Posts Tagged ‘predviđanje’
Čovječanstvo je oduvijek sanjalo o mogućnosti da zaviri u budućnost. Znanstvenici već pokušavaju ostvariti ono što drugi još smatraju dalekom budućnošću, na primjer, inovativne medicinske postupke ili nove industrijske materijale, inteligentnu komunikacijsku tehnologiju ili revolucionarne pristupe zaštiti okoliša.
No sve će to biti moguće samo ako znanstvenici i istraživači budu neovisni i kreativni te ako budu imali hrabrosti krenuti novim znanstvenim putovima. No koliko je novih istraživanja koja se već provode “fantastika”, a koliko ih je “znanstveno”? Koje se metode primjenjuju? Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti pokušaja da se preduhitri budućnost?
Pročitajte više o nanovalovima čija će svojstva poboljšati komunikacijske uređaje. 3D printeri osim u industriji, svoje mjesto traže i u kuhinjama vrhunskih kuhara, a Volvo nas uvjerava da će 2020. godine vozač u automobilu biti gotovo suvišan…
Na ovotjednoj konerenciji NEXT (Nordic Exceptional Trendshop) održanoj u Danskoj, kreativni direktor tehnološkog diva Googlea, Tom Uglow iznio je nekoliko zanimljivih ideja za razvoj tehnologije u budućnosti.
Google trenutno ne radi aktivno na ovim projektima ali je zanimljivo vidjeti kakve se sve ideje motaju po glavama mladih Googleovih inžinjera – takozvanih «Googlera».
Ekonomski analitičar Velimir Šonje iznio je svoj vrlo interesantan pogled na budućnost financijskog tržišta i na bankarstvo u europskoj uniji i u našoj regiji.
S obzirom da Hrvatska čini svega 0,05% novčane mase i kredita EU, zanimljiv je stav prof. Šonje da će strane banke u Hrvatskoj za desetak godina vjerojatno postati podružnice matičnih banaka.
“..postojeći trendovi već ocrtavaju grube strukture svjetskog bankarstva i naznačuju kako će ono izgledati za 20 godina. Najveće promjene vidi u platnom prometu i trgovanju na deviznom tržištu, a značajno će se unaprijediti i upravljanje rizicima, uslijed napretka tehnologije. U budućnosti će se krediti kupovati kao svaka druga roba u dućanu.”
Više o budućnosti bankarstava na tPortalu.
Pročitajte sve komentar i analize autora Velimir Šonje
Jedna od nedodirljivih predodžbi u našem doživljavanju sebe i svijet jest naša predodžba o vremenu i prostoru. Život je slijed kojeg mjerimo satovima, kalendarima i prijelomnim događajima u životu. Često se pitamo može li se predvidjeti barem dio budućnosti koja nas čeka. Općeniti stav futurologije jest da je ne možemo predvidjeti ali se bar na neke stvari možemo pripremiti. Govorimo o scenarijima razvoja društva i tehnologije za desetljeća i stoljeća unaprijed, ali namjerno propuštamo fokus na pojedinca i tajne njegovog uma.
U interesantnoj knjizi „Polje“ autorica i novinarka Lynne McTaggart proučava istraživačke opuse niza znanstvenika, od psihologa do kvantnih fizičara i biologa koji se slažu u jednoj osnovnoj biološkoj paradigmi: čovjekov um i tijelo nisu odvojeni od svoje okoline, već su pulsirajući paket energije koji zna i može učiniti i osjetiti i više nego što misli. Može li se, prema njihovim riječima, predvidjeti budućnost?
Već smo rekli da science fiction i futurologija idu ruku pod ruku jer i jedni i drugi propituju što bi moglo biti. Možemo slobodno reći da dobar dio znanstvenofantastičnih filmova ima dosta zajedničkih točaka s futurologijom: Datum radnje smješten je negdje u bližoj ili daljoj budućnosti, a osim znanstveno potvrđenih metoda i mogućih alata i oruđa i teorija koriste se ona “manje konvencionalna “ ili ona za koja se tek očekuje da će biti uvedena u uporabu.
Kod takvih filmova manje je važna točnost predviđanja budućnosti a ono što je bitno jest istraživanje, propitivanje mogućnosti i postavljanje novih granica, a možda i postavljanje novih uzora i ciljevima nekim novim sanjarima i znanstvenicima.
U godinama poratne obnove, kasnijega brzog gospodarskog rasta i popriličnog optimizma koji je stvarao dojam da je sve, pa i ljudsko osvajanje svemira nadohvat ruke – i prodor električnih uređaja u svakodnevicu dovodio je do ushićenja koje je pobuđivalo maštu i oblikovalo sliku kuće budućnosti.
U takvom je ozračju uredništvo zagrebačke Narodne (Savremene) tehnike na početku doba automatizacije svakodnevice slobodno vrijeme svojih čitatelja odlučilo popuniti dvama futurističkim člancima o životu 2000. godine, dakle u sutrašnjici koja će uslijediti za oko pola stoljeća.

















