Posts Tagged ‘poljoprivreda’
Kako preživjeti budućnost 2: Britanski ekonomist Thomas Malthus je između 1798. i 1826. iznio stav koji je u tom trenutku bio radikalno drugačiji od dotadašnjih dominantno pozitivističkih, a konkretno se suprotstavio stavovima Williama Godwina i Marquisa de Condorceta.
Ne ulazeći u njegove osobne motive, s pravom kritizirane, njegova pozicija da uvećanje populacije dovodi do smanjenja nadnica i sve većeg siromaštva predstavlja važnu opoziciju tada dominantnoj merkantilističkoj teoriji u ekonomiji, koja je jednostavno smatrala da veća populacija donosi veće tržište a da je razvoj konstanta i da nikada neće stati. Malthus je, imajući na raspolaganju podatke i oruđa kraja 18. stoljeća, uveo jedno zrelije razmišljanje u ekonomiju. Umjesto slijepe vjere u napredak s početka Industrijske revolucije, Malthus je skrenuo pažnju na to da ne mora sve ići tako glatko.
U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.
Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!
Terreform ONE (Open Network Society) je neprofitna grupa dizajnera koja promiče zeleni dizajn u gradovima. Kreativnim procesima nastoje baciti svjetlo na mogućnosti razvoja prirodnog okoliša u New Yorku i dati inspiraciju za rješenja problema i u drugim svjetskim metropolama. Terreform ONE jedinstven je laboratorij za znanstvenike, umjetnike, arhitekte i studente u kojem im je omogućeno istraživanje šireg konteksta zelenog dizajna.
Grupa razvija inovativna rješenja i tehnologiju za lokalnu održivost u energetici, transportu, infrastrukturi, građevini, gospodarenju otpadom, hrani, vodi i medijskim prostorima. Čitateljima predstavljamo po dva projekta iz područja urbanizma, mobilnosti i obitavanja.
Do 2050. godine oko 80% populacije planeta Zemlje obitavat će u gradskim područjima. Ako u obzir uzmemo umjerene i konzervativne procjene demografskih trendova, ljudska populacija će se u tom razdoblju povećati za oko 3 milijarde stanovnika.
Ako se nastave primjenjivati dosadašnji tradicionalni načini poljoprivrede, bit će potrebna oko milijarda hektara novog poljoprivrednog zemljišta kako bi se novi stanovnici prehranili (milijarda hektara je područje za 20ak posto veće od površine Brazila). Danas je već 80% poljoprivredno pogodnog zemljišta u upotrebi (FAO, NASA),a oko 15% tog zemljišta je neupotrebljivo zbog lošeg upravljanja. Što se može učiniti da se katastrofa izbjegne?















