Posts Tagged ‘prognostika’
Čovječanstvo je oduvijek sanjalo o mogućnosti da zaviri u budućnost. Znanstvenici već pokušavaju ostvariti ono što drugi još smatraju dalekom budućnošću, na primjer, inovativne medicinske postupke ili nove industrijske materijale, inteligentnu komunikacijsku tehnologiju ili revolucionarne pristupe zaštiti okoliša.
No sve će to biti moguće samo ako znanstvenici i istraživači budu neovisni i kreativni te ako budu imali hrabrosti krenuti novim znanstvenim putovima. No koliko je novih istraživanja koja se već provode “fantastika”, a koliko ih je “znanstveno”? Koje se metode primjenjuju? Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti pokušaja da se preduhitri budućnost?
Jedna od nedodirljivih predodžbi u našem doživljavanju sebe i svijet jest naša predodžba o vremenu i prostoru. Život je slijed kojeg mjerimo satovima, kalendarima i prijelomnim događajima u životu. Često se pitamo može li se predvidjeti barem dio budućnosti koja nas čeka. Općeniti stav futurologije jest da je ne možemo predvidjeti ali se bar na neke stvari možemo pripremiti. Govorimo o scenarijima razvoja društva i tehnologije za desetljeća i stoljeća unaprijed, ali namjerno propuštamo fokus na pojedinca i tajne njegovog uma.
U interesantnoj knjizi „Polje“ autorica i novinarka Lynne McTaggart proučava istraživačke opuse niza znanstvenika, od psihologa do kvantnih fizičara i biologa koji se slažu u jednoj osnovnoj biološkoj paradigmi: čovjekov um i tijelo nisu odvojeni od svoje okoline, već su pulsirajući paket energije koji zna i može učiniti i osjetiti i više nego što misli. Može li se, prema njihovim riječima, predvidjeti budućnost?
Kolega futurolog i autor na stranici futurologija.com, Miloš Rančić gostovat će u utorak 8.2. od 10 do 12h na Radio Beograd 1 kod novinara Nenada Militarevića u emisiji «Pravila». Evo o čemu će se razgovarati u emisiji:
«Naša treća tema je futurologija – nauka o budućnosti. Ova disciplina se u Srbiji ne predaje na fakultetima, ali je u svetu odavno prihvaćena kao legitimna nauka. Šta su najčešće zablude o budućnosti, a šta je moguće pouzdano predskazati, reći će nam Miloš Rančić, jedan od retkih srpskih futurologa. Govorićemo o srednjeročnim prognozama, (do 2050. godine), na polju ekonomije, svakodnevnog života i rada, tehnologije, nauke i društvenih odnosa.»
Prijenos ćete moći pratiti i uživo preko interneta na slijedećem linku:
Smjena desetljeća izvrsna je prilika za podvlačenje crte, analizu i rekapitulaciju događaja koji su se zbili u proteklih deset godina. Jer, za vidjeti pomak u nekim stvarim godina dana je prekratko razdoblje, dok je dekada pristojan komad vremena: dijete rođeno početkom 2001. danas je već u petom razredu osnovne škole.
U futurologiji, prekretnica između desetljeća izvrsna je prilika za upošljavanje misli i stavljanje kreativnosti u pogon: Koji trendovi će prevladavati i definirati slijedećih deset godina? Futurolozi okupljeni oko Svjetskog futurističkog društva (kojem je član i futurologija.com) sastavili su izvještaj koji je istovremeno poziv na akciju za poboljšanje postojećih stvari, kao i upozorenje da se negativnim trendovima pokuša umanjiti doseg i značaj.
Dok Hrvatsku očekuje neslavni kontingent od 30.000 novih otkaza i obaranje rekorda od 300.000 ljudi bez posla do kraja 2010. godine, pogledajmo kako će kombinacija utjecaja krize i globalnih trendova utjecati na koncept rada, posla i zapošljavanja ljudi.
Današnji koncept rada, posla i zapošljavanja je koncept industrijske ere i industrijske revolucije koja je u svjetskim okvirima ipak odavno završila. Priznajmo, industrijsko doba neće se vratiti i vrijeme je da ponovno razmislimo o samom konceptu rada.
Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.
Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.
Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.
Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.
Globalno zatopljenje naziv je za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. Najprihvaćenija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.
Vruća tema globalnog zatopljenja obrađena na grafički zanimljiv, jednostavan i gotovo dječji način, uvelike može pomoći svakom pojedinom stanovniku Zemlje u shvaćanju njegove uloge u zaštiti okoliša. Uz ove jednostavne infografičke prikaze, doprinos pojedinca očuvanju okoliša čini se zanimljiv i uzbudljiv kreativni zadatak.


















