Ultrajeftino tablet računalo

Pametni telefon može poslužiti kao stetoskop

Toplomjer, stetoskop, smartphone. Istraživanje napravljeno na Worcester Polytechnic Institute došlo je do praktičnog zaključka da će pametni mobiteli uskoro prilično pouzdano moći zamijeniti velik broj instrumenata poput EKG uređaja za praćenje rada srca do mikroskopa.

Na primjeru Motorolinog telefona baziranog na Android operativnom sustavu pokazano je da je pritiskom prsta na kameru uređaja moguće prikupiti velik broj podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Istraživači tvrde da je jednostavna, već ugrađena kamera na telefonu dovoljna da zabilježi broj otkucaja srca, ritam disanja i razinu zasićenosti kisikom i sve to analizom videozapisa kolanja krvi kroz prst pacijenta.

Uz neke manje hardverske priključne uređaje i potrebne aplikacije, iPhone i Android uređaji mogu postati mikroskop ili primjerice analizator daha koji vam govori je li vrijeme za ručak kao i jeste li pretjerali s pokojom čašicom „žestokog“.

Razvoju mobilnih uređaja u ovom smjeru zasigurno će pomoći i nagradni natječaj „Tricorder X Prize“ (poznate neprofitne fondacije The X Prize Foundation) u vrijednosti 10 milijuna američkih dolara. Cilj je ostvariti kvalitetnu i jeftinu dijagnozu uz pomoć jeftinih uređaja, preferabilno uređaja kakve sve više korisnika stalno ima uz sebe, a to su svakako pametni telefoni. Ime natječaja ne podudara se slučajno s Tricorderom, popularnim malenim skenerom i dijagnostičkim uređajem iz serijala Star Trek. O utjecaju izuma i ostalih gadgeta iz znanstvenofantastičnih filmova a posebice serijala Star Trek (Zvjezdane Staze) možete pročitati više u našem članku “Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost”

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovakve stvari pokažu dovoljno točnima i usavrše do razine visoke pouzdanosti, možemo samo zamisliti razinu šteda kad ovakvi instrumenti zamijene one višestruko skuplje uređaje koje danas nalazimo u bolnicama. Zamislite da sve bitne parametre o vašem zdravlju možete dobiti prislanjanjem prsta na iPad ili neki drugi tablet.

Proizvedeno tablet računalo jeftinije od 50 dolara

Ostajemo pri temi tablet računala. U utrci za performansama u nedavno kreiranoj tržišnoj niši tablet računala (uređaji poput Apple iPad, Samsung Galaxy tab, HTC Flyer…) cjenovne karakteristike uređaja koji dolaze s razvijenih tržišta nisu bile primarni fokus. Indija, kao zemlja u galopirajućem razvoju odlučila je uzeti stvari u svoje ruke i kreirati tablet računalo namijenjeno vlastitom, manje trendovski zahtjevnom tržištu koje je gladno napretka i znanja. Računalo nazvano „Aakash“ bazirano na Android 2.2 operativnom sistemu i solidnim performansama.

Krajnja tržišna cijena uređaja je 50 USD, ali uz subvencije indijske vlade svi studenti i učenici mogu ga nabaviti za pola te cijene (cca 125kn). Uz subvencije hardvera, indijsko ministarstvo obrazovanja, u svom programu učenja uz pomoć tehnologije, pripremilo je gomilu materijala, akademskog gradiva, video predavanja i knjiga raspoloživih za preuzimanje na adresi http://nptel.iitm.ac.in/ .

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovako jeftini uređaji pokažu pouzdanima, isplativima i praktičnima, školarci i studenti planeta Zemlje mogli bi svoje knjige i bilježnice zamijeniti tablet računalima mnogo brže i puno povoljnije. Proizvođači iz zemalja u razvoju mogli bi itekako pomrsiti račune globalnim tehnološkim liderima.

Genomička revolucija – drastičan pad troška dekodiranja ljudskog genoma

U zanimljivom video zapisu s konferencije TEDxBoston, Richard Resnick pokazuje kako će sve bolji alati i znanje o genetici dovesti bržem i jeftinijem sekvenciranju genoma. Brže i jeftinije sekvenciranje genoma dovest će do brzih i tektonskih promjena u zdravstvu, osiguravateljstvu i politici.

Ljudski genom sastoji se od oko 3 milijarde kombinacija nukleotidnih baza (A, C, G, T). Još tijekom 2003. godine sekvenciranje ovih baza trajalo je nekoliko godina i koštalo 3 do 4 milijarde dolara (što iznosi dolar po jednoj bazi). Do sredine 2011. godine ovaj mikrosvijet u potpunosti se promijenio; napretkom znanstvenih metoda i pratećih tehnologija vrijeme sekvenciranja skraćeno je na nekoliko tjedana, dok je trošak opao za 100 milijuna puta! Richard Resnick uspoređuje ovaj rast brzine i učinkovitosti s Mooreovim zakonom rasta računalne procesorske snage, ali prema procjenama biologa trenutno smo u stadiju «običnih pisaćih strojeva» naspram razvoja i otkrića koji nas tek očekuju. Richard Resnick na potresnom primjeru pojašnjava kako će ubrzavanje istraživanja pomoći u spašavanju života:

«So a woman is age 37. She presents with stage 2 estrogen receptor-positive breast cancer. She is treated with surgery, chemotherapy and radiation. She goes home. Two years later, she comes back with stage three C ovarian cancer. Unfortunately, treated again with surgery and chemotherapy. She comes back three years later at age 42 with more ovarian cancer, more chemotherapy. Six months later, she comes back with acute myeloid leukemia. She goes into respiratory failure and dies eight days later.

So first, the way in which this woman was treated, in as little as 10 years, will look like bloodletting. And it’s because of people like my colleague, Rick Wilson, at the Genome Institute at Washington University, who decided to take a look at this woman postmortem. And he sequenced, he took skin cells, healthy skin, and cancerous bone marrow, and he sequenced the whole genomes of both of them in a couple of weeks, no big deal. And then he compared those two genomes in software, and what he found, among other things, was a deletion, a 2,000-base deletion across three billion bases in a particular gene called TP53. If you have this deleterious mutation in this gene, you’re 90 percent likely to get cancer in your life.

So unfortunately, this doesn’t help this woman, but it does have severe, profound if you will, implications to her family. I mean, if they have the same mutation, and they get this genetic test, and they understand it, then they can go and get regular screens, and they can catch cancer early and potentially live a significantly longer life.»

Utjecaj na budućnost: Kad sekvenciranje gena postane svakodnevna rutina poput spravljanja jutarnje kave, pojavljuju se višestruke mogućnosti za povećanje kvalitete života, produljenje života: Rana preventiva za bolesti čiji su okidači geni, Višestruko jeftinije i brže dijagnosticiranje i liječenje.

Originally appeared on Futurologija on 24.10.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma

Vezani članci:

1. Vijesti iz budućnosti 1
2. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
3. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Poslovi budućnosti 2. dio

Svijet 2020. godine

Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.

Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.

Kako Kreirati budućnost?

How To Create The Future? Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.

Michael Noer

Video: Kako kreirati budućnost?

Politika

• 2011. Smjena vlasti u Sjevernoj Koreji. Kim Jong Un, nasljednik Kim Jong Ila, traži ekonomsku i trgovinsku suradnju sa Zapadom.
• 2012. Al Shabab, radikalna islamska grupa, preuzima vlast u Somaliji i putem piratskih grupa kontrolira promet u Adenskom zaljevu
• 2014. U novom valu globalne krize naoružanja za masovnu destrukciju Kina postavlja dalekodometne projektile u Sudanu koji su pod kontrolom Narodne oslobodilačke armije.
• 2016. Prvi potpuno kompjutorizirani izbori u SAD-u izazivaju burne reakcije i niz optužbi o grubim političkim manipulacijama tehnologijom
• 2020. Prvi klimatski rat. Bježeći s Maldiva koji tonu muslimansko se stanovništvo naseljava na Šri Lanki. Počinje vjerom potaknut rat uz veliku opasnost širenja.

Medicina & zdravstvo

• 2012. Supertuberkuloza, nova vrsta stare bolesti otporna na sve danas postojeće lijekove, izbija u Mexico Cityju i širi se na jug SAD-a i Latinsku Ameriku. SAD potpuno zatvara granicu prema Meksiku.
• 2013. Američka osiguravajuća kuća prva uključuje analize DNK u program zdravstvenog osiguranja.
• 2014. Najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer raspada se na pet manjih tvrtki.
• 2015. Novartis prodaje prvu ‘pilulu za autizam’ namijenjenu pacijentima s ‘labilnim X’ kromosomom.
• 2016. Dvije Australke donose na svijet ‘dijete bez oca’ uz pomoć sintetičke sperme proizvedene iz matičnih stanica majke
• 2020. Potpuno automatizirani robot-kirurg službeno započinje rad na operacijama tumora. Stopa izlječenja raste do 20 posto

Video: Medicina i Vaše zdravlje u 2020.

Tehnologija

• 2011. Ruski znanstvenici otkrivaju veliku američko/izraelsku mrežu kompjutorske špijunaže
• 2011. Automobili dobivaju krila. Terrafugia Transition, prvi ‘leteći auto’, ulazi u prodaju po cijeni od 200.000 dolara
• 2016. U američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina otvara se prva ‘farma’ s virtualnim zaposlenicima, zapravo stvarnim ljudima koji opslužuju igrače internetskih igara.
• 2018. Kreće Trans-Eurasia Express, najbrži vlak na svijetu povezuje Pariz i Peking brzinom od 300 kilometara na sat

Video: Vaš transport 2020. godine

Financije & ekonomija

• 2012. Facebook izlazi s dionicama na tržište i postiže vrijednost od 40 milijardi dolara. Mark Zuckerberg prvi je dvadeset-i-nešto-godišnjak težak više od deset milijardi američkih dolara
• 2013. Nakon dotad nezapamćenog kraha na Wall Streetu američke financijske vlasti potpuno zabranjuju visokofrekventno trgovanje
• 2014. Indijac Mukesh Ambani svrgava s čelne pozicije na Forbesovoj listi milijardera Meksikanca Carlosa Slima Helua
• 2018. Nakon duge, četverostruke recesije poslovi se napokon vraćaju. Potrošači su optimistični, Wall Mart bilježi globalno rekordan promet

Video: Vaše  mogućnosti u 2020. godini

Društvo & okoliš

• 2011. Generalni tajnik UN-a u Kairu prisustvuje rađanju 7-milijarditog djeteta. Rađanje djevojčice Malike Husein označava početak ‘dekade spolne jednakosti”’
• 2013. Izumire tuna
• 2015. Desalinizacija postaje najveći izvor pitke vode
• 2017. Prvo umjetno uzgojeno meso s okusom piletine dolazi na police supermarketa. Pola kilograma – 55 kuna
• 2020. U nedostatku žena Kina legalizira brakove među muškarcima

Video:  Ne tako privatan život

Energija

• 2012. Nakon izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu cijene nafte i derivata skaču do povijesno najviše razine. Ahmadinedžad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
• 2015. Bum sunčane energije. Nakon njemačkog sađenja solarnih panela po Sahari sunčana energija postaje komercijalo isplativa i konkurentna na tržištu
• 2019. Nakon renesanse gradnje nuklearnih reaktora Francuska napokon izvodi uspješan eksperiment s fuzijom najavljujući novo doba čiste energije

Izvor:

http://www.forbes.com/2010/04/08/your-life-2020-technology-data-companies-10_land.html

http://www.jutarnji.hr/svijet-2020–godine–forbes-prorekao-kao-cemo-zivjeti-za-deset-godina-/886453/

Originally appeared on Futurologija on 26.09.2010.. Original source: Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Vezani članci:

1. Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

ARES kirurški robot

Medicinski roboti napreduju iznimnom brzinom i za nekoliko godina mikro i nanoroboti moći će asistirati kirurzima operirajući unutar tijela pacijenta!

Talijanski laboratorij Scuola Superiore st. Anna’s razvio je robota nazavnog ARES (Assembling Reconfigurable Endoluminal Surgical System) koji će se u tijelo unostiti u dijelovima i sam sastaviti u organizmu. Ovaj modularni dizajn otvara put novim konceptima uređaja koji bi jednog dana u potpunosti mogli zamijeniti pouzdane ruke kirurga.

ARES – Kirurški nanotenološki robot kojeg možete progutati:

Više o svemu na:

http://singularityhub.com/2010/05/20/ingestible-surgical-robots-hard-to-swallow/

Originally appeared on Futurologija on 23.05.2010.. Original source: Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
2. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)
3. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
4. Poslovi budućnosti 2. dio
5. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?