrzano rastao, eksponencijalno širio masu podataka i unatoč pokaušajima organizacije povećavao količinu i zaglušenost informacijskom “bukom”.
U petnaestminutnom mini-dokumentarcu Kate Ray istražuje budućnost informacijske eksplozije. U nastojanjima za anticipiranjem web trendova čiji će razvoj u konačnici pridonijeti stvaranju točke tehnološke singularnosti, svoja stajališta o budućnosti Interneta iznose brojni stručnjaci: Tim Berners-Lee, Clay Shirky, Chris Dixon…
Najveći svjetski pretraživač Google procesira oko 13 milijardi upita mjesečno. U mogućnosti su procesirati toliko velik broj upita jer posjeduju velike podatkovne centre sa tisućama servera sposobnih obraditi velike količine podataka.
Ovakav računalni kapacitet iziskuje i ogromne količine električne energije. Ovu potrošnju moguće je prevesti u termine ispuštanja ugljičnog dioksida i usporediti s nekim svakodnevnim ljudskim i društvenim aktivnostima. Pogledajte interesantnu infografiku…


















