Kina 2020

Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?

Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

Faktori koneskog rasta

Prema profesoru Angangu, rast Kine ovisi o tri glavna međudjelujuća faktora:

1. Cjelokupan ekonomski i društveni razvoj
2. Naglašeno: napredak u obrazovanju, znanosti, tehnologiji (uključujući i zelenu tehnologiju)
3. Izvjesne komplikacije koje bi usporile put napretka, a do kojih može doći iscrpljivanjem prirodnih resursa, uništavanjem okoliša i klimatskim promjenama

Nakon tri desetljeća nikad prije viđenog ekomonskog rasta, Kina se prometnula u drugu po veličini svjetsku ekonomiju. Najveći je svjetski izvoznik, drugi po redu potrošač energije i prvak u emisiji ugljičnih plinova. Tumačeći sadašnje trendove, Angang futurološki poentira da će Kina 2020. godine postati «zrela, odgovorna i privlačan supersila» koja će uz Europsku Uniju pridonijeti kraju jednopolarne ere kojom je dominirala SAD.

Kina sustiže SAD

Usporedba GDP per capita i očekivanog trajanja života u Kini i SAD. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

SAD, UK, Kina i Indija: Usporedba prihoda po stanovniku kroz godine. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

Kina u 2020.

Kao što je za domaće prilike knjiga Hrvatska 2020, knjiga China in 2020 predstavlja izvornu kinesku perspektivu o izazovima i prilikama s kojima će se Peking susresti kako se njihov globalni utjecaj bude širio. Kroz ispitivanje dosadašnje i zacrtavanje nove ekonomske putanje Hu Angang objašnjava kako će Kina kao vodeće svjetsko tržište u nastajanju utjecati na globalni ekonomski rast, tijekove direktnih stranih ulaganja, potrošnju energije i ispuštanje ugljičnog dioksida. On predlaže postavljanje strateškog okvira za vođenje slijedećih stupnjeva kineskog rasta kako bi se maksimizirao pozitivan utjecaj na svijet a minimizirale negativne eksternalije kineskog meteorskog uspona. Hu Angang vjeruje u očuvanje kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi račun o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

China in 2020: A New Type of Superpower

Neki od ciljeva koje Kina treba postići do 2020. godine:

• Kina će do 2020. godine u odnosu na baznu 2000. godinu učetverostručiti svoj Bruto društveni proizvod i izbiti na prvo mjesto svjetskih ekonomija. Prosječna stopa rasta BDP iznosit će oko 7,2%
• Očuvati makroekonomsku stabilnost, povećati kvalitetu ekonomskog rasta (usmjeravati u željene kategorije a ne imati visoke brojke od nekontroliranog rasta), optimizirati strukturu industrije i smanjiti potrošnju pojedinih resursa.
• Do 2020 populacijska kategorija ekstremno siromašnih ljudi prepolovit će se.
• Primarno, srednje i akademsko obrazovanje bit će besplatno i dostupnije, a mortalitet djece i trudnica reduciran za dvije trećine
• Preko 85% imat će zagarantirano socijalno i medicinsko osiguranje
• Do 2020 rast populacije bit će skoro potpuno zaustavljen

Originally appeared on Futurologija on 18.05.2011.. Original source: Kina 2020 – Nova vrsta supersile

Vezani članci:

1. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
2. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
3. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
4. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
5. Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Hrvatska 2020 - Velimir Srića

Velimir Srića u ulozi profesora, posjeduje iznimne prezentacijske i motivacijske sposobnosti koje dugi niz godina sa žarom demonstrira pred studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Većina studenata predavanja upija i nakon završetka predavanja dvoranu napušta visokomotivirana i «nabrijana» doslovce isti čas otvoriti svoju start-up kompaniju i promijeniti svijet (neki od njih uspjeli su – barem u prvom dijelu nauma, dok je za realizaciju drugog dijela potreban protek još određenog vremena).

Velimir Srića u ulozi autora i nakon više pedeset izdanih knjiga neumorno sa istim žarom nastavlja promicanje pozitivnih ideja širem krugu publike i izvan akademskih okvira. Glavne niti poveznice u njegovim djelima su jasne: samo vlastitom marljivosti, predanim radom i uz poticanje vlastite kreativnosti možete se maknuti s mrtve točke i učiniti nešto pozitivno.

I u knjizi „Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost“ autor Velimir Srića nastavlja sa svojevrsnom prosvjetiteljskom misijom, ovog puta premještajući fokus s užeg, poslovnog i menadžerskog područja na mnogo širi pojam – cijelu hrvatsku državu! Naučeni na razne vladine mutne razvojne strategije koje se ne provode niti vode ikamo, navikli smo sa skepsom gledati na svaku novu inicijativu. No ovdje nema mjesta skepsi, barem u pogledu definiranosti i jasnoće planova. U svojevrsnom školskom primjeru kako se pravilno treba voditi projekt (Hrvatska kao brand) predlaže mnoge konkretne poteze i korake koji bi Hrvatsku trebali učiniti visokokonkurentnom i poželjnom državom. Doduše, neke ideje i ciljevi čine se nedostižnima i nerealnima za zadani rok, ali sam autor kaže: „Onaj tko malo želi malo i dobije.“

Ne smijemo zaboraviti niti autorov politički angažman u jednoj od hrvatskih stranaka. Nekome bi se ova knjiga mogla učiniti kao svojevrstan stranački politički manifest ali već kod prvih poglavlja takav će se dojam raspršiti i umjesto toga čitatelj će se naći na otvorenom polju pred neobranjivim udarom entuzijazma i Srićinih već spomenutih prezentacijskih i motivacijskih sposobnosti pretočenih u lako čitljiv i dobro strukturiran tekst u kojem nema stranačke obojenosti.

Možemo završiti s još nekoliko autorovih riječi: «Ne znaš li kamo ideš, svaki će te put tamo odvesti». Moraš imati viziju i jasne ciljeve. Zatim moraš izraditi plan i kako ih ostvariti. Uspjeh Hrvatske 2020 ovisi o sposobnosti da mislimo dalekovidno i aktivno se pripremimo za budućnost.

Ulomke iz knjige Hrvatska-2020 pročitajte na stranici ovdje.

Originally appeared on Futurologija on 07.05.2011.. Original source: Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Vezani članci:

1. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
2. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
3. Još malo o Hrvatskoj 2020 [Video]
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Kako preživjeti budućnost 1

Kako preživjeti budućnost 1: Analiziranje budućnosti ili futurološko predviđanje samo je djelomično nezahvalno, jer je uvijek moguć neki dramatični događaj, bio čovjek njemu uzrok ili ne.

U seriji članaka nazvanoj „Kako preživjeti budućnost“ autor Miloš Rančić opisuje kako promatrati mjesto, vrijeme i događaje te kako se prilagoditi i pripremiti za budućnost (na osobnoj, lokalnoj i globalnoj razini) ako ne budemo u mogućnosti sudjelovati u njenom kreiranju.

Ako se ogradimo od prirodnih kataklizmičnih scenarija koji su mogući, ali ne previše, vrlo lako možemo vidjeti da kataklizme koje je čovjek prouzrokovao imaju svoje zakonitosti.

Nuklearni holokaust

Nijedan od ratova nije nastao slučajno, već su postojali preduvjeti za njihov nastanak. I godinama i prije Prvog i prije Drugog svjetskog rata moglo se sa sigurnošću tvrditi da će i jednog i drugog biti, iako konkretne okolnosti i ishod nisu bili previše predvidivi. I to ne zato što ni savezništva nisu bila poznata, već zato što je tok rata nepredvidiv.

Ono na osnovu čega se može predvidjeti hoće li nekog rata biti jesu upravo ti preduvjeti koji su jasni svakom pažljivom promatraču, uspješnom u pravljenju odstupnice od osobnih strahova i želja.

VIDEO: Nuclear Holocaust – Last Days

Svijet je tridesetak godina živio u strahu od nuklearnog rata. Iako su postojale krize, među kojima je najznačajnija Kubanska kriza, brojnost ljudi u oligarhijama obje supersile bio je dovoljno jako jamstvo da do rata neće doći. Luđak s jedne strane može izazvati rat, ali kad se skupe u većoj količini ljudi obično preferiraju udisati zrak koji nije radioaktivan.

Ono što tenzije svakako donose, jesu mogućnosti da se situacija otme kontroli. Iako je uloga Stanislava Petrova u sprečavanju Trećeg svetskog rata preuveličana (svaki iskusni časnik sovjetske protuzračne obrane mogao je zaključiti da SAD neće napasti SSSR ni sa jednom, ni sa pet raketa, već sa mnogo većim brojem njih), mogućnost namjernog ili slučajnog kolapsa računalnih sustava je bio moguć, a posljedice bi bile nepredvidive.

Drugim riječima, ako se izuzme vrlo mala vjerojatnost vrlo lošeg spleta okolnosti, vjerojatno je da se odmah nakon Staljinove smrti sa sigurnošću moglo tvrditi da nikakvog nuklearnog holokausta neće biti.

Dr. Strangelove or How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb (40th Anniversary Special Edition)

Kada se isto tako danas pogleda na globalne događaje, očigledno je da nam je otvoreni svjetski rat dalji nego što je ikad bio u posljednja dva stoljeća. Ekonomije velikih zemalja su danas toliko prožete međusobno, da bi napad na suprotnu stranu bio ujedno i napad na vlastite interese.

Kad je u pitanju cyber-rat, koji je na mnogo manje ozbiljnom nivou, na onom koji za posledicu nema ljudske žrtve, interesantna je tvrdnja Jamesa Lewisa iz Centra za strateške i internacionalne studije u članku u The New Yorkeru: “Sadašnji kineski službenici su mi rekli da neće napasti Wall Street zato što ga, zapravo, oni posjeduju.”

Teško je i da će se i druga strana odlučiti na neki nepromišljeni korak. Uostalom, ta druga strana je do sada već uspješno izbjegla nuklearni holokaust u mnogo napetijim odnosima. Zaključak je da vam za preživljavanje u budućnosti neće trebati Geigerov brojač, dobro ukopana zemunica niti ABK oprema.

Okružje

Malo drugačije stoje stvari s okružjem u kojem svatko od nas živi. Predvidivost vaše osobne sigurnosti drastično opada kako se percepcija sužava s globalnog.

Na svjetskih svetskih regija je još moguće davati kakva-takva predviđanja. Najsigurnije je živjeti u zemljama članicama OECD uz nekoliko dodataka. Zemlje oko njih bi danas trebale biti dovoljno sigurne (sa izuzetkom Meksika). Afganistan i Irak sigurno nisu najbolji izbori za sigurnu budućnost; i tako dalje.

Zemlje članice OECD

Problemi, naravno, mogu nastati i na lokalnoj razini. Ako izuzmemo slijed raspada bivših socijalističkih zemalja, koji je bio globalne prirode, uvijek je moguće da se za kormilom neke zemlje nađe luđak ili grupa luđaka, koji će tu zemlju upropastiti. Ipak, upravo zahvaljujući globalnoj ekonomskoj povezanosti, danas su mogućnosti za tako nešto sve manje. Ima ih, ali su za razliku od 20. stoljeća ograničene na zemlje trećeg svijeta i tek poneku zemlju u razvoju.

Kako biste izbjegli da vam za preživljavanje trebaju puška, neproboojni prsluk i poznavanje jestive šumske flore i faune, najbolje je da budete upućeni u događanja u svojoj zemlji i jasno uvidite sprema li se neki veliki problem. U tom slučaju, najbolje je da pobjegnete glavom bez obzira. Bolji je život u izbjegličkom kampu nego smrt na kućnom pragu.

Na onoj još sitnijoj razini potrebno je razmisliti u kojem mjestu živite i kakvo vam je okruženje. I fizička i ekonomska sigurnost velikim dijelom ovise upravo od neposrednog okruženja. I to se može drastično razlikovati na vrlo malim udaljenostima. Dok je, na primer, kriminal u San Franciscu nešto manji od prosjeka za velike gradove u SAD, 13 kilometara udaljen Oakland je jedan od gradova s najvećom stopom kriminala u SAD.

A ekonomske razlike između većih i manjih mjesta na maloj udaljenosti su toliko česte da za to i ne treba navoditi primjere.

Treba imati na umu i da sigurno mjesto danas može postati nesigurno, ali i obrnuto. I ovdje stvari stoje relativno jednostavno: držite otvorene oči i birajte gde ćete živjeti, koliko god je to u vašoj moći.

Prirodne promjene

Neizostavno apokaliptično pitanje je i kakvi će biti efekti klimatskih promjena koje su u tijeku.

Ovo pitanje je vrijedno pažnje i vjerojatno je da će značajno utjecati na našu budućnost. Što češće bude utjecala u maloj meri, to su manje šanse da će posljedice biti katastrofalne. Naprimjer, bolje bi bilo da svi stanovnici gradova idu javnim gradskim prevozom nego automobilima, bolje je da se naviknemo rasipati manje energije i resursa itd. — nego da odjednom nemamo ni gradski prijevoz ni energiju niti resurse.

U odnosu na tekuću globalnu posvećenost takozvanoj čistoj energiji i procesima koji ne emitiraju ugljik dioksid, vjerojatno je da će se čovječanstvo izboriti i sa ovim problemom.

Day After Tomorrow

Posljedica će svakako biti. Bilo bi bolje izbjegavati primorska mjesta ii predjele podložne ekstremnim vremenskim prilikama. Bolje je živjeti u središnjoj Europi nego na obali Atlantika. Ako i živite u predijelu koji je podložan ekstremnim vremenskim i geološkim prilikama, bolje je biti u predijelima koji su za te uvjete dobro pripremljeni nego u onima koji to nisu. Bolje je val hladnoće dočekati u Švedskoj nego u Turskoj; bolje je toplotni udar dočekati u Egiptu nego u Moskvi; bolje je potres dočekati u Japanu nego na Haitiju.

I, naravno, pametno je spremati se za ekstremne vremenske prilike. Klima uređaj ne treba kupovati kad svima treba, već kad nikome ne treba. Mogućnost grijanja na različite načine pametan je ulog u budućnost.

I hrane će biti. Pod uvjetom da ne postoje značajni otpori uzgajanju, distribuciji i korištenju “umjetne” hrane, tj. one dobijene industrijskim procesima, a ne “prirodno”.

Preneseno na okolinu, imat ćete više prilika biti siti i sigurni ako živite u okruženju koje je spremno prihvatiti promjene. Ali, nagon za opstankom je ipak dovoljno jak, da će i najokorjeliji prije ili kasnije shvatiti da se prirodno mlijeko ne može dobiti od krava koje ne postoje.

Švicarski nož i uže

Ne, neće vam trebati ni jedno ni drugo za preživljavanje, premda je korisno, zlu ne trebalo, negdje imati i jedno i drugo. Korisno je biti i fizički spreman, korisno je živjeti zdravo, korisno je imati prijatelje, korisno je imati novac u čarapi. Uostalom, ne treba vam futurologija da biste znali što je sve korisno.

Budućnost najverojatnije neće izgledati apokaliptično. Vjerojatno neće izgledati ni previše futuristički. Ako ste je takvom očekivali, bit ćete razočarani.

Za nju vam neće biti potrebno proći obuku za komandose, niti će vam biti potrebno učiti kako se maše krilima.

Jedino neophodno oruđe za budućnost je sposobnost prilagođavanja. Posao na kojem ste sad vjerojatno neće postojati za deset godina. Vjerojatno je da tip posla kojim se sada bavite neće postojati za dvadeset.

Ali ne samo to. Ovih godina na najvažnijim funkcijama u svijetu su ljudi rođeni 1950-ih, oni rođeni šezdesetih čine okosnicu, a na scenu dolaze oni rođeni sedamdesetih. Za trideset godina će na najvažnijim funkcijama biti rođeni osamdesetih, okosnicu će činiti oni rođeni devedesetih, a dolazit će oni rođeni dvijetisućitih

Tada će njihovi pogledi na svijet biti dominantni. Razmislite koliko se od vas razlikuje današnji teenager, a koliko školarac. Ako niste spremni na promjene, one će biti vrlo bolne po vas. Jer, svijet se mijenja, htjeli vi to ili ne.

U tekstovima koji slijede bit će konkretnije i detaljnije riječi o tome kako se i zašto prilagoditi budućnosti.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji tekstova:

Kako preživjeti budućnost

Autor: Miloš Rančić

Prijevod: futurologija.com

Objavljeno pod CC-BY-SA licencom.

Originally appeared on Futurologija on 01.12.2010.. Original source: Kako preživjeti budućnost 1.dio: Realnost apokalipse

Vezani članci:

1. Kako preživjeti budućnost 2.dio: Mit o malthuzijanskoj katastrofi
2. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
3. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. Terreform ONE – Izlet u budućnost održivog življenja [video]
5. Playlista futurista (S pjesmom u bolju budućnost!)

Nikola Tesla

Stoljećima je miris budućnosti inspirirao ljude da razgovaraju, pjevaju, crtaju i sanjaju o njoj. Poznati i slavni ljudi imali su mogućnost da njihova riječ bude zabilježena i prenesena na generacije koje slijede. Danas u doba slobodnog toka informacija i riječ anonimnih građana može ući u globalnu kolektivnu svijest i opću kulturu.

Ipak, unatoč inflaciji mišljenja, prava izreka i misao, neovisno odakle potekli lako nađu svoj put u legendu. Prava misao može pokrenuti vojske, inspirirati znanstvenike, motivirati ljude, ponuditi im utjehu, nadu i potaknuti ih na promjene. Pogledajmo koji su najzanimljiviji i najpoznatiji citati i izreke izrečeni na temu budućnosti. U ovom članku naći ćete najpoznatije citate i izreke mnogih poznatih ljudi: Albert Einstein, Arthur C Clarke, Benjamin Franklin, Bob Dylan, Bob Marley, David Bowie, Davor Pavuna, Eleanor Roosevelt, George Orwell, Ivo Josipović, Nikola Tesla, Robert Jahn, Steve Jobs, Velimir Srića, Wayne Dyer, Winston Churchill, Ronald Reagan, Robert F Kennedy, Ray Kurzweil, Percy Bysshe Shelley, Paul Valery, Maya Angelou, Malcolm X, Michio Kaku, Linus Pauling, John Fitzgerald Kennedy, Jadranka Kosor, Henri Frederic Amiel, Friedrich Nietzsche, Charles F Kettering, Antoine de Saint-Exupery i mnogi drugi.

Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Lista citata redovito se održava!

Video: Nikola Tesla Quotes / Citati Nikole Tesle

(Citati su poredani abecedno prema imenu autora)

• “The best thing about the future is that it comes only one day at a time.” by Abraham Lincoln
  
  
  
• “The distinction between the past, present and future is only a stubbornly persistent illusion.” by Albert Einstein
  
  
  
• “I never think of the future - it comes soon enough.” by Albert Einstein
  
  
  
• “The future is a convenient place for dreams.” by Anatole France
  
  
  
• “As for the future, your task is not to foresee it, but to enable it.” by Antoine de Saint-Exupery
  
  
  
• “If an elderly but distinguished scientist says that something is possible he is almost certainly right, but if he says that it is impossible he is very probably wrong.” by Arthur C. Clarke
  
  
  
• “Look before, or you'll find yourself behind.” by Benjamin Franklin
  
  
  
• “It's easy to see, hard to foresee.” by Benjamin Franklin
  
  
  
• “I don't think the human mind can comprehend the past and the future. They are both just illusions that can manipulate you into thinking there's some kind of change.” by Bob Dylan
  
  
  
• “In this bright future you can't forget your past.” by Bob Marley
  
  
  
• “Once social change begins, it cannot be reversed. You cannot uneducate the person who has learned to read. You cannot humiliate the person who feels pride. You cannot oppress the people who are not afraid anymore. We have seen the future, and the future is ours.” by Cesar Chavez
  
  
  
• “My interest is in the future because I am going to spend the rest of my life there.” by Charles F Kettering
  
  
  
• “I just don't want to live like I used to. And at some point, I'm going to put a gag order on myself in terms of talking about the past. I've got to slam the door and deal with the present and the future.” by Charlie Sheen
  
  
  
• “It's the terror of knowing what this world is about...” by David Bowie
  
  
  
• “Svaka osoba je savrsena, ako to stvarno zeli biti.” by Davor Pavuna
  
  
  
• “Always remember that the future comes one day at a time.” by Dean Acheson
  
  
  
• “Losers live in the past. Winners learn from the past and enjoy working in the present toward the future.” by Denis Waitley
  
  
  
• “The future belongs to those who believe in the beauty of their dreams.” by Eleanor Roosevelt
  
  
  
• “The future influences the present just as much as the past.” by Friedrich Nietzsche
  
  
  
• “Your future takes precedence over your past. Focus on your future, rather than on the past.” by Gary Ryan Blair
  
  
  
• “I look to the future because that's where I'm going to spend the rest of my life.” by George F. Burns
  
  
  
• “He who controls the present, controls the past. He who controls the past, controls the future.” by George Orwell
  
  
  
• “Every time I see an adult on a bicycle, I no longer despair for the future of the human race.” by H. G. Wells
  
  
  
• “Everything you need for better future and success has already been written. And guess what? All you have to do is go to the library.” by Henri Frederic Amiel
  
  
  
• “Every tomorrow has two handles. We can take hold of it with the handle of anxiety or the handle of faith.” by Henry Ward Beecher
  
  
  
• “Science is organized knowledge. Wisdom is organized life.” by Immanuel Kant
  
  
  
• “Ne sumnjam u to da Hrvatska ima dovoljno postenih ljudi, sa snagom i vizijom, ljudi koji mogu pomoci graditi bolju buducnost za nas i nasu djecu.” by Ivo Josipovic
  
  
  
• “Nismo navikli planirati na dulje od mjesec dana” by Jadranka Kosor
  
  
  
• “People respond when you tell them there is a great future in front of you, you can leave your past behind.” by Joel Osteen
  
  
  
• “History is a relentless master. It has no present, only the past rushing into the future. To try to hold fast is to be swept aside.” by John Fitzgerald Kennedy
  
  
  
• “If you don't think about the future, you cannot have one.” by John Golsworthy
  
  
  
• “When it comes to the future, there are three kinds of people: those who let it happen, those who make it happen, and those who wonder what happened.” by John M Richardson
  
  
  
• “The future, according to some scientists, will be exactly like the past, only far more expensive.” by John Sladek
  
  
  
• “It is my firm belief that I have a link with the past and a responsibility to the future. I cannot give up. I cannot despair. There's a whole future, generations to come. I have to keep trying.” by King Hussein
  
  
  
• “The future is not something we enter. The future is something we create.” by Leonard I. Sweet
  
  
  
• “Najbolji na?in da do?ete na dobru ideju jest kad imate puno ideja.” by Linus Pauling
  
  
  
• “For tomorrow belongs to the people who prepare for it today” by Malcolm X
  
  
  
• “Never let the future disturb you. You will meet it, if you have to, with the same weapons of reason which today arm you against the present.” by Marcus Aurelius
  
  
  
• “Never let the future disturb you. You will meet it, if you have to, with the same weapons of reason which today arm you against the present.” by Marcus Aurelius Antoninus
  
  
  
• “The future is always beginning now.” by Mark Strand
  
  
  
• “Prejudice is a burden that confuses the past, threatens the future and renders the present inaccessible.” by Maya Angelou
  
  
  
• “How To Create The Future?
  Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.” by Michael Noer
  
  
  
• “"When I was a child, two experiences helped to shape the person I am today and spawned two passions that have helped to define my entire life." Physics of the Future” by Michio Kaku
  
  
  
• “"Predicting the next few years, let alone a century into the future, is a daunt- ing task. Yet it is one that challenges us to dream about technologies we believe will one day alter the fate of humanity." Physics of the Future” by Michio Kaku
  
  
  
• “"In 1863 Jules Verne predicted that Paris in 1960 would have glass skyscrapers, air conditioning, TV, elevators, high-speed trains, gasoline- powered automobiles, fax machines, and even something resembling the Internet. With uncanny accuracy, Verne depicted life in modern Paris." Physics of the Future” by Michio Kaku
  
  
  
• “Ne zalim sto su drugi pokrali moje ideje, zalim sto nemaju svoje.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Vise je nego vjerojatno da ce se dnevne novine svakodnevno, tijekom noci, bezicnim prijenosom dostavljati po kucanstvima.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Covjekov ce um upravljati kretanjem zvijezda.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Neka buducnost kaze istinu, procijenite svakoga covjeka prema njegovom radu i zaslugama. Sadasnjost je njihova, ali buducnost je moja, za koju sam tako naporno radio.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Bez obzira sto ce buducnost donijeti, univerzalna primjena tih velikih nacela je potpuno ispravna, iako se njhov dolazak cini dug.” by Nikola Tesla
  
  
  

  1 2 | Next 29 | Last

Svakako pročitajte i ovo:

Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)

Ako znate za neki inspirativni citat o budućnosti ili izreku o budućnosti, slobodno nas kontaktirajte!

Originally appeared on Futurologija on 23.10.2010.. Original source: Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Vezani članci:

1. Slavni govori s pogledom u budućnost
2. Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)
3. Nikola Tesla: čovjek koji je još 1909. godine pričao o mobitelima, Internetu, e-mailu
4. Apokalipsa i smak svijeta? Ne, hvala. Neka pričekaju.
5. Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Poslovi budućnosti 2. dio

U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.

Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!

EKONOMIJA

Kao posljedica velike svjetske krize 2008-2009 (U Hrvatskoj 2009 – ?), ekonomisti novi svijet moraju graditi na puno čvršćim, realnijim, lokalnijim i troškovno opravdanijim osnovama.

Poslovi:

Konzultant za jednostavnost: Pojednostavljuje procese, tehnologije i branding u organizaciji

Lokalni poduzetnik: Pokreće lokalnu banku (možda se bavi i mikrokreditima), radi lokalnu kozmetiku, zanimljiva i zdrava pića i hranu. Glavna kompetitivna prednost pred velikim korporacimjama jest – povjerenje. Garancija kvalitete, interes za prosperitet lokalne zajednice, poznavanje mikrookružja, imidž dinamične tvrtke nasuprot globalnim mastodontima.

Interesantan pogled na business u budućnosti:

Chris Anderson, Glavni urednik časopisa Wired: “Free! Why $0.00 is the Future of Business?”

NANOTEHNOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA

Desete i dvadesete godine dvadesetprvog stoljeća nastavit će svjedočenje eksploziji tehnološkog napretka u nanotehnologiji, biotehnologiji, informacijskoj tehnoligoji i kognitivnoj znanosti (skupni naziv NBIC) . Kako se ta polja razvijaju i kovergiraju, radnje poput “reprogramiranja” našeg, ljudskog “softvera” i “hardvera”, poroduljenja životnog vijeka, uzgoja organa postat će svakodnevene

Futurologija.com: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Futurologija.com: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Zanimanja:

Bioinformatolog: Znanstvenik koji spaja informacije o genima s razvojem lijekova i kliničkih tehnika

Geomikrobiolog: Spajaja informacije i podatke iz geologije, znanosti o okolišu i mikrobiologije. Dobivena znanja koriste se za dobivanje rješenja kako mikroorganizme upotrijebiti u kliničkim liječenjima ili u borbi protiv zagađenja okoliša.

Doktor arhitekt tijela: Koristi se najnovijim dostignućima regenerativne medicine, genetike i biotehnologije kako bi u laboratorijskim uvjetima proizveo zdrave zamjenske organe prilagođene upravo pacijentu za kojeg su napravljeni, čime se mogućnost odbacivanja organa kao stranog tijela od strane pacijenta praktički svodi na nulu.

Današnje daleke dosege regenerativne medicine pogledajte u CNN-videu “Body from scratch”

SOCIJALNE USLUGE

Naša populacija koja stari već počinje vršiti pritiske na postojeće neadekvatne socijane resurse, te se osjeća pojačani priljev umirovljenika na domove zdravlja i staračke domove.

Zanimanja:

Eksperimentalni terapeut: Upoznaje pacijente sa šumom novih i različitih tretmana i usmjerava ih i savjetuje kroz labirint birokracije, usluga, tretmana, operacija…

Kućni pratitelj: Omogućava starijim ljudima da ostanu u kući i žive dostojanstveno

OBRAZOVANJE

Sektor koji je možda i najotporniji na budućnost. Vrtići, škole, sveučilišta, privatne obrazovne ustanove moraju držati korak s razvojem kako bi i nas adekvatno mogle adekvatno razvijati u smjeru u kojem se odlučimo obrazovati i specijalizirati.

Education today and tomorrow:

Zanimanja:

Broker Online edukacije: Kroji naručeni paket obrazovanja od klijenta, sastavljajući ga od raznih obrazovnih modula sa tečajeva i studija širom svijeta.

Svemirski turistički vodič: Virgin Galactic planira prve privatne svemirske letove tijekom 2011. godine. Svemirski turisti trebat će pratitelja na putu koji će im stručno objasniti sve o novim granicama i horizontima.

Osnovne vještine i znanja potrebni za 21. stoljeće:

HRANA

Potražnja za organskom, zdravom, lokalno uzgojenom hranom nastavit će se povećavati. S obzirom na to da je održiva poljoprivreda bazirana na malim opsezima, i naglasku na “lokalnom”, broj poljoprivrednika i srodnih radnika u razvijenim zemljama trebao bi se povećati a ne smanjiti! Ovo još ne vrijedi za Hrvatsku gdje je poljoprivreda neproduktivna, nerazvijena i ima previše poljoprivrednika.

Futurologija.com: Vertikalne farme: Je li budućnost poljoprivrede u tornjevima?

Zanimanje:

Farmer: Ne u klasičnom smislu riječi, već osoba jednako sposobna razumjeti genetiku, poslovanje i marketing.

UGROŽENA ZANIMANJA 2020

Futurist Ian Pearson upozorava: Ako se vaš posao oslanja isključivo na intelekt i znanje, očekujte da 2020. godine za njega nećete biti plaćeni. Ljudska strana je područje gdje ćete moći svom radu naći dodanu vrijednost.

Bolnički konzultant: Konzultante može zamijeniti robot (dovoljna je samo veća baza znanja), ali medicinske sestre ne. Medicinske sestre čine veliku pogrešku ako zamijene najveću vrijednost svog posla, a to je ljudska skrb za pacijenta, pokušajem da postanu jeftinija verzija doktora.

Osobni kupac/shop assistant: Postupno će nestati potreba za osobnim kupcima i pomagačima u dućanima. Online shopping raste, uskoro ćemo imati i 3D skenere kojima ćemo moći predočiti kako nam stoji bilo kakav odjevni predmet.

Radnik na gradilištu: Tehnike 3D printanja, u kojima roboti sudjeluju u nastajanju i gradnji omogućit će podizanje građevina u roku od par sati.

Makerbot: Prototip 3D printera pomoću kojeg možete isprintati, odnosno proizvesti predmete za svakodnevnu upotrebu

Vojnik: Zašto slati mladiće i djevojke u borbu kad možete slati strojeve? Rastuća upotreba bespilotnih letjelica sugerira da će posao vojnog pilota biti prvi u liniji koji će morati “iskočiti”.

ZANIMANJA KOJA NIKAD NE IZLAZE IZ TRENDA

Odvjetnik: Velik dio znanstvenog aspekta prava može biti automatiziran, ali uvijek će postojati potreba za odvjetnicima sa jakim socijalim vještinama, nagovaračkim i pregovaračkim sposobnostima za uvjeravanje sudaca i porota, posebice u rastućim područjima patentnog prava i intelektualnog vlasništva.

Pisac: Dani novinarstva kakvo poznamo bliže se kraju, ali netko mora napisati sve te priručnike za korištenje robota, raketa, proteza i proširenja – sve te nove tehnologije koje su komplicirane i nisu samoobjašnjive.

Umjetnik, zabavljač: Utjecaj CGI (Computer generated imagery)  specijalnih efekata predstavlja određeni rizik, ali umjetnost će se i dalje razvijati i evoluirati s tehnologijom (ili će nestati).

Političar, pogrebnik, prostitutka, poreznik, religijski vođa: Život i smrt smjenjuju se,i tako će biti još dugi remenski period.

CGI animation in future games:

Izvori:

http://www.guardian.co.uk/money/2010/jan/09/jobs-of-the-future

http://www.careerplanner.com/Career-Articles/Hot_Jobs.cfm

Originally appeared on Futurologija on 21.03.2010.. Original source: Poslovi budućnosti 2. dio

Vezani članci:

1. Poslovi budućnosti 1. dio
2. Slijede nam temeljite promjene koncepta rada, posla i zaposlenja
3. Moderna vremena: zanimanja koja nestaju
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Skeniranje i DEGEST metoda

Metode predviđanja 2. dio: Primarni cilj futurologije nije doslovno i primarno predviđanje događaja koji bi nas mogli zadesiti, već aktivno unaprijeđenje budućnosti u okviru naših mogućnosti.

Nastavljamo s kratkim serijalom predstavljanja raznih metoda prognoziranja i analiza, a ovaj put osvrnut ćemo se na Skeniranje i DEGEST metodu. Uz pomoć šest glavnih točaka praćenja na koje se fokusira DEGEST naučit ćemo uočavati nadolazeće trendove.

Skeniranje

Skeniranje

Skeniranje je kontinuirano i sistematsko praćenje aktualnih novina, časopisa, web stranica, twitter feedova i drugih medija kako bi se uočile znakovitosti i trendovi koji se tijekom vremena mogu iskristalizirati i pokazati vjerojatnima za događanje. Ova tehnika prvi put je upotrijebljena za vijeme drugog svjetskog rata kada su saveznički obavještajni agenti “skenirali” publikacije nastale na neprijateljskom teritoriju. Agenti nisu čitali sve vjesti od početka do kraja, već su ih brzinski pregledavali u potrazi za određenim ključnim riječima čija bi učestalost, način i kontekst upotrebe u tisku označavao određene trendove. (Ova metoda u nešto promijenjenoj formi u upotrebi je danas, posebno u poslovnom svijetu i diplomaciji; specijalizirane PR kompanije za svoje klijente po narudžbi prate tisak i web sastavljajući tako press clipinge prema naručenim ključnim riječima.)

Mediji se u vijestima fokusiraju na izvještavanje o pojedinačnim, izdvojenim događajima. Umjesto na koncentriranje isključivo na izolirani događaj, fokus stavljamo na širu sliku, prateći kroz tijek vremena više raznih događaja koji se na razne načine povezuju s našim predmetom interesa i istraživanja. Promatrajući i povezujući događaje tijekom vremena uočit ćemo nastajući trend. Trendove je važno uočiti u ranom stadiju njihova nastajanja, a njihovo rano uočavanje daje nam dovoljno vremena za reakciju na prijetnju ili priliku. Često skeniranje sadržaja medija i dobra baza znanja iz prošlih skeniranja djeluju kao svojevrsan radar za trendove.

Što napraviti kada smo uspješno identificirali nove trendove? Kako organizirati informaciju? Kojom metodologijom analizirati i procijeniti trendove? DEGEST metoda jedno je od rješenja

DEGEST metoda

DEGEST metoda

Jednu od najboljih klasifikacijskih metoda u svom popularnom udžbeniku “Marketing Management” predstavio je Philip Kotler, profesor sa sveučilišta Northwestern. Kotler je razvio DEGEST sistem, gdje je razlučio da najznačajniji poslovni trendovi spadaju u šest različitih kategorija: Demographics, Economics, Government, Environment, Society, Technology (Demografija, Ekonomija, Vlada, Okoliš, Društvo, Tehnologija).

1. Demographics /Demografija: Primjer demografskog trenda u nastajanju: U razvijenim zemljama prosječna starost stanovništva se povećava jer se ljudi odlučuju imati manji broj djece. Ova pojava dovodi do niza posljedica. Možemo nabrzinu nabrojati nekoliko njih: Smanjuje se broj radno sposobnog stanovništva i sve je veći problem kako će šačica mladih ljudi izdvajati solidarno za mirovine ogromnog broja umirovljenika. S obzirom da je sve više starijih ljudi, preferencije cijele nacije se također mogu promijeniti u korist preferencija i potreba treće životne dobi, a s time i cijele ekonomske grane, zanimanja, zaposlenja, hobiji, način provođenja slobodnog vremena…
2. Economics /Ekonomija: Gospodarstvo omogućava zaposlenja, prihode i proizvode nužne za život. U vremenu smo kad se svjetske ekonomije mijenjaju. Ono što je nekad u zapadnim zemljama bilo nedodirljivo – same postavke kapitalizma kao ekonomskog ali i društveno-organizacijskog sistema, sada se preispituju. Promjene znače nove šanse za nove biznise i nova radna mjesta, ali i veliki izazov za pojedince i zajednicu.
3. Government /Vlada: Zakoni i regulativa mijenjaju se konstantno i utječu na sve aspekte naših života. Vlade nameću poreze, započinju ratove, izglasavaju zakone i u većini nacija je javni sektor najveći poslodavac.
4. Environment /Okoliš: Pitanja vezana uz svijet pirode i načini na koje s njim vršimo interakciju
5. Society /Društvo: Popularna kultura, media, obrazovni sistem, religijski i duhovni putevi i svi načini na koje ljudi međusobno vrše interakciju.
6. Technology /Tehnologija: Nove tehnologije revolucionariziraju ljudski život diljem planeta. Da bismo ostali u tijeku, moramo razumjeti što se događa u svijetu računala, telekomunikacija, biotehnologije itd. Nove tehnologije podižu životni standard i prestavljaju širok raspon izazova.

Mnogi trendovi lako se mogu svrstati u dvije ili čak više kategorija. Tehnološki trendovi ne samo da oblikuju naš privatni život, nego imaju utjecaj na ekonomiju, vladu, okoliš. Slobodni smo u bilo koje vrijeme sami činiti veze između kategorija, dodavati kategorije i modificirati DEGEST sistem u onoj mjeri u kojoj nam odgovara.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji:

Metode predviđanja

Izvori, literatura:

Edward Cornish, The Exploration of the Future

http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/B002CQTLG4/thefuturistbooks

According to Kotler: The World’s Foremost Authority on Marketing Answers Your Questions

http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/0814472958/thefuturistbooks

Originally appeared on Futurologija on 02.02.2010.. Original source: Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
2. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
3. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
4. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda
5. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja

Davor Pavuna

Predavanje pod naslovom “Budućnost – između Kine i SAD-a”, prof. dr. sc. Davora Pavune u organizaciji studentske udruge oikos Zagreb, koje će se održati 18. veljače 2010. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u dvorani 3, od 14.00 do 15.30, približit će svim studentima tematiku suvremenih odnosa Kine i SAD-a, dati novi pogled na temu budućnosti između ovih dviju velesila, te objasniti važnost novih tehnologije i ekoprojekata koji su trenutno u svjetskom gospodarstvu važan faktor uspjeha.

Cijenjeni govornik, profesor Davor Pavuna, kao savjetnik predsjednika Baracka Obame, o ovoj temi ima mnogo za reći – iz prve ruke, jer kao savjetnik za energetiku ima uvid u brojne nove tehnolgije i inovacije koje će uvelike utjecati na smjer budućeg razvoja. U predavanju ćemo se dotaknuti ekonomskog i političkog odnosa Kine i SAD-a, te skrenuti pažnju na još jedan od trendova koji je zastupljen u inozemstvu – održivi razvitak!

Predavanje će trajati 60 minuta, nakon čega je predviđeno vrijeme za pitanja i odgovore.

Dođite na predavanje koje je otvoreno za sudjelovanje studentima svih fakulteta kao i predstavnicima Fakulteta, novinarima i svim zainteresiranim stranama, te poslušajte što jedan od najcijenjenijih, najpoznatijih i najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika ima za poručiti i prenesti vama – nositeljima budućeg razvoja!

Više na: www.oikos-zagreb.org

Originally appeared on Futurologija on 01.02.2010.. Original source: Davor Pavuna: “Budućnost – između Kine i SAD-a”, ugledni predavač ponovno u Hrvatskoj!

Vezani članci:

1. Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti
2. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
3. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
4. Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]
5. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!