Futurologija » nanotehnologija

Vijesti iz budućnosti 1

info — Mon, 12 Sep 2011 18:03:18 +0000

Vijesti iz budućnosti 1

Pročitajte više o nanovalovima čija će svojstva poboljšati komunikacijske uređaje. 3D printeri osim u industriji, svoje mjesto traže i u kuhinjama vrhunskih kuhara, a Volvo nas uvjerava da će 2020. godine vozač u automobilu biti gotovo suvišan…

Spin-nanovalovi mogu zamijeniti mikrovalove

Znanstvenici sa Royal Institute of technology (KTH) iz Švedske prva su istraživačka skupina u svijetu koja je pokazala da spin valovi na nano razini u praksi mogu opravdati pretpostavke koje su postavljene pred njih.

Otkriće utire put zamjeni mikrovalne tehnologije na mnogim područjima primjene, npr. u mobilnim telefonima i bežičnim mrežama. Benefit će se prije svega osjetiti u manjim, lakšim i jeftinijim komponentama koje će trošiti manje energije.

Više možete saznati ovdje.

Neograničene mogućnosti printanja hrane

U procesu trodimenzionalnog ili 3D printanja predmeti se kreiraju liniju po liniju i sloj po sloj pomoću “printera” ne toliko različitih od onih koje imamo u uredima. Za 3D printanje ili “gradnju” može se koristiti sve veći raspon materijala: staklo, plastika, metali a uskoro i hrana i žive stanice. Točnost ovakvih printera sve više raste, cijene padaju, ali najsofisticiraniji 3D printeri još uvijek stoje stotine tisuća dolara. Upotreba tehnologije 3D printanja moguća je na cijelom nizu područja: brza i jeftina izrada prototipa, izrada uporabnih predmeta, izrada potpuno personaliziranog namještaja ili spremanje hrane, printanje zamjenskih organa u medicini, printanje cijelih zgrada…

Novi veliki trend trodimenzionalnih (3D) printera i printanja stvari, predmeta, pa čak i zgrada već smo spomenuli ovdje, no iz dalje budućnosti preselimo se trenutno u nama nešto bliža vremena koja dolaze. 3D printeri po običaju se spominju u kontekstu koristi koju mogu donijeti u industrijskoj proizvodnji, no ušli su u u upotrebu i u kuhinje vrhunskih kuhara! Uskoro će takvi printeri jednostavno modelirati hranu u oblike i teksture kakve je ljudskom rukom nemoguće (ili iznimno teško) napraviti. Sve što je printeru potrebno su patrone s «jestivom tintom» i elektronički nacrt koji do u frakciju milimetra određuje koja se namirnica ugrađuje u koji dio.

Dok printanje rozete od tijesta ili kupole od šunke može zvučati pre-ludo, 3D printanje nije samo stvar dekoracije i prezentacije. To je način za stvaranje novih okusa i forme hrane mijenjanjem njihovih kemijskih svojstava. Više o svemu možete pročitati ovdje.

Pisanje SMS-a u vožnji bit će sigurno 2020. godine

Inženjeri u Volvu rade na novom računalnom sustavu koji omogućava vozačima da sudjeluju i putuju u svojevrsnom cestovnom «vlaku».

Program će bežično kontrolirati vozila koja će se jednostavno uključivati u teledirigiranu kolonu i unutar kolone nastavljati svoj put. S obzirom da su sva vozila u nizu umrežena, prvi vozač u koloni kontrolira tempo kretanja kolone a ostali automobili sami prate cestovne zavoje i prepreke, održavaju razmak, ubrzavaju i koče. Vozač doslovno ne mora raditi ništa, već može uživati u krajoliku, čitati novine, ili pisati poruke.

Ako se ovaj za sad opasan eksperiment pokaže uspješnim, i dobije odobrenje vlade, ovo će biti prvi uspješan korak prema potpuno autonomnim vozilima bez vozača.

Originally appeared on Futurologija on 12.09.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 1

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?

info — Thu, 21 Apr 2011 18:08:45 +0000

Predviđanje budućnosti

Jedna od nedodirljivih predodžbi u našem doživljavanju sebe i svijet jest naša predodžba o vremenu i prostoru. Život je slijed kojeg mjerimo satovima, kalendarima i prijelomnim događajima u životu. Često se pitamo može li se predvidjeti barem dio budućnosti koja nas čeka. Općeniti stav futurologije jest da je ne možemo predvidjeti ali se bar na neke stvari možemo pripremiti. Govorimo o scenarijima razvoja društva i tehnologije za desetljeća i stoljeća unaprijed, ali namjerno propuštamo fokus na pojedinca i tajne njegovog uma.

U interesantnoj knjizi „Polje“ autorica i novinarka Lynne McTaggart proučava istraživačke opuse niza znanstvenika, od psihologa do kvantnih fizičara i biologa koji se slažu u jednoj osnovnoj biološkoj paradigmi: čovjekov um i tijelo nisu odvojeni od svoje okoline, već su pulsirajući paket energije koji zna i može učiniti i osjetiti i više nego što misli. Može li se, prema njihovim riječima, predvidjeti budućnost?

Donosimo nekoliko izvadaka iz knjige „Polje“ koji govore o istraživanjima ljudske kratkoročne prekognicije.

Knjiga obuhvaća i opisuje radove, eksperimente i otkrića cijelog niza znanstvenika iz različitih područja znanosti. Tu možemo naći podatke o doživljajima i radovima astronauta i fizičara Edgara Mitchela, Waltera Schempa, sveučilišnog profesora matematike, Karla Pribrama, poznatog neurofiziologa, Stuarta Hameroffa, Fritza-Alberta Poppa fizičara, Hala Puthoffa, Jacquesa Benvenistea, Charlesa Tarta i mnogih drugih.

Ključni pojam do koga su došli svi ovi znanstvenici je polje nulte točke. To je temelj na kome počiva cijeli pojavni svijet. Polje nulte točke je ona krajnja stvarnost iz koje sve proizlazi i u koju se sve vraća.

Poslije otkrića kvantne fizike početkom dvadesetog stoljeća svijet odvojenosti bi se morao srušiti jednom za svagda. Kada su pioniri kvantne fizike stekli uvid u samo srce materije, bili su zapanjeni nad onim što su vidjeli. Najsitniji djelići materije uopće nisu bili materija kakvu poznajemo, te nisu bili nešto određeno, nego ponekad jedna stvar, a ponekad sasvim druga. Još čudnije je to da su često istovremeno bili više mogućih stvari. A najznačajnije otkriće je da te subatomske čestice nemaju značenja same za sebe, u izolaciji, nego isključivo u odnosu sa svim ostalim. Materiju na njenoj najo-snovnijoj razini nije moguće rascijepiti na samodostatne malene jedinice, nego je ona potpuno nedjeljiva. Svemir je moguće razumjeti isključivo kao dinamičku mrežu međusobne povezanosti. Jednom povezane stvari uvijek ostaju povezane, i u vremenu i u prostoru.

iz Predgovora, dr. Petar Vasiljević

Princeton Engineering Anomalies Research (PEAR)

PEAR-ove studije i istraživanja s Patom Priceom pokazali su da na fundamentalnijoj razini postojanja ne postoje prostor i vrijeme, nema očitog uzroka i posljedice – pri čemu nešto udari u nešto drugo i prouzroči događaj u vremenu i prostoru. Newtonovske predodžbe o apsolutnom vremenu i prostoru ili čak Einsteinova zamisao o relativnom prostoru i vremenu zamijenila je stvarnija slika: svemir postoji u jednom ogromnom «ovdje», pri čemu ‘ovdje’ označava sve točke prostora i vremena u pojedinom trenutku.

Ako subatomske čestice mogu međudjelovati preko čitavog prostora i vremena, tada je za to najvjerojatnije sposobna i veća materija koju subatomske čestice tvore. U kvantnom svijetu Polja, u subatomskom svijetu čistog potencijala, život postoji kao jedna sveobuhvatna sadašnjost. «Izuzmi vrijeme», rado je govorio Robert Jahn, «i sve postaje smisleno.«

Eksperimenti s prekognitivnom percepcijom

Robert Jahn je imao vlastitu zbirku eksperimenata koji su dokazali da ljudi mogu predvidjeti nadolazeće događaje. Prvenstveno zbog sličnosti rada kojim se Brenda Dunne bavila u Mundelein Collegeu, Dunne i Jahn većinu su svojih istraživanja gledanja na daljinu postavili kao «prekognitivnu percepciju na daljinu« ili PRP (pre-cognitive remote perception).

Gledatelji na daljinu koji su ostali u PEAR-ovom laboratoriju bili su zamoljeni da pokušaju imenovati odredište svojeg putujućeg partnera, i to ne samo prije no što je potonji tamo pošao, nego i mnogo sati ili čak dana prije no što je partner uopće znao kamo će ići. Osoba koja nije bila uključena u eksperiment uz pomoć REG-a slučajno bi izabrala putnikovo odredište iz prije pripremljenog fonda ciljnih mjesta, ili je pak putnik sam, spontano izabrao svoj cilj kada bi već krenuo na put. Putujući partner se potom ponašao u skladu sa standardnim protokolom za pokuse gledanja na daljinu. U dogovoreno je vrijeme na ciljnom mjestu ostajao deset do petnaest minuta, svoje utiske snimao je na traku, napravio je fotografije, te ispunio kontrolnu listu s pitanjima koju je sastavio PEAR-ov tim.

Za to je vrijeme gledatelj na daljinu, koji je ostao u laboratoriju, snimio na traku i nacrtao svoje dojmove o putnikovom odredištu, najmanje pola sata i najviše pet dana prije dolaska putnika na odredište. Od tri stotine trideset i šest strogo kontroliranih pokusa s gledanjem na daljinu koje je obavila PEAR-ova skupina, većinu su izveli kao PRP ili «retrokogniciju» – nekoliko sati, odnosno dana nakon što je putnik već napustio svoje odredište – i bili su podjednako uspješni kao i eksperimenti u «realnom vremenu«.

Mnogi opisi primatelja iznenađujuće su se poklapali s fotografijama njihovih putnika. U jednom je slučaju putnik otišao na sjeverozapadnu željezničku postaju grada Glencoe u državi Illinois gdje je na jednoj snimci fotografirao postaju s dolazećim vlakom, a na drugoj je bila mala prljavo-siva čekaonica s oglasnom pločom na zidu te znakom iznad nje. «Vidim željezničku postaju«, napisao je gledatelj na daljinu trideset i pet minuta prije no što je putnik uopće izabrao svoje ciljno mjesto, «jednu od postaja u predgrađu koja je na ekspresnoj liniji … bijeli cement i srebrni željeznički kolosijek. Vidim vlak kako dolazi … Vidim, odnosno čujem udaranje nogu ili cipela po drvenom podu … Obješeni su plakati ili nešto slično, nekakve reklame, odnosno plakati na zidu u željezničkoj postaji. Vidim klupe. Sada vidim sliku znaka …» U drugim je slučajevima gledatelj na daljinu prenio utisak «ne-autoriziranog prizora» s putnikovog putovanja.

Jednom je putnik u Teksasu namjeravao posjetiti raketu Saturn u NASA centru u Ho-ustonu. Gledatelj na daljinu je u tom trenutku «vidio» kućni prizor u kojem se putnik na podu igrao s nekoliko štenaca. Iste je večeri putnik (koji nije ništa znao o utiscima gledatelja na daljinu) posjetio prijateljev dom gdje se zaista igrao s malim štencima, te su ga čak nagovorili da jednoga ponese kući. Gledatelji na daljinu ponekad su čak ‘pokupili’ informacije o događajima ili prizorima koji su njihove putnike odvratili od glavnog odredišta. Jednom putniku koji je stao na farmi u državi Idaho i usredotočio se na krdo krava pažnju je privukao kanal za navodnjavanje nekoliko metara ispod ceste. Kanal ga je toliko privukao da ga je fotografirao i također spomenuo u opisu. Gledatelj na daljinu u državi New Jersey, koji je vidio prizor prije no što se dogodio, u svojem opisu uopće nije spomenuo krave nego je rekao da prima sliku poljoprivrednih zgrada, polja, i kanala za navodnjavanje.

Generator slučajnih događaja

Generator slučajnih događaja/brojeva (Random number/event generator): Uređaj na principu kvantnog raspada djeluje u sferi vjerojatnosti i fluidnosti; ravna se po atomskim česticama, a one se ravnaju po vjerojatnosnom svemiru kvantne mehanike. Output takvog stroja bila bi savršeno slučajna aktivnost koju u fizici nazivaju stanje «ne-reda».

Kada je sudionik pokusa pritisnuo na jedno od dugmadi, stroj je zabilježio predviđanje da će se uključiti lampica iznad tog dugmeta. Ako je pogađanje bilo pravilno, stroj je upisao pogodak. Na vrhu naprave bila su dva brojača. Prvi je bilježio broj «pogodaka», odnosno koliko je puta sudionik ispravno pogodio koja lampica će se uključiti, a drugi broj pokušaja.

REG

Još neki znanstveni dokazi podupiru pretpostavku da ljudi mogu «vidjeti» budućnost. Charles Honorton iz centra Maimonides napravio je zajednički pregled najrazličitijih znanstvenih pokusa iz tog područja koji su bili dovoljno kvalitetni. U tim pokusima sudionici su pogađali koje lampice će se uključiti, koji simboli na kartama će biti izabrani, koji će biti zbroj bacanja kocaka, pa čak i to kakvo će biti vrijeme.

Honorton je združio rezultate dva milijuna pokušaja pedeset tisuća sudionika u tristo i devet istraživanja kod kojih je vremenski raspon između pogađanja i događaja bio od nekoliko milisekundi do cijele godine. Izračunata vjerojatnost da su uspješni rezultati tih istraživanja slučajni bila je jedan naprama deset milijuna milijardi milijardi.

Dean Radin je proučio rezultate postojećih istraživanja o snovima i slutnjama. Zanimalo ga je mogu li ljudi i u budnom stanju imati podjednako jasne slutnje. U svojem laboratoriju u Las Vegasu postavio je računalo za slučajno izabiranje fotografija koje su sudionike trebale bilo smiriti bilo uznemiriti, uzbuditi ili razljutiti. Deanovi dobrovoljci bili su preko žica povezani s fiziološkim monitorima koji su pokazivali promjene u vodljivosti kože, srčanom pulsu i krvnom tlaku. Računalo je nasumce prikazivalo kolor-fotografije mirnih prizora (slike prirode i pejzaža), te šokantne odnosno uzbuđujuće prizore (slike obdukcija i erotične sadržaje).

Kao što se i očekivalo, tijelo sudionika se pri promatranju smirenih prizora odmah umirilo, a kada su bili suočeni s erotičnim, odnosno uznemirujućim prizorima tijelo im je postalo uzbuđeno. Razumljivo je da su ispitanici najjači odziv na prizore pokazivali dok su gledali fotografije. Međutim, Radin je otkrio još nešto: ispitanici su očigledno i slutili što će vidjeti, jer pokazivali su fiziološke reakcije prije no što bi vidjeli fotografije. Njihovi prethodni odzivi bili su najjači tik prije no što su vidjeli uznemirujuću sliku, kao da su pokušavali prikupiti snagu. Krvni tlak u udovima pao bi im otprilike sekundu prije no što se slika pokazala. Najneobičnije od svega, Radin je otkrio da su slutnje kod erotičnih sadržaja mnogo jače nego kod nasilnih, što bi moglo odražavati činjenicu da Amerikance spolnost uznemiruje više od nasilja. Shvatio je da u rukama drži neke od prvih laboratorijskih dokaza da tijelo podsvjesno predviđa i proživljava naša buduća osjećajna stanja. Istraživanje je, osim toga, pokazalo da «nije točno da živčani sustav samo “reagira” na budući šok, nego iz njega također izvodi emocionalno značenje».

Što je vrijeme?

Rađamo se, odrastamo, vjenčavamo i imamo djecu, skupljamo kuće, stvari, mačke i pse, i cijelo vrijeme neizbježno starimo i pravocrtno se približavamo smrti. I doista, fizička činjenica našeg vlastitog starenja najopipljiviji je dokaz o slijedu vremena. Još jedna nedodirljiva predodžba iz klasične fizike je pogled na svijet kao na geometrijsko mjesto ispunjeno čvrstim predmetima i prostorom između njih. Veličina međuprostora određuje vrstu utjecaja jednog predmeta na drugi. Stvari koje su kilometrima udaljene ne mogu imati trenutan utjecaj jedna na drugu.

Kako u svakodnevnom životu, tako i u fizici vrijeme se općenito prihvaća kao primaran, neovisan i univerzalno promjenjiv poredak, možda najfundamentalniji od nama poznatih. Naše su nas pak spoznaje dovele do otkrića da je vrijeme zapravo sekundarno i da je, kao i prostor, izvedeno iz višedimenzionalne osnove kao poseban poredak. U stvari, mogli bismo reći da se za različite setove sekvencija trenutaka možemo izvesti mnoge takve pojedinačne, međusobno povezane vremenske redove, koji odgovaraju materijalnim sustavima što putuju pri različitim brzinama. Međutim, svi su oni ovisni o multidimenzionalnoj stvarnosti koju nije moguće potpuno razumjeti u smislu bilo kakvog vremenskog reda ili niza takvih redova.

: Polje

Lynne McTaggart – Polje, Potraga za tajnim silama svemira

Izdavač: TELEDISK d.o.o., ZAGREB, 2005.

Kupite online

Originally appeared on Futurologija on 21.04.2011.. Original source: POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Iz znanstvene fantastike u stvarnost

info — Fri, 04 Mar 2011 18:42:26 +0000

Iz znanstvene fantastike u stvarnost

Znanstvena fantastika i futurologija zaista idu ruku pod ruku. Znanstvena fantastika često posiže za izmišljenim znanostima i tehnologijama i analizira njihov utjecaj na ljudsko truštvo tvoreći ponekad najinteresantnije zaplete. Futurologija je nešto ozbiljnija u pokušajima da pomoću raznih metoda znanstveno kvantificira i pripremi nas za moguću budućnost, ali ono što im je zajedničko jest propitivanje granica, svojevrsno sanjarenje i konstantno postavljanje pitanja.

Mnoga su djela znanstvene fantastike utjecala na znanstvenike u stvarnom životu, dajući im inspiraciju i smjernice za razvoj budućih stvari za koje se prethodno mislilo da će zauvijek ostati u domeni fikcije. Pogledajmo top listu izuma koji bi se uskoro mogli realizirati, a koju su sastavili kolege iz PlanB…

Teleportiranje

Dobro, tehnologija teleportacije u stilu beam me up Scotty nije baš iza ugla, ali radi se na tome i to već godinama. Od 2006. u SAD-u je patentiran i elaboriran izum teleportacije cijeloga tijela, a postoje i znanstvene studije o teleportaciji, kao i uspješni pokusi iz kvantne teleportacije, tako da se možemo nadati da bi u nekoj bližoj budućnosti moglo biti nešto od ovoga. Držimo fige.

Leteći automobili

Gdje su nam leteći automobili – jedna je od najčešćih amentacija na temu nedostigle budućnosti. E pa, izgleda da bismo i mi uskoro mogli putovati u stilu Blade Runnera ili Petog elementa. U Izraelu razvijaju vojno vozilo koje ima mogućnost vertikalnog polijetanja i slijetanja, a izgleda poput oblog automobila. Ako se ova tehnologija razvije, mogućnosti su joj beskrajne.

Svemirski lift

Mnogi su SF autori, od Arthura C. Clarkea pa do našeg Predraga Raosa, pisali o svemirskom dizalu. Za osnovu dizala u novije se vrijeme predlažu nanovlakna od ugljika, na kojima znanstvenici već rade, a 2009. godine dva su teorijska fizičara (od kojih je jedan Leonardo Golubović, rođeni Beograđanin, sa sveučilišta u Zapadnoj Virginiji) predložila koncept rotirajućeg dizala, o kakvom je već pisao Frederik Pohl davne1985. godine.

Holodek

Korak po korak i uskoro bismo mogli vidjeti i pravi pravcati holodek kakvog su koristili na Enterpriseu. Holo-Dek Center u Hamptonu velika je kupola za igranje računalnih igara, kao stvorena za jedan LAN-party. Poznajući ljudsku prirodu, holodek bi se ovako i onako koristio više u prizemne svrhe nego za neke korisne i konkretne primjene, tako da nije čudno što se za njega najviše zanima industrija kompjutorskih igara.

Replikator hrane

Još smo ipak jako daleko od pravog replikatora hrane, no itekako se razmišlja o problemu opskrbe astronauta hranom na dužim putovanjima. Kinezi razmišljaju o satelitima koji će služiti isključivo uzgoju hrane, a Amerikanci o laboratorijskom uzgoju tkiva, iz kojeg će se proizvoditi meso, ili pak razvoju tehnologije printanja biomaterijala uz pomoć modificiranih ink-jet printera.

Svakako pročitajte:

Tehnologije koje su najavljene ali još (ni)su zaživjele

Izvor: PlanB, Br. 39, Prosinac 2010. , str. 100

Originally appeared on Futurologija on 04.03.2011.. Original source: Iz znanstvene fantastike u stvarnost

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

info — Sun, 23 May 2010 14:46:17 +0000

ARES kirurški robot

Medicinski roboti napreduju iznimnom brzinom i za nekoliko godina mikro i nanoroboti moći će asistirati kirurzima operirajući unutar tijela pacijenta!

Talijanski laboratorij Scuola Superiore st. Anna’s razvio je robota nazavnog ARES (Assembling Reconfigurable Endoluminal Surgical System) koji će se u tijelo unostiti u dijelovima i sam sastaviti u organizmu. Ovaj modularni dizajn otvara put novim konceptima uređaja koji bi jednog dana u potpunosti mogli zamijeniti pouzdane ruke kirurga.

ARES – Kirurški nanotenološki robot kojeg možete progutati:

Više o svemu na:

http://singularityhub.com/2010/05/20/ingestible-surgical-robots-hard-to-swallow/

Originally appeared on Futurologija on 23.05.2010.. Original source: Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

info — Fri, 21 May 2010 09:45:31 +0000

Kromosom

Craig Venter, američki pionir genetike, po prvi je puta u povijesti ljudskog roda uspio stvoriti ‘umjetni život’. Eksperiment na kojem je 20 znanstvenika radilo dulje od 10 godina napokon je urodio plodom – stvoren je prvi živući sintetski organizam.

U online izdanju uglednog znanstvenog časopisa Science u četvrtak je objavljen znanstveni rad o kojem će se još dugo govoriti. Genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, Craig Venter, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, napravio je još jedan korak u razotkrivanju tajni života i njegova nastanka.

Venter i njegov tim su u dugogodišnjem eksperimentu, koji je dosad stajao oko 40 milijuna dolara, konstruirali sintetski genom po uzoru na ‘genetski software’ jedne bakterije, te ga ubacili u stanicu domaćina. Mikrob koji je nastao u procesu poprimio je izgled i, što je još važnije, ‘ponašanje’ koje odaje da njime upravlja njegova sintetska DNA.

Znanstvenici na Craigovom institutu u Marylandu i Kaliforniji nadaju se da bi sintetski stvorene bakterije jednog dana mogle proizvoditi prirodna goriva te spojeve korisne u izradi cjepiva, a možda čak i apsorbirati stakleničke plinove.

Ekipa okupljena oko dr. Ventera u ranijim je istraživanjima uspjela konstruirati sintetski genom bakterije, pri čemu su kopirali genom već postojeće bakterije Mycoplasma mycoides. Nakon toga uspješno su transplatirali genom iz jedne bakterije u drugu. U posljednjem eksperimentu uspjeli su spojiti svoja dva ranija uspjeha, te stvoriti ono što zovu ’sintetskom stanicom’, iako je samo njezin genom potpuno sintetski.

Venter je svoj najnovije postignuće usporedio s izradom softwarea za rad živuće stanice. Istraživači su, naime, prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides, da bi upotrebom ’sintetske mašinerije’ kemijski konstruirali kopiju genoma. ‘Čim smo uspjeli ubaciti naš sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, različit organizam. Čim taj novi software uđe u stanicu, stanica ga ‘čita’ i pretvara se u vrstu specificiranu u genetskom kodu’, rekao je Venter u razgovoru za BBC.

Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije sadržavale konstruiranu, sintetsku DNA koja ih je kontrolirala. ‘Ovo je prvi put u povijesti da sintetska DNA potpuno kontrolira stanicu. Po prvi puta na našoj planeti postoji organizam čiji roditelj je – računalo’, rekao je dr. Venter, koji je o svom poduhvatu obavijestio i Bijelu kuću.

No, kritičari kažu da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene. Dr. Hellen Wallace iz Genewatch UK, organizacije koja prati razvoj tehnologije u genetici, tvrdi da bi nova sintetska bakterija mogla biti opasna.

‘Ako oslobodite nove organizme u okoliš, činite puno više štete nego koristi. Ne znate kako će se ponašati u okolišu. Venter se igra Boga ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek – pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju, te izbjeći regulaciju njezine primjene’, rekla je dr. Wallace.

Jedno je sigurno – o Venterovom revolucionarnom uspjehu još će puno govoriti u narednom periodu, a nesumnjivo će se otvoriti i mnoga etička pitanja oko stvaranja umjetnog života.

Intervju s Craigom Venterom

Članak prenesen sa tPortal.hr

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/69194/Znanstvenici-stvorili-umjetni-zivot.html

Originally appeared on Futurologija on 21.05.2010.. Original source: Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]

info — Thu, 20 May 2010 17:47:51 +0000

Grad budućnosti, 2057. god.

Pitanje “Kako će izgledati budućnost?” zaokupljalo je ljudski rod od samih njegovih postanaka. Pojavom tehnologije koja je omogućila snimanje filmova, razni kreativni mozgovi mogli su svoju viziju budućnosti pretočiti na celuloidnu vrpcu i podijeliti utiske, nadanja ili upozorenja s ostatkom svijeta.

U jednom od prošlih članaka pokazali smo vam film o budućnosti iz prošlosti. Točnije, film nastao 1967. koji je iz duha svog vremena, tadašnjih saznanja i trendova nastojao prikazati kako bi svijet mogao izgledati na prijelazu u 21. stoljeće. Iz 1967. skačemo 90 godina u budućnost (2057.)!

“2057″ je televizijska doku-drama u produkciji Discovery Channela, a u ulozi domaćina je poznati fizičar Michio Kaku. Serija pokušava predvidjeti kako će svijet izgledati za pedesetak godina bazirano na trenutnim trendovima. Serija se sastoji od tri dijela: “The Body”, “The City”, “The World”.

Epizoda “The City” ispituje naprednu futurističku tehnologiju koju će naši domovi uskoro ugostiti: humanoidne robote, holografske kućne ljubimce i dr. Gradski život bit će nevjerojatno isprepleten, ovaj put tehnološki i informacijski. Ekstremna isprepletenost dovodi do raznih problema i pokušaja “exploita” gradskih sistema:

The City Part 1

The City Part 2

Službena stranica: http://dsc.discovery.com/convergence/2057/tour/tour.html

Originally appeared on Futurologija on 20.05.2010.. Original source: Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Poslovi budućnosti 1. dio

info — Mon, 08 Mar 2010 18:54:02 +0000

Poslovi budućnosti 1.

U prvom dijelu: U jednom od prošlih članaka naveli smo listu zanimanja koja su pred izumiranjem i čije je vrijeme definitivno prošlo. U današnjem vremenu velike krize čini nam se ne propadaju samo poslovi bez budućnosti, već i oni perspektivni. Nakon stabilizacije kaosa i povećanja razine zaposlenja i potrošnje na uobičajenu razinu očekujemo da Hrvatska i zemlje u regiji uhvate i održe korak s razvijenim ostatkom svijeta – na red dolaze poslovi budućnosti. Što ćete raditi za 10 godina? Velika je mogućnost da to zanimanje danas ne postoji! Pogledajmo zajedno u 2020. godinu.

“Početak je 2020. godine. Na posao ste doputovali u svom letećem automobilu napravljenom od titana, a na ulazu na recepciji vas pozdravlja robot. Zaputite se prema vašem virtualno-interaktivno-trodimenzionalnom radnom stolu koji vam spravlja prvu jutarnju kavu i u vašu očnu mrežnicu projicira vaš današnji popis zadataka.”

- Ovako su jedan od poslova budućnosti zamislili u Britanskom Guardianu. Nakon niza godina strelovitog tehnološkog napretka još uvijek čekamo “paperless”, tj. ured bez papira. Uz vidik zakrčen hrpama papira, ured predvidive budućnosti mogao bi vrlo lako krenuti putem da ostane jednak današnjem – blijed i bezdušan. Ali, prema riječima futurologa, sindikalista i specijalista za ljudske resurse, postoji mogućnost da u slijedećih 10 godina vaš posao postane vrlo vrlo različit!

Do 2020 većina svjetskog gospodarstva bit će još više i gotovo u potpunosti globalizirana. Prijelaz sa fosilnih na obnovljive izvore energije bit će u punom jeku. Kina, Indija i Brazil prednjačit će u iscrpljivanju tradicionalnih resursa. Dvadesetih godina dvadesetprvog stoljeća današnja generacija, koju možemo nazvati “gameri” – igrači računalnih igara, bit će srednjovječna. Upravo zato virtualni online servisi bit će osnova za mnoge poslove i tu su gameri na domaćem terenu.

Tradicionalni poslovi, zaposlenja i karijere se ne mogu zaštititi od izumiranja (klobučari, kotlokrpe, potkivači…), ali se mogu pripremiti za budućnost transformirajući se u druga zanimanja ili specijalizirajući se za određenu usku nišu ili tip tržišta.

Za razmišljanje, vježbanje mašte ili za ozbiljno planiranje karijere donosimo vam nekoliko područja i pripadajućih atraktivnih novih zanimanja:

OKOLIŠ

Zeleni poslovi dolaze u dva oblika: jedni su fokusirani na smanjivanje ljudskog negativnog utjecaja na okoliš, dok su drugi tu kako bi “ozelenili” imidž kompanije za koju rade.

Poslovi:

Traceability voditelj: Nadgleda globalne lance distribucije energije, robe itd. i provjerava koji su dobavljači ekološki “skupi” – tj. oni koji previše zagađuju, ne poštuju norme i limite ispuštanja ugljičnih plinova u atmosferu. Samim time finalna cijena proizvoda takvih kompanija veća je jer je u nju uračunata i taksa za pojačano ispuštanje stakleničkih plinova.

Kontrolor oblaka: Cloud controler, pojednostavljeno rečeno kupuje vrijeme za naš planet. U borbi protiv klimatskih promjena nastoji se povećati refrakcijsko svojstvo oblaka koji bi odbijali solarnu radijaciju. Neka od sredstava za postizanje ovog cilja koja se danas upotrebljavaju (srebrnih soli iz zrakoplova) pod povećalom su javnosti zbog moguće izrazite štetnosti za okoliš i čovječanstvo. Teorija je zvana Chemtrails.

VIDEO: Using Cloud-Seeding GeoEngineering to Solve Global Warming

OBNOVLJIVA ENERGIJA

Alternativni izvori energije: solarna, vjetroenergija, energija plime, vodik, definitivno će biti in. Pogoni novih izvora energije mogli bi jednostavno doživati “prelijevanje” radne snage iz iščezavajućih rafinerija i termoelektrana. Nukelearna energija mogla bi s nama biti još neko vrijeme: u 2020. godini definitivno će dobro kotirati.

Poslovi:

Voditelj elektrane na vodik: Elektrana osim energije proizvodi i sirovinu na licu mjesta. Osim ekonomskih vještina za prodaju svog proizvoda – električne energije, bit će mu potrebna i dobra potkovanost na polju znanosti.

Reciklaža urana: Konverzija urana iz nuklearnih bojevih glava iz bombi u niskoobogaćeni uran za upotrebu u nuklearnim elektranama.

NAPREDNA PROIZVODNJA

Slijedeće desetljeće moglo bi svjedočiti povratku proizvodnih djelatnosti, posebice u svoju kolijevku Veliku Britaniju. Tamošnja strategija o poticanju upotrebe kompozitnih materijala u proizvodnji primjer je konstruktivnog državnog intervencionizma.

Poslovi:

Inženjer Mehatroničar: Kombinacija strojnog i kontrolnog inženjerstva, elektronike i računala u procesu dizajniranja proizvoda

Konzultant za metalne oplate: Zahvaljujući nanotehnologiji ovaj konzultant proizvodi samozacjeljujuće oplate za zrakoplove, brodove, svemirske letjelice od kompozitnih materijala.

PROŠIRENA STVARNOST

Proširena stvarnost (augmented reality), nova je ključna riječ o kojoj bruji online zajednica. Pojednostavljeno, proširena stvarnost znači da se Internet, video gaming i 3D Televizija susreću i kombiniraju sa stvarnim svijetom. Za samo nekoliko godina, video viziri, dodaci i proširenja pojavom poput vaših bluetooth slušalica projicirat će vam računalni 3D prikaz ulice kojom trenutno hodate.

Layar, worlds first mobile Augmented Reality browser

Spojit će se sve što možete naći na webu i u računalnim igrama s onim što nalazite u stvarnom životu. Tako će vam sustav dojaviti da je u istoj ulici trenutno i nekolicina vaših prijatelja i prikazat će vam što trenutno rade. U dućanu će vam se prilikom pogleda na pojedine odjevne artikle automatski ispisivati cijena, i artikli koji bi pasali uz odabrani. Također, na svom avataru možete isprobati kako bi vam pojedini odjevni predmet stajao. Ukoliko vam pak ususret dolazi zanimljiva djevojka, s njom ili s njenim avatarom moći ćete direktno izmijeniti svoje facebook ili twitter accounte.

Poslovi:

Digitalni arhitekt: Dizajnira virtualne zgrade za oglašivače u virtualnim shopping centrima. Prvi svjetski virtualni shopping centar je Trillenium, plod mašte i programerskog znanja domaćih snaga iz Hrvatske. http://www.trillenium.hr/HR

Trillenium

Avatar konzultant: Dizajnira, kreira, štiti i održava vaše digitalno Ja (Rezultati pretraga, kontekst u pretragama u kojima se pojavljujete, vaši online profili na društvenim mrežama itd..)

ROBOTIKA I UMJETNA INTELIGENCIJA

Futurolog Ian Pearson hrabro predviđa: “Roboti će preuzeti visoko precizne operacije i tako će kirurzi postati suvišni.

Poslovi:

Osobni bot mehaničar: Robotska kućna ispomoć bit će na raspolaganju non-stop, ali će i njima biti potreban povremeni servis.

Roomba robot za čišćenje i usisavanje:

Inženjer egzoskeleta: Inženjer koji dizajnira “nosive” robote koji pomažu i štite vojnike, građevinske radnike, i starije osobe. Najpoznatiji primjer danas su Hondine “robotske noge” – Honda Assist, koje olakšavaju hodanje, oslonac su i pojačivač prilikom svakog koraka.

Honda Assist:

U drugom dijelu članka nastavit ćemo s pregledom područja i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti.

Svakako provjerite!

Poslovi budućnosti 2. dio

Slijede nam temeljite promjene koncepta rada, posla i zaposlenja

Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju, a ne na vlasništvu

Izvori:

http://www.guardian.co.uk/money/2010/jan/09/jobs-of-the-future

http://www.careerplanner.com/Career-Articles/Hot_Jobs.cfm

Originally appeared on Futurologija on 08.03.2010.. Original source: Poslovi budućnosti 1. dio

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

info — Mon, 22 Feb 2010 11:00:29 +0000

Heart of the home

Henrik Otto, podpredsjednik divizije za dizajn u kompaniji Electrolux predstavio je u Švedskom muzeju arhitekture u Stockholmu uzbudljivi novi koncept kuhinje budućnosti, nazvan “Heart of the home”.

Prema zamislima kompanije, ovaj revolucionarni koncept u potpunosti će iz upotrebe izbaciti lonce i tave, a digitalni recepti i statusi s društvenih mreža prikazivat će se na grijaćoj površini.

Heart of the home je hrabra vizija kuhinje budućnosti – integrirano rješenje koja funkcionira kao kuhinjski stol, površina za kuhanje i bar, sve u jednom! Sve što na ovom revolucionarnom štednjaku treba učiniti je dlanom oblikovati udubinu u kojoj će se ispeći jaja ili skuhati čaj. Potom jednostavnim pokretom prsta podesite temperaturu. Površina grije samo u području u kojem se nalaze namirnice, a prije toga ih analizira i nudi brojne recepte.

Ako je potrebna veća posuda za izdašniju količinu hrane, jednostavno pritiskom ruke utisnete veću ‘zapreminu’. Budući da ne zahtijeva posude za kuhanje, smanjuje se i potreba za pranjem – kada je obrok gotov štednjak se samo prebriše krpicom.

Electrolux tvrdi da će ‘Srce kuhinje’ biti energetski učinkovito i izuzetno praktično za potrebe urbanog društva budućnosti. Ističe kako od 2008. po prvi put u povijesti više ljudi živi u gradovima nego na selu, a prema predviđanjima UN-a taj bi postotak do 2050. trebao narasti na više od 74 posto.

Izvor:

http://newsroom.electrolux.com/2010/02/16/electrolux-presents-‘heart-of-the-home’-kitchen-concept/

http://www.electroluxdesignlab.com/2010/02/electrolux-heart-of-the-home-kitchen-concept/

http://danas.net.hr/znanost/page/2010/02/19/0209006.html

Originally appeared on Futurologija on 22.02.2010.. Original source: Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

info — Thu, 14 Jan 2010 20:27:43 +0000

Nanotech

Nanotehnologija – manipulacija materijalima i strojevima na molekularnoj i atomarnoj (milijarditom dijelu metra) razini obećava uzbudljiv razvoj u slijedećih petnaestak godina.

Donosimo vam devet razvojnih trendova koji bi se mogli ostvariti u navedenom razdoblju.

U slijedećih dvije do pet godina:

Automobilske gume koje trebaju nadopunu zrakom i kontrolu tlaka jednom godišnje
Cjelovita medicinska dijagnoza na jednom čipu
Prijenosni koncentratori koji proizvode pitku vodu iz zraka

U slijedećih pet do deset godina:

Dovoljno snažna računala koje je moguće smjestiti i nositi u novčaniku; mobiteli u formi narukvica
Lijekovi koji AIDS ili rak svode na održivo podnošljivo stanje
Pametne zgrade koje se same stabiliziraju u slučaju potresa ili bombardiranja

Nokia Morph

U slijedećih deset do petnaest godina:

Umjetna inteligencija koja će vjerojatno biti sposobna proći Turingov test (korisnik koji razgovara s računalom neće moći razlučiti razgovara li s čovjekom ili strojem)
Računalni displayi na koje se može nanositi boja u potezima
Nestanak invazivnih kirurških operacija, tijelo će biti nadzirano i popravljano iznutra

Literatura, izvori:

http://www.gadgetgrid.com/2007/04/10/drinking-water-from-thin-air/

http://www.freepatentsonline.com/5727663.html

http://www.researchconnect.com/downloadreport.asp?RepID=135

Originally appeared on Futurologija on 14.01.2010.. Original source: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Što nam može ponuditi Biotehnologija?

info — Sun, 10 Jan 2010 17:41:14 +0000

Biotechnology

Ukratko definirano – biotehnologija je upotreba živućih organizama u rješavanju problema ili izradi proizvoda. Iz ove definicije može se zaključiti da je biotehnologija u ljudskom društvu odavno prakticirana; i to u najjednostavnijim ljudskim aktivnostima poput pečenja kruha, umjetnog selektivnog uzgoja biljaka, životinja itd. Suvremena upotreba riječi biotehnologija najčešće se odnosi na genetski inženjering i uzgajanje kulture stanica i tkiva; moderna biotehnologija je koncentrirana na staničnu razinu jer znanstvenici danas bolje poznaju stanice, proteine, DNA i ostale molekule važne za život.

Sasvim je jasno da su biotehnologija, zajedno sa nanotehnologijom “buzzwordi” današnjice, a od njih se u budućnosti očekuje mnogo. Pokušat ćemo čitateljima približiti neka od zanimljivijih područja biotehnologije, kako bismo razumjeli što nam biotehnologija konkretno pruža, koji su benefiti ali i rizici da pretjerano forsiranje novih tehnologija u budućnosti odvede čovječanstvo u krivom smijeru.

Biotehnologija se primjenjuje u četiri važna industrijska područja i nekoliko interdisciplinarnih polja:

Medicina (kloniranje, proizvodnja lijekova, farmakogenomika, genska terapija, genska testiranja, projekt mapiranja ljudskog genoma,)
Agrobiotehnologija Proizvodnja i unaprijeđenje prehrambenih biljaka i životinja (Povećanje uroda, povećanje nutritivnog sadržaja, unaprijeđivanje teksture, okusa i izgleda hrane, )
Proizvodnja i unaprijeđenje industrijskih biljaka (plastika, tkanine, izvor energije..)
Zaštita okoliša

Agrobiotehnologija

Pod terminom Agrikulturna biotehnologija (agrobiotehnologija) podrazumijeva se raspon, set alata i metoda koje mijenjaju žive organizme ili dijelove organizama; poboljšavaju biljke, životinje ili mikroorganizme za ciljane potrebe. Prvi (službeno) genetski modificirani prehrambeni proizvod izašao je na tržište 1994. godine, a u startu je dobio odobrenje američke FDA (Food and Drug Association). Bila je riječ o rajčici koja je bila izmijenjena tako da znatno sporije propada i truli. Od tada je oko 50 drugih genetski izmijenjenih prehrambenih proizvoda lansirano na tržište, nakon što su dobili odobrenje od FDA da su sigurni za konzumaciju kao i njihovi nemodificirani parnjaci.

Benefiti agrobiotehnologije:

Smanjena uporaba pesticida
Usjevi otporni na bolesti
Usjevi otporni na nametnike
Povećani urod
Smanjeni troškovi proizvodnje
Dugotrajnija hrana
Reduciranje alergija
Novi lijekovi
Smanjenje opasnosti od erozije tla
Biorazgradivi materijali u proizvodnji

Rizici agrobiotehnologije

Transfer gena: Geni modificirane biljke u prirodi oprašivanjem prijeđu na nemodificirane biljke; Parenje genetski modificiranih životinja u prirodi s nemodificiranim
Neželjene posljedice na ljude i druge organizme
Napasnici i korov razvijaju prirodnu otpornost
Pravne komplikacije i nerazborito raspolaganje patentnim pravima

Dokumentarni film “The future of Food” obrađuje temu budućnosti poljoprivrede promatrano kroz prizmu genetski modificiranih usjeva, korporatizacije prehrambene industrije i polaganja autorskih prava na razvoj, prodaju i uzgoj takve hrane.

Kloniranje

DNA

Kloniranje je krovni termin za opisivanje različitih procesa dupliciranja genetskog materijala. Postoji nekoliko vrsta kloniranja, a tehnologije za kloniranje mogu poslužiti i za više svrha od produciranja puke kopije organizma. Razumijevanje osnovnih tipova kloniranja ključ je za zauzimanje informiranog stava o trenutnoj javnoj politici kloniranja i donošenje dobrih odluka za budućnost.

Reproduktivno kloniranje: Reproduktivno kloniranje je tehnologija koja se koristi za generiranje životinje koja ima istu staničnu DNA kao i trenutno postojeća ili životinja koja je prije postojala. Ovca Dolly (1996.-2003.) dobivena je reproduktivnim kloniranjem, a ujedno je i prva javno predstavljena klonirana životinja.
Terapijsko kloniranje: Također poznato i kao kloniranje embrija je produkcija ljudskih embrija za upotrebu u istraživanjima. Cilj ovog procesa nije dobivanje kloniranog ljudskog bića, već uzgoj ljudskih matičnih stanica za korištene u terapiji bolesti i istraživanjima.
Kloniranje DNA i izrazi “rekombinantna DNA tehnologija”, “molekularno kloniranje” referiraju se na isti postupak: transfer fragmenta DNA iz jednog organizma u samoreplicirajući genetički element npr. bakterijski plazmid. Takva DNA može se širiti u stranoj stanici-domaćinu. Ovaj postupak prakticira se od 1970ih i postao je sveprisutan u laboratorijima molekularne biologije.

Rizici kloniranja i etičke dvojbe

Reproduktivno kloniranje je skupo i neučinkovito. Više od 90% pokušaja da se dobije živi potomak rezultiraju neuspjehom. Klonirane životinje imaju veću stopu tendencje k smanjivanju otpornosti i imuniteta, tumorima, infekcijama.

Dolly

Što je s kloniranjem ljudi? Objavljivanje vijesti o kloniranju ovce Dolly, potaknulo je strahove o mogućem brzom kreiranju klona ljudskog djeteta. Strah je baziran na “genskom determinizmu”, polaznoj postavci da geni sami definiraju osobu, pa bi novonastali klon imao identičan izgled i psihološku osnovu za život svojem prethodniku. Iako geni igraju ključnu ulogu u formaciji fizičkih i behavioralnih karakteristika, svaka individua je rezultat složenih interakcija svojih gena i okoline u kojoj se razvija. Mnoge zabrinutosti oko kloniranja javile su se vezano uz “igranje Boga”, uz bojazan da kloniranje interferira s prirodnim sljedom života i navodno oduzima budućoj individui pravo na jedinstveni identitet.

Regenerativna medicina

Regenerative Medicine

Regenerativna medicina je proces stvaranja živih, funkcionalnih tkiva u svrhu zamjene organa ili tkiva izgubljenih zbog starosti, bolesti, oštećenja ili urođenih defekata. Pojam se odnosi na skup biomedicinskih alata i procedura kliničkih terapija u kojima se mogu koristiti matične stanice; npr.: injektiranje matičnih i progenitor stanica, regeneracija biološki aktivnih molekula, transplantacija in vitro uzgojenih organa.

Ovo područje biotehnologije nastoji regenerirati oštećena tkiva i organe u tijelu stimuliranjem istih da se zaliječe sami. U slučaju da predložene metode nisu dovoljne, laboratorijski se uzgajaju tkiva i organi koji se pacijentu implantiraju umjesto oštećenih. Regenerativna medicina tako može ponuditi odgovor na konstantnu nestašicu donora i kompatibilnih organa za presađivanje; a rješava i problem odbacivanja organa, jer je uzgojeni organ napravljen po mjeri – od stanica pacijenta.

Biotehnologija u Budućnosti

Future

Postalo je općeprihvaćeno tumačenje i tvrdnja da je dvadeseto stoljeće bilo stoljeće fizike, a dvadeset i prvo stoljeće stoljeće biologije/biotehnologije. Biotehnologija je po svim pokazateljima trenutno “veća” od fizike: prema budžetima, broju zaposlenih, broju velikih otkrića; te biologija nastavlja biti najveća znanost dvadeset i prvog stoljeća.

Nakon kraćeg upoznavanja s osnovnim pojmovima i mogućnostima s područja biotehnologije, zaključujem da bi u budućnosti biotehnologija mogla imati značajnu ulogu na ovim područjima:

Pripomoći okončanju svjetske gladi, globalnog gladovanja i nestašica
Dati bolju i dugotrajniju hranu
Usjevi postaju manje osjetljivi na bolesti i nametnike
Postići točno i prilagođeno doziranje i lokaliziranje ljekova; ciljanje stanica raka bez oštećenja okolnih zdravih stanica
Regenerativna medicina, zamjenski organi
Pojavit će se dizajnerski organizmi
Rad na usporavanju ili zaustavljanju starenja
Biološka računala, biološki aktivne molekule kao centralna procesorska jedinica
Ekstenzija ostalog računalnog hardvera iz fizičke tehnologije u biotehnologiju
Nosiva računala (u kontekstu odjeće)
Biološko kreiranje i uzgajanje odjeće, plastike, građevnog materijala
Ekološki procesi proizvodnje s minimalnim otpadnim tvarima
Kombinacija s nanotehnologijom
“Domestifikacija” biotehnologije u domove, spuštanje iz velikih korporativnih laboratorija u manje, gotovo kućne uvjete donest će ogroman napredak i popularizaciju biotehnoloških znanosti (sličan put koji su prošla osobna računala)
Ne smijemo zaboraviti na etičke, pravne, pa čak i fizičke komplikacije po čovječanstvo koje mogu nastati krivim i neodgovornom korištenjem tehnologije, utrkom za profitom, korporatizacijom, nametanjem radikalnih patentnih prava i zakona i dr.

Izvori, linkovi, literatura:

http://www.fda.gov

http://www.fda.gov/fdac/features/2003/603_food.html

http://www.thefutureoffood.com/

http://www.clonesafety.org/cloning/facts/faq/

http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/elsi/cloning.shtml

http://www.genome.gov/10004765

http://www.nybooks.com/articles/20370

http://en.wikipedia.org/wiki/Regenerative_medicine

Originally appeared on Futurologija on 10.01.2010.. Original source: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci: