Posts Tagged ‘održivi razvoj’
Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?
Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win. Read the rest of this entry »
Ulazak u drugu dekadu dvadesetprvog stoljeća mnogim je državama, velikim korporacijama, gradovima, organizacijama bio povod da razmisle o svojoj budućnosti i razvoju u slijedećih deset godina. Hrvatska je jedna od država koje to nisu učinile.
Europska unija kojoj hrvatska teži ponudila je među prvima viziju svog razvoja u dokumentu „Europe 2020 – A European Strategy for smart, sustainable and inclusive growth“. Ciljevi u ovom dokumentu čine se utopističkim, no – „Ako se malo želi, malo se i ostvari“. Knjiga Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost“ autora prof. dr. sc. Velimira Sriće njegov je „Wishful thinking“ dokument i ambiciozna vizija Hrvatske kao zemlje inovacija, znanja, nade, vizije i blagostanja.

Suradnička potrošnja
Kao što smo već pisali u članku „Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu“, klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite više nije apsolutno nužno. Uz pojam Mesh kompanija veže se još jedan «buzzword» koji označava nove poslovne modele dvadesetprvog stoljeća: Collaborative Consumption.
Collaborative consumption, u slobodnom prijevodu suradnička potrošnja opisuje brzu popularizaciju starih ideja poput razmjene, trampe, posudbe, ali ovaj puta na nov način, potpomognuti novom tehnologijom i snagom društvenih mreža. Ovaj izraz koristi se sve više za izražavanja snage cijelog pokreta: u dvadesetom stoljeću imali smo hiperpotrošnju, a u dvadesetprvom vrijeme je za suradničku potrošnju.
Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.
U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.
Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…
Dok Hrvatsku očekuje neslavni kontingent od 30.000 novih otkaza i obaranje rekorda od 300.000 ljudi bez posla do kraja 2010. godine, pogledajmo kako će kombinacija utjecaja krize i globalnih trendova utjecati na koncept rada, posla i zapošljavanja ljudi.
Današnji koncept rada, posla i zapošljavanja je koncept industrijske ere i industrijske revolucije koja je u svjetskim okvirima ipak odavno završila. Priznajmo, industrijsko doba neće se vratiti i vrijeme je da ponovno razmislimo o samom konceptu rada.
Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.
Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.
Globalno zatopljenje naziv je za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. Najprihvaćenija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.
Vruća tema globalnog zatopljenja obrađena na grafički zanimljiv, jednostavan i gotovo dječji način, uvelike može pomoći svakom pojedinom stanovniku Zemlje u shvaćanju njegove uloge u zaštiti okoliša. Uz ove jednostavne infografičke prikaze, doprinos pojedinca očuvanju okoliša čini se zanimljiv i uzbudljiv kreativni zadatak.


















