Transhumanizam

Je li razvoj čovjeka u glavnim crtama završio? Ili je čovjekova osobina da tehnološki prilagođava svijet svojim potrebama upravo onaj faktor koji će bitno utjecati na daljnji razvoj ljudske vrste? Takva razmišljanja objedinjena su pod nazivom transhumanizam.

Doista, možemo li očekivati poboljšan model čovjeka, barem u mehaničkom smislu, neki Homo sapiens 2.0.? Nešto od toga je već viđeno u ZF filmovima, poput egzoskeleta, kiborga, pohranjivanja osobnosti u računala, kriogenike… U prvom danu 2012. godine pogledajte najnoviji nastavak (emitiran 31.12.2011.) popularne emisije Na rubu znanosti!

Nešto je već viđeno u posljednjih nekoliko desetljeća, kroz sveopću informatizaciju, pokuse s kloniranjem i nagovještaje mikročipiranja. No, maštanje nikad nije imalo granica, pa ih nemaju niti grandiozne projekcije budućnosti. Prehrabre ili preskromne? Autor i voditelj emisije Na rubu znanosti Krešimir Mišak i gost Marko Pejnović.

Na rubu znanosti – Transhumanizam

(Cijela emisija)

Pogledajte emisiju podijeljenu u četiri nastavka:

http://www.youtube.com/playlist?list=PL6BE50E63A6DDCAC9

Originally appeared on Futurologija on 01.01.2012.. Original source: Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)

Vezani članci:

1. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
2. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
3. Hrvatski futurolog Marko Pejnović u emisiji Euromagazin na HRT
4. Futurologija: Gostovanje Miloša Rančića na Radiju Beograd
5. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.

Honda ASIMO

Honda je nedavno predstavila potpuno novu verziju humanoidnog robota ASIMO koji je opremljen tehnologijom autonomne kontrole ponašanja. Prva verzija ASIMO robota predstavljena je još 2000. godine i od tada je robot ASIMO osim revolucionariziranja popularne robotike i sam postao pop zvijezda.

To je prvi pravi humanoidni robot s vrhunskom tehnikom i tehnologijom kretanja – hodanja i trčanja. Povodom predstavljanje nove verzije robota, Marko Pejnović sa stranice Futurologija.com gostovao je u emisiji eHrvatska.

Humanoidni roboti

Humanoidni roboti su antropomorfni roboti koji za cilj imaju oponašanje izgleda ljudskog bića a zadatak im je imitirati fizičke i mentalne radnje ljudi. Neke od svrha izrade antropomorfnih robota su: razumijevanje ljudskog tijela i izrada proteza, egzoskeletona i umjetnih organa; roboti pratitelji i društvo starijim osobama; istraživanje i putovanja u svemir; zabava.

Prepoznavanje objekata u pokretu

Koristeći vizualne informacije dobivene iz kamere, ASIMO registrira kretanje više objekata sa njihovim udaljenostima i smjerom gibanja. ASIMO može pozdraviti i slijediti osobu, a sposoban je prepoznati moguće prepreke i izbjeći ih.

Prepoznavanje zvukova

Sustav prepoznavanja zvukova je poboljšan i omogućuje razlikovanje govora od ostalih zvukova koje ASIMO čuje. Sposoban je odazvati se na ime. Može prepoznati iznenadni zvuk, kao što je pad nekog predmeta, i okrenuti se u tom smjeru. Isto tako, može gledati u lice osobe koja mu se obraća i odgovoriti na postavljeno pitanje.

Prepoznavanje lica i gestikulacije

ASIMO može prepoznati položaj tijela i pokreta, a to znači da će se rukovati s osobom kada mu je pružena ruka te će prepoznati mahanje rukom i uzvratiti istom mjerom. Ima mogućnost prepoznavanja mjesta na koje se pokazuje, kao i sposobnost lociranja na to isto mjesto. ASIMO prepoznaje lica osoba koja su prije zabilježena, a može ih osloviti i imenom.

Dolina užasa – uncanny valley

Dolina užasa

Postoji nešto što se zove „uncanny valley“ – jezovita dolina ili dolina užasa. To je grafički prikaz simpatičnosti i mjere do koje ljudi prihvaćaju umjetna stvorenja poput robota. Primjerice, radni roboti koji pomažu su simpatični, humanoidni roboti su izrazito simpatični ali sve do razine dok ne pokušavaju biti vjerna preslika ljudi. Tu nastupa strmi pad krivulje simpatičnosti i sve dalje od toga je jezivo. Androidi, roboti kojima se u potpunosti pokušava postići antropomorfnost (tekstura umjetne kože, vjerni izrazi lica i očiju) su jezoviti i postoji mogućnost da ih ljudi neće dobro prihvatiti. Roboti ne moraju biti u ljudskom liku da bi dobro ili bolje obavljali neki zadatak od ljudi.

Što nas čeka u budućnosti?

Umjesto humanoidnih robota puno više događat će se na polju tzv. robotiziranih ljudi. Ovaj trend poznatiji je kao Transhumanizam, a začetnik je britanski biolog i genetičar Sir Julian Huxley (brat spisatelja Aldousa Huxleya). Transhumanizam intelektualni i kulturni pokret koji potiče korištenje novih znanosti i tehnologija za poboljšanje ljudskih mentalnih i fizičkih sposobnosti i prirođenih vještina. Osim klasičnih alata poput obrazovanja i osobnog usavršavanja kod transhumanizma poboljšanje znači i korištenje modernih tehnologija unutar čovjekova tijela. U trenutku spajanja organskog tkiva i elektroničkih komponenti čovjek simbolički postaje – kiborg.

The Singularity Is Near: When Humans Transcend Biology

Transcendent Man

Najpoznatiji zagovornik transhumanizma Raymond Kurzweil u svojoj knjizi „Singularity is near“ ovako je predvidio razvoj ljudske vrste u doglednoj budućnosti:

2010-e

• Superračunala postižu snagu ljudskog mozga
• Real time Speech-to-speech prevođenje

2020-e

• Osobna računala postižu snagu ljudskog mozga
• Nanoboti izvode detaljna skeniranja mozga pacijenata
• Računalo prolazi Turingov test

2030-e

• Postaje moguć upload ljudskih misli u računalo
• Nanoboti u ljudima povećavaju njihove mentalne, kongnitivne i fizičke sposobnosti
• Transformacija ekonomije: veći dio GDP u “metasektor”

2040-e

• Ljudi bez fiksne tjelesne forme: shapeshifting uz pomoć nanotehnologije
• Računalo milijardu puta jače od ljudskog mozga za $1000
• 2045. Tehnološki singularitet
• Umjetna inteligencija pretiče ljude po svojim sposobnostima
• Strojevi misle, planiraju i provode akcije velikom brzinom, mogu ih pratiti “alterirani post-ljudi”, dok nemodificirani ljudi zaostaju
• Mogućnost “Matrix scenarija”?

Poslije 2045.

• “Buđenje svemira”
• Prestaje Mooreov zakon, Zemlja postaje veliko računalo
• Strojevi u mogućnosti izrađivati računala veličine planeta

Poslije-poslije 2045.

• Proces “Buđenja svemira” završava oko 2199
• Nova kategorija života
• Dijelovi svemira pretvoreni u gigantsko superračunalo
• Nove mogućnosti: manipulacija fizikalnim konstantama, interdimenzionalna putovanja…

Originally appeared on Futurologija on 13.12.2011.. Original source: Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
2. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
3. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.
4. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
5. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?

Originally appeared on Futurologija on 29.08.2011.. Original source: Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost 2.dio (Video)

Vezani članci:

1. Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost
2. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
3. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću

Nova tehnologija za novu energiju

Direktne posljedice na okoliš i planetu, djelovanje aktivista, kao i promjena paradigme mišljenja vodećih svjetskih znastvenika i političara u posljednjih su nekoliko desetljeća uvelike utjecali na povećanje svijesti o važnosti kvalitetnog i čistog dobivanja energije za ljudsku civilizaciju.

Koja je alternativa fosilnim gorivima? Postoji li neko univerzalno rješenje za povećanu potrošnju energije? Koliko su trenutno zastupljeni obnovljivi izvori energije? Postoje li u svijetu pozitivni primjeri primjene nove tehnologije za dobivanje “nove” energije? Pogledajmo ukratko što nam donosi budućnost.

Business.hr 24.5.2010. (klik za PDF file)

Eksploatacija fosilnih goriva – zastarjelog koncepta korištenja energije s kraja 19. višestruko utječe na život svih Zemljana; direktno putem zagađenja okoliša, a indirektno preko ekonomskih oscilacija i manipulacija cijenom oskudnih energenata. Naime, fosilna goriva postupno iscrpljujemo i njihovo dobivanje sve je kompliciranije. S obzirom da je nafte, ugljena i prirodnog plina sve manje – po nekim procjenama za još 30 – 50 godina, tržišni mehanizmi nastoje maksimizirati svoj profit svojih “cash cow” proizvoda (imaju veliki udio na tržištu, ali sve sporije rastu, dostižu stagnaciju i pad).

Što je energija?

Prisjetit ćemo se jednostavne definicije energije. Riječ energija nastala je od grčke riječi energos što znači aktivnost. Energija je sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi neki rad. U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Nju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom očuvanja energije.

Svi do sad poznati prirodni procesi i fenomeni mogu se objasniti s nekoliko oblika energije:

• kinetička
• potencijalna
• masa
• toplinska
• gravitacija
• elastičnost

Ekonomski aspekt energije

Tijekom 2009. godine potrošnja energije u svijetu procijenjena je na 500 EJ (500×10*18J). Oko 85% svjetske potrošnje energije otpada na fosilna goriva i njigove derivate (ugljen, nafta, plin). Nuklearna energija zastupljena je sa 6%, dok svi ostali izvori energije, uključujući i one iz obnovljivih izvora, kombinirano jedva dostižu 9%. Do 2030. godine potrošnja energije porast će za 30%, a polaganim smanjivanjem zaliha fosilnog goriva pruža se jedinstvena prilika alternativnim, nedovoljno razvijenim izvorima energije da poprave energetsku bilancu i istovremeno odvedu čovječanstvo korak dalje k čistijem okolišu.

Neobnovljivi izvori energije

Naftna platforma

Pod neobnovljive izvore energije podrazumijevamo fosilna goriva (ugljen, nafta, plin) i nuklearnu energiju. Neobnovljivi izvori energije ne mogu se generirati ili proizvesti u kratkom roku, već su za to potrebni desetci i stotine milijuna godina.

Prije više milijuna godina ostaci biljaka i životinja počeli su se taložiti na dno oceana ili na tlo. S vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uvjetima razvijale su se ogromne temperature i veliki pritisci, a to su idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i životinja u fosilna goriva. Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, a njihovim sagorijevanjem u atmosferu odlazi puno ugljičnog dioksida, te je ugljični dioksid glavni problem iskorištavanja fosilnih goriva gledano s ekološkog aspekta.

Nuklearna elektrana

Nuklearno gorivo je nakon upotrebe u elektranama izuzetno radioaktivno, pa ga je potrebno skladištiti više desetaka ili stotina u sigurnim betonskim i podzemnim bunkerima. U normalnim uvjetima nuklearna energija je vrlo čist izvor energije, ali potencijalna opasnost neke havarije sve više smanjuje broj novoinstaliranih nuklearnih elektrana. Stalnim razvojem novih tehnologija i polaganjem veće pažnje sigurnosti, nuklearnoj energiji predviđa se porast popularnosti i rast na energetskom tržištu u slijedećih 50 godina, posebice ako se ulaganja u obnovljive izvore ne pokažu uspješnima.

Udio neobnovljivih izvora u u svjetskoj potrošnji:

• Ugljen 25%
• Nafta 37%
• Plin 23%
• Nuklearna energija 6%

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije troše se kao i drugi, ali se ne iscrpljuju, veće se obnavljaju prirodnim tempom. Tradicionalni izvori energije poput biomase (upotreba za kuhanje i grijanje) poznati su stanovištvu Zemlje već dugo vremena, a tzv. „novi” obnovljivi izvori energije poput energije vjetra, sunčeve i geotermalne energije doživljavaju sve veću afirmaciju. Razvoj obnovljivih izvora energije važan je iz više razloga: njihovom upotrebom smanjuje se emisija CO2 u atmosferu, smanjuje se energetska ovisnost i uvoz energije, na srednji roku očekuje se tehnološki napredak koji će omogućiti njihovu ekonomsku isplativost.

Ideje i nove tehnologije na horizontu

Nafta iz restorana

McDonalds Biodizel

Biogoriva su tekuća ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase uzgojem ili iz otpada. Gigant brze prehrane, McDonalds, uspješno implementira program pokretanja svojih transportnih vozila dizelskim biogorivom B100 dobivenim iz reciklaže ulja za prženje upotrijebljenog u vlastitim restoranima. Pilot projekt započeo je 2008. u Basingstokeu u Velikoj Britaniji na uzorku od 45 vozila, a tijekom prošle godine eksperiment se počeo primjenjivati u podružnicama na australskom i američkom kontinentu. Ovo nije isključivo projekt za popravljanje imidža McDonaldsa, već polučuje i konkretne rezultate. Tijekom 2009. potrošeno je 2,9 milijuna litara biodizela B100, a emisija ugljičnog dioksida vozila smanjena za ekvivalent jednak uklanjanju 2000 obiteljskih automobila sa ceste. U skladu s usvojenim motom „REduce, REuse, REcycle” cilj je kompanije na ovaj način upogoniti sva svoja vozila.

Snaga mora

Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju. Iako je potencijal plime i oseke za dobivanje električne energije zapažen početkom dvadesetog stoljeća i prva eksperimentalna elektrana izgrađena još 1966, tek je nedavno na svjetskoj razini nekoliko plimnih elektrana pušteno u komercijalni pogon.

The RITE Project elektrana smještena je u srcu samog New Yorka na dnu East Rivera. Ovo polje od 30 turbina ukupne snage 1MW opskrbljuje lokalnu zajednicu električnom energijom, a sam projekt miljenik je medija te se u dokumentarnim emisijama raznih televizija prikazuje kao primjer inventivnosti i održivog razvoja. Tvrtka Verdant Power, kreatori RITE projekta procjenjuju da bi u budućnosti plimne elektrane mogle osigurati do 10% energetskih potreba New Yorka.

S druge strane Atlantika, u Irskoj je 2008. instalirana trenutno najveća plimna elektrana SeaGen koja dnevno generira oko 1.2MW. Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile stotinjak lokacija u Europi sa jakim morskim strujama i mjenama i procijenile da mogu osigurati 48 TWh struje godišnje.

Sunraysia – Mjesto pod Suncem

Australija ima mračnu tajnu – većina njenog gospodarstva oslanja se na ugljen kao glavni izvor energije. Sagorjevanje ugljena uzrokuje ispuštanje teških metala u okoliš, kisele kiše i pospješuje efekt staklenika. Australija traži rješenje ovog problema, a rješenje leži u njoj samoj, na području zvanom Sunraysia na teritoriju država Victoria i Novi Južni Wales.

Sunraysia s preko 300 sunčanih dana godišnje predstavlja pravo mjesto za korištenje sunčeve energije. Tamo vizionari iz tvrtke EnviroMission planiraju sagraditi elektranu baziranu na termalnoj energiji Sunca. Sam princip djelovanja solarnog tornja i nije super nova tehnologija; polje promjera dva kilometra sastavljeno od solarnih ploča postavljeno je u krug oko tisuću metara visokog tornja u kojem su smještene turbine. Elektrana bi radila na prilično jednostavnom principu: ploče su postavljene vodoravno i spojene s tornjem. Zrak ugrijan ispod solarnih ploča uzdizao bi se velikom brzinom uz unutrašnjost tornja pokrećući pritom turbine generatora. Predviđena snaga jednog solarnog tornja iznosila bi 200MW, što je dovoljno za opskrbljivanje energijom 100.000 prosječnih kućanstava ili ekvivalentu micanja 220.000 osobnih automobila s ceste.

.

Discovery channel o projektu Sunraysia:

Različiti putevi za budućnost

Nepostojanje jedinstvenog stajališta o tome koji je obnovljivi izvor najbolji, najčišći, najjeftiniji, reflektira se u tome da skoro svaka država vodi svoju energetsku politiku.

Danska i Njemačka intenzivno ulažu u solarnu energiju iako nisu u geografski najpovoljnijem položaju za takve projekte, a Njemačka je trenutno najveći svjetski proizvođač fotonaponskih ćelija i intenzivno ulaže u druge nove tehnologije. Brazil se oslanja na etanol proizveden iz šećerne trske. Francuska smatra da je nuklearna energija budućnost, te je na tom području lider sa 75% energije dobivene iz nuklearnih elektrana.

Švicarska ide u potpuno drugom smjeru nastojeći smanjiti potrošnju energije po stanovniku i ući u elitni klub „društvo 2000 Watta“. Cilj Švedske i Norveške je osloboditi se ovisnosti o fosilnim gorivima do 2020.godine, pa sada eksperimentiraju s najrazličitijim mogućim gorivima. Neke od postojećih autocesta proglasili su vodikovim autocestama (HyNor, HydroSweden) i u pravilnim razmacima postavili crpne stanice za automobile pogonjene vodikom.

Ruta HyNor autoceste

Atomska fuzija

Atomska fuzija

Nova tehnologija budućnosti koja obećava najbolje rezultate i koja bi mogla naići na široko odobravanje i prihvaćanje u svijetu jest atomska fuzija. Atomska fuzija je suprotnost nuklearnoj energiji, tj atomskoj fisiji koja je danas u upotrebi. U slučaju fuzije atomske jezgre vodika se iz lakših spajaju u teže te pritom dolazi do oslobađanja energije. Pri tome nema opasnosti od stakleničkih plinova, eksplozije ili radijacije.

Trenutni eksperimenti pokazuju da bi količina od 400 litara vode kao pogonskog goriva zadovoljila sve energetske potrebe jedne osobe od rođenja do tridesete godine života. Loša vijest je što je atomska fuzija u ranom stadiju razvoja i istraživanja i najoptimističniji znanstvenici prvu takvu elektranu najavljuju tek za pedeset godina.

Razgovor s osnivačem portala futurologija.com Markom Pejnovićem objavljen 24.5.2010. u specijalnom B2B prilogu dnevnika Business.hr

www.business.hr

Urednik: Dražen Tomić

Izvori i literatura:

http://www.izvorienergije.com/

http://www.biodieselmagazine.com/article.jsp?article_id=1774

http://bestpractices.mcdonalds.com/sections/1/case_studies/87

http://en.wikipedia.org/wiki/Tidal_power

http://verdantpower.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/SeaGen

http://www.abareconomics.com/publications_html/energy/energy_08/energyAUS08.pdf

http://www.enviromission.com.au/EVM/content/technology_technologyover.html

http://www.efficientpowersupplies.org/pages/Steps_towards_a_2000_WattSociety.pdf

http://www.hynor.no/hynor-1/view?set_language=en

Originally appeared on Futurologija on 27.05.2010.. Original source: Business.hr: Nova tehnologija za novu energiju

Vezani članci:

1. Kogeneracija: Proizvedite električnu energiju u vašem podrumu!
2. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
3. Nova tehnologija: Njemačko superračunalo predviđa klimatske promjene
4. Snaga vjetra: Ambiciozni planovi za ulazak alternativnih izvora energije u Dalmaciju
5. Što pojedinac može učniti protiv globalnog zatopljenja? [Infografika]

Transhumanizam

U sklopu 32. dana znanstvene fantastike, popularne i konferencije SFerakon, osnivač stranice www.futurologija.com, Marko Pejnović održat će predavanje “Transhumanizam i tehnološki singularitet” Termin predavanja je u 22h, petak, 23.4.2010. u bijeloj sobi. Transhumanizam – upotreba novih znanosti i tehnologija u alteraciji čovjeka, što u konačnici može dovesti do nastanka nove vrste “post-ljudi”. Pogledat ćemo kako je to bilo u antici i koliko su danas daleko stigli najnoviji trendovi u spajanju čovjeka i stroja. Sve postaje još zanimljivije kad u priču ubacimo i krajnji cilj razvoja – tehnički singularitet!

SFerakon

Predmet interesa i istraživanja Marka Pejnovića je primjena novih tehnologija u ekonomiji, informacijskoj znanosti i energetici. Pokretač je i autor stranice www.futurologija.com. Stranica je zamišljena kao centralno web mjesto na kojem čitatelji i kontributori razmjenjuju ideje o globalnim trendovima u budućnosti i razvijaju svoju kreativnost za upotrebu u svim aspektima života.

Detaljnije o događaju i cjelokupnoj satnici događanja možete pročitati na slijedećoj adresi:

http://sferakon.org/sferakon-2010/program/predavanja/

Originally appeared on Futurologija on 20.04.2010.. Original source: SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
2. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
3. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
4. Davor Pavuna: “Budućnost – između Kine i SAD-a”, ugledni predavač ponovno u Hrvatskoj!
5. Futurologija u Hrvatskoj: Krenuli smo!

Trendovi i aktualnosti

19.3.2010. održao sam predavanje studentima treće godine smjera Marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Predavanje je započelo inicijalnim uvodom u futurologiju kao interdisciplinarnu kategoriju, slijedeći dio predavanja predstavljene su metode pomoću kojih studenti mogu učinkovito pratiti svoje okružje i povećati svoju kompetitivnost, dok je treći dio posvećen najnovijm trendovima u marketingu i tehnologiji: inbound marketing, servisi za geolokaciju, proširena stvarnost (augmented reality).

Zainteresirani posjetitelji prezentaciju u PDF formatu mogu preuzeti ovdje: Predavanje EFZG 19.3.2010. (482).

Sadržaj predavanja i prezentacije:

Što je futurologija?

• Interdisciplinarna kategorija, tj. mix and match mnogih znanosti

  Prepoznavanje i razumijevanje trendova, kreiranje čvrstih misli vodilja

• “three Ps and a W” (Possible, Probable, Preferable, and Wildcards)

• Prvi futurolozi: Jules Verne, H.G. Wells

• Moderni futurolozi: Arthur C. Clarke, Buckminster

  Fuller, J.K. Galbraith, Steve Jobs, Ian Peterson

Može li se budućnost predvidjeti?

Mogu li se ta znanja iskoristiti?

METODE PREDVIĐANJA, ANALIZE I PRAĆENJA OKRUŽJA:

• Delphi metoda

• Skeniranje

• DEGEST metoda

• Brainstorming

• Visioning

• Trend analiza

• Izrada scenarija

• Delphi metoda (Anonimna ekspertiza, komparacija mišljenja)

• Skeniranje (Praćenje i analiza medija kroz tijek vremena, fokus na širini)

• DEGEST metoda (Kotler: Demographics, Economics, Government, Environment, Society, Technology)

• Brainstorming (Najpopularnija kreativna metoda, bez granica ali stroga pravila)

• Visioning (Izrada vizija i planova u grupi, strukturirano po fazama)

• Trend analiza (Rano uočavanje, analiza, monitoring i projekcija trendova)

• Izrada scenarija (Provlačenje događaja kroz scenarije, donošenje odluka)

Trendovi i aktualnosti

Na kratki rok (1 do 2 godine)

1. Inbound marketing

2. Geolokacija

3. Proširena stvarnost

• Ključni pojmovi: Twitter, Facebook, Google Latitude, Gowalla, Foursquare, Layar, Trillenium, Wordpress, Digg, Android WEB 3.0

1. Inbound marketing

• Neka kupci nađu vas

• Brian Halligan, Dharmesh Shah, David Meerman Scott – Inbound Marketing

2. Geolokacija

• Google Latitude, Gowalla, Foursquare

• Navigacija, lociranje prijatelja, preporuke restorana, zadaci na putovanjima, skupljanje bodova

3. Proširena stvarnost

• Layar – prvi “augmented reality” mobilni browser

Trendovi i aktualnosti

Na dulji rok (5, 50 i više godina)

1. Virtualizacija (“Život” se seli online)

2. “On demand” postaje “On thought” (Instantna over the air dostupnost svih sadržaja u računalnom cloudu)

3. Kiborzi (Hibridni organizmi i s tehnološkim i prirodnim organima)

4. Tehnološka singularnost (Točka u kojoj strojevi postaju inteligentni i grade druge strojeve)

• Kako su 1967. zamišljali budućnost [Video]

“Često je bilo zanimljivije vidjeti u čemu sam (i zašto) imao

krivo, nego gdje je ispalo da imam pravo.”

Arthur C. Clarke

Preuzmite prezentaciju: Predavanje EFZG 19.3.2010. (482)

.

.

Marko Pejnović

Originally appeared on Futurologija on 20.03.2010.. Original source: Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
2. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
3. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
4. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
5. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda

U posebnom novogodišnjem izdanju emisije Euromagazin 2. siječnja 2010. na Prvom programu Hrvatske televizije gostovao je osnivač stranice futurologija.com, hrvatski futurolog Marko Pejnović:

“U kratkom petominutnom razgovoru sa urednicom s urednicom emisije Tinom Šimurinom predstavio sam koncept futurologije kao znanstvene discipline,  stranicu futurologija.com, kao i neke najnovije trendove u tehnologiji koji nas očekuju u bližoj budućnosti. U slijedeće dvije do tri godine mobilni telefoni radikalno će promijeniti svoj oblik i postati osobni komunikatori i asistenti u punom smislu riječi: prepoznavanje lica i lokacija prema slikama, beskontaktna plaćanja umjesto kreditnih kartica, besplatni Internet…

U drugom dijelu razgovora dotaknuli smo izvore obnovljive energije u kontekstu rangiranja (prema ekonomskoj iskoristivosti) izvora u Republici Hrvatskoj koja razvojem na tom području nastoji uhvatiti korak su Europskom unijom.  Završna anegdota o bogatoj eliti koja bi se u budućnosti mogla odvojiti u zasebnu ljudsku vrstu ukazuje na korektivnu funkciju futurologije kako bi se negativni trendovi izbjegli ili umanjio njihov značaj.

Originally appeared on Futurologija on 06.01.2010.. Original source: Hrvatski futurolog Marko Pejnović u emisiji Euromagazin na HRT

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
2. Futurologija: Gostovanje Miloša Rančića na Radiju Beograd
3. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
4. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
5. Business.hr: Nova tehnologija za novu energiju

Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.

U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.

Apple iTunes Music Store u samo pet godina postojanja je postao najveći maloprodajni lanac glazbe u SAD i svijetu. Osim ekonomskog uspjeha, pojam iTunes, kao i komplementarne proizvode iz iPod/iPhone linije, smatram mega-brandom i općim mjestom pop kulture ranog 21. stoljeća. Uspjeh Appleovog koncepta pokazuje kako je implementacija novih tehnologija, u sprezi sa svježim idejama nužna za revitaliziranje starih i neadekvatnih poslovnih modela. Osim toga, rezultate analize postojećeg uspješnog sistema moguće je upotrijebiti i kao polaznu osnovu za kreiranje i iznalaženje novih poslovnih mogućnosti na polju online digitalne glazbe.

Računalna i Internet revolucija kao točka preokreta u diskografskoj industriji

Pojam „diskografska industrija“, prema međunarodnom standardu industrijske klasifikacije (ISIC) obuhvaća kompanije i organizacije koji snimaju, proizvode, izdaju, distribuiraju i promoviraju proizvod – snimljenu glazbu. U širem smislu termin obuhvaća i neprofitne organizacije poput glazbenih unija, udruga, sindikata i agencija za prikupljanje i distribuciju tantijema. Krovna organizacija diskografske industrije je IFPI.

iTunes

Ubrzanim razvojem računalne i telekomunikacijske tehnologije, a posebice populariziranjem kućnih i osobnih računala početkom osamdesetih, te komercijalnom eksplozijom Interneta sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sve privredne i društvene grane doživjele su temeljit zaokret u pristupu poslovanju, kao i samom njegovom obavljanju. Industrija zabave, čijem je mehanizmu diskografija jedan od ključnih sastavnih dijelova, goleme postotke svojih ekstraprofita nagomilanih tijekom zlatnog doba ležerno je usmjeravala u najnovije produkcijske tehnološke dosege, dok je socijalni kontekst i potencijal novih medija i tehnologija za distribuciju diskografskih proizvoda ostao zanemaren.

Cijeli paradoks dot-com svijeta koji se na prijelazu milenija odvijao na globalnom nivou i u svim industrijama, na svijet diskografije primjenila je grupa studenata kojoj je na čelu bio Shawn Fanning. Oni su u svojoj studentskoj sobi osmislili i pokrenuli Napster – prvi i revolucionarni Peer-to-peer program za besplatnu (ali i ilegalnu) razmjenu glazbe između fanova. Napster je ugašen nakon sudskih tužbi velikih diskografskih kompanija, ali je i nepuna godina dana njegovog djelovanja pokazala način na koji nova Internet generacija konzumira glazbu: odmah sad, jednim klikom, ovdje, u neograničenim količinama, po mogućnosti besplatno ili vrlo vrlo jeftino. Ovim načelima vode se svi današnji legalni download servisi, uključujući reinkarnirani (legalni) Napster, gigantski iTunes Music Store, te ostale poput Nokia OVI, Amazon MP3, Rhapsody. Razumljivo, baratanje sa riječima poput “besplatno” ili “gotovo besplatno” predstavlja hod po rubu profitabilnosti, pa žrtve digitalne ere nisu rijetke: Myspace je u 2009. kupio Imeem, a pred Božić 2009. servis Lala podpao pod okrilje iTunesa.

Još je uvijek dug put do potpune i globalne implementacije novih tehnologija u konzumaciji glazbe. Osim potrebne kritične razine kupovne moći i razine svijesti o poštovanju autorskih i srodnih prava, pristup prijenosnim digitalnim playerima, pristup broadband internetu i naprednim mobilnim telefonima još je uvijek u ranoj fazi usvajanja na mnogim svjetskim tržištima.

Diskografska industrija postupno se prilagođava dramatičnim promjenama koje donosi nova tehnologija. Tehnologija omogućava konzumentima nabavljanje glazbe na više različitih načina, sa prijenosnim digitalnim playerima (Apple iPod, Microsoft Zune) koji uz pomoć efekta sinergije (iznimna lakoća korištenja, integriranost playera i download servisa, statusni simbol, lifestyle) zapravo povećavaju promet legalnih downloada.

Današnju sliku diskografske industrije sačinjava „velika četvorka“; diskografske kompanije Universal Music Group, Warner, EMI i Sony Music Corporation, koje sa svojim ekspoziturama i tvrtkama kćerima drže preko 80% ukupnog svjetskog tržišta snimljene glazbe.

Nastanak i razvoj Apple iTunes Store

iTunes

Kompanija Apple inc. započela je revoluciju osobnih računala 1970-ih svojim modelom Apple II, a razvoj nastavila serijom Macintosh 1980-ih. Suosnivači, (tada studenti) Steve Jobs i Steve Wozniak, svoju tržišnu nišu pronašli su u proizvodnji jednostavno i pametno dizajniranih računala sa što jednostavnijim korisničkim sučeljem. Računala ostalih proizvođača bila su nezgrapna, teška za uporabu i održavanje, te namijenjena isključivo biranim i školovanim profesionalcima iz sfera visokog biznisa i znanosti. Široki tržišni pristup (s dovoljnom dozom „klase“) omogućio je Appleu strelovit rast i izlazak iz legendarne garaže u kojoj su započeli; uskoro su iskustvo osobnog računalstva mogli iskusiti učenici, studenti, profesori, kao i kreativni profesionalci koji su u vršnim modelima iz Apple ponude prepoznali oruđe za rad. Duh i ozračje „kompanije iz garaže“ ponovno je oživljen 1996. povratkom Stevea Jobsa u Apple na mjesto predsjednika uprave. Sama filozofija kvalitetnog dizajna, lakoće uporabe i popratno promoviranog „in“ lifestylea vezanog uz konzumaciju Apple proizvoda, u više se navrata pokazala kao pun pogodak.

iTunes softver nastao je iz puke potrebe Applea da svojim korisnicima pruži vlastito rješenje za preslušavanje i organizaciju sve popularnijeg komprimiranog mp3 formata zapisa glazbe. Zbog potrebe hitnog djelovanja (novi program za preslušavanje mp3 zapisa glazbe trebao je biti uključen u distribuciju novog operativnog sustava Mac OS X) otkupljeno je već gotovo rješenje „SoundJam MP“1, a prilagodba aplikacije Apple filozofiji, standardima značila je u osnovici krajnje pojednostavljenje korisničkog sučelja i smanjivanje broja opcija programa.

Ideja za pokretanjem online glazbenog servisa i vlastitog mp3 prijenosnog playera nije se rodila paralelno s idejama o razvoju „iTunes“ – praktičnog softverskog playera, već je nastala nešto kasnije, kada su se u interakciji s iTunesom pokazali mnogi nedostatci već postojećih, tada aktualnih mp3 prijenosnih playera. Pravo rješenje, i već gotovi business plan Appleu je ponudio vanjski suradnik Tony Fadell, no uz ideju o naprednom hardverskom mp3 playeru išao je i revolucionarni dodatak. Tony Fadell, inspiriran Napsterovim modelom razmjene glazbe osmislio je legalni online glazbeni servis koji bi smanjio piratiziranje i diskografskim kompanijama donosio profit od glazbenih downloada. Spoznavši dalekosežnost i revolucionarnu važnost ovog projekta, direktor Steve Jobs osobno se priključio razvojnom timu iTunes – iTunes Music Store – iPod, a od sredine 2007. i iPhone.

Poslovni model

Cjelokupni poslovni model na kojem počiva iTunes Music Store kreiran je i uspostavljen još 2001. godine, te uz nužne evolucijske preinake odlično funkcionira i danas, a u samo pet godina od implementacije Apple je postao najveći prodavač glazbe u SAD, što indirektno implicira i na svjetsku lidersku poziciju. Kao jedne od ključnih faktora uspjeha ovog modela možemo identificirati slijedeće elemente: Jasna i jednostavna cjenovna politika, Širina i opseg ponuđenog kataloga, Iznimna lakoća uporabe, Sustav zaštite od neovlaštenog kopiranja, Sinergija s popularnim hardverom: iPod i iPhone, Karakterističan način poslovanja s diskografima. Ovo su neki od sadržaja koje je moguće kupiti (ili besplatno nabaviti na iTunesu): Pjesme (pojedinačni singlovi i albumi), Application store, Podcast, Iznajmljivanje filmova i serija, Predavanja sa američkih sveučilišta itd..

Tržišna analiza Apple iTunes Store

Apple iTunes Music Store u samo pet godina svog postojanja uvelike je promijenio tržište glazbe, kao i način konzumiranja iste. Uspjeh ovog globalnog fenomena rezultat je usklađenog rada na nekoliko područja: uočavanje prilika na tržištu, nastupanje na novim i neotkrivenim tržišnim nišama u nastajanju, korištenje korporativne sinergije i snage branda, te simultano plasiranje komplementarnih hardverskih i softverskih proizvoda.

Internet je revolucionarizirao poslovanje, a iTunes je samo još jedan u nizu primjera; u takvim promjenama, važno je pratiti i demografske trendove radi analize postignutog i radi daljnjeg planiranja. Npr., u samo jednoj godini (2005./2006.) postotak Amerikanaca u dobi iznad 12 godina koji posjeduju prijenosni mp3 player i više se nego udvostručio. Upotrebom prijenosnih digitalnih playera (gdje je vodeći iPod sa 68% američkog tržišta) dominira pretežito mlađa populacija, ali su trend u penetraciji korištenja takvih uređaja u 2008. u svoju korist preokrenuli pripadnici Generacije X i mlađi Baby boomeri u rasponu između 30 i 49 godina. Vidljivo je da sve više ljudi, različitih dobnih skupina, konzumiraju digitalnu glazbu.

iTunes Music Store nudi korisnicima mjesto za sve njihove digitalne glazbene potrebe. Kulturološki trendovi, društvene vrijednosti, uvjerenja i norme, još od od nastanka pojma „download glazbe putem Interneta“ bile su pozitivno nastrojene prema downloaderima, tj korisnicima koji na taj način nabavljaju glazbu, bilo ilegalno (u većoj mjeri) ili legalno. Apple trenutno procjenjuje da je samo oko 3% glazbe pohranjene u iPodima preuzeto na legalan način, tj. s iTunes servisa. Jasno je da društvo na globalnoj razini još uvijek nije došlo niti blizu zadovoljavajuće razine svijesti o potrebi poštovanja i reguliranja autorskih prava.

Potencijalni kupci štede novac na downloadu glazbe, no je li to djelomično i zbog trenutne ekonomske situacije? Kada su P2P mrežni servisi prvi put predstavljeni u SADu, a i u svijetu na prijelazu milenija, ekonomska situacija nije bila blistava. Dapače, krah dot-com tržišta 2000. godine donio je nepovjerenje u brzorastuće Internet kompanije i njihove proizvode i usluge. Korisnici su se sve više počeli okretati pojmu „besplatno“; pa čak i ako je to „besplatno“ značilo zadiranje u zonu sive ekonomije. U slijedećih osam godina dot-com tržište raslo je stabilnije i sporije, no dovoljno brzo da stvori drugu generaciju velikih igrača na tržištu. U igru se uključio i Apple, osvajajući do tada neistraženi teren legalnog downloada digitalne glazbe. Cijena od 99 centi po jednoj pjesmi uspostavljena je nakon detaljnog istraživanja tržišta, te se vjeruje da je dovoljno niska da pretrpi i određene potrese u ekonomiji, pa da korisnicima usljed pogoršanih ekonomskih prilika ne bude glavni faktor odustajanja od kupnje.

Budućnost tržišta glazbe, budućnost liderstva Apple iTunesa

Digital Music

Tržište glazbe doživjelo je temeljite promjene u posljednjih pet godina. Nove tehnologije u potpunosti su izmijenile način na koji slušatelji nabavljaju i konzumiraju glazbu. Od 2003. do 2009. globalno tržište online digitalnom glazbom naraslo je od praktički 0 do 4 milijarde dolara na godinu. Lider na tržištu online digitalne glazbe je kompanija Apple sa svojim servisom iTunes Music Store, sa preko 70% udjela na tržištu legalnih downloada. Trenutno vodstvo iTunes Music Store može zahvaliti korištenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodima iz ostalih divizija matične kompanije: iPod i iPhone, jednostavnošću korištenja, intuitivnom dizajnu, te najvećoj bazi online pjesama na tržištu.

Perspektive za daljnji razvoj online tržišta digitalnom glazbom su ogromne. Procjenjuje se da će do 2012. godine glavninu prihoda od prodaje glazbe diskografi ostvarivati upravo na tržištu downloada, mobilnih sadržaja i pretplata. Analiza iTunes servisa pokazala je da je vodeća pozicija čvrsta i stabilna na rok 1-2 godine, ali i da je to razdoblje u svijetu Interneta izuzetno dugo, te je moguće iznenadno pojavljivanje jednako dobro organiziranih takmaca.

Razvojne prilike za održavanje prednosti i ostanak u vodstvu:

• Razvoj  iTunes App storea za mogućnost kupnje svih aplikacija i za desktop računala
• Kompatibilnost sa svim mobilnim platformama: Android, Win Mobile, PalmOS, Symbian. Prisjetimo se kako je popularnost iTunesa skočila kada je napravljena verzija za PC
• Cloud Computing, Streaming: Sadržaj koji je korisnik kupio ili iznajmio nalazi se “negdje” u računalnom cloudu, a sadržaj je dostupan na zahtjev putem bilo kojeg uređaja.
• Prodaja pjesama kao rezultata pretrage u tražilicama neovisno od iTunes softvera
• Ugovori sa mobilnim operaterima: Revenue sharing
• Nestanak DRM zaštite:  Potencijalni razvoj iTunes Music Store u budućnosti uključivao bi uvođenje pretplatničkog modela uz zadržavanje postojećeg „a la carte“ modela, liberalniju politiku s DRM zaštitom, kako bi se omogućila kompatibilnost prijenosa kupljenog sadržaja s preostalih 30% tržišta. U prilog liberalizaciji Appleove tvrde politike zaštite DRM-om idu u prilog i konstantne sudske tužbe za monopoliziranje položaja koje u zadnje vrijeme podižu zemlje članice EU.
• Usluge za poslovne korisnike: e-learning, treninzi, predavanja

Prilike za itunes su i daljnje širenje na Video, TV, filmske sadržaje, te daljnju diverzifikaciju i povećanje kvantitete digitaliziranog sadržaja. Pohvalni su potezi sa iTunes University gdje se na download besplatno daju predavanja sa pojedinih američkih sveučilišta.

Od daljnjeg razvoja tržišta na dulji rok može se očekivati stabilizacija utjecaja iTunesa na nešto manje ispod polovice tržišnog udjela, dok će se ostatak tržišta raspodijeliti između konkurenstkih glazbenih portala: Amazon MP3, Wal-Mart MP3 store, Myspace, a u zadnje vrijeme i Spotify, Simfy itd.

Marko Pejnović

Izvori

Apple inc. PR, http://www.apple.com/pr

Gasser, U., Bambauer, D., Harlow, J.: , iTunes – How Copyright, Contract, and Technology Shape the Business of Digital Media, The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School 2005.

Hormby, T.: A history of iTunes and iPod, iPod Observer,

IFPI: IFPI Digital Music Report 2009

Music and the Internet, RIAA – Recording Industry Association of America, http://www.riaa.com/

Originally appeared on Futurologija on 05.01.2010.. Original source: Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Vezani članci:

1. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri
2. Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]
3. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Futurologija je krenula, budućnost počinje! Dragi posjetitelji, futurologija.com neprofitna je stranica posvećena razmjeni ideja, mišljenja, autorskih članaka, multimedijalnih sadržaja i vijesti vezanih uz futurologiju kao znanstvenu disciplinu.

Futurologija

Futurologija je zamišljena kao centralno web mjesto na kojem čitatelji i kontributori razmjenjuju ideje o globalnim trendovima u budućnosti i razvijaju svoju kreativnost za upotrebu u svim aspektima života. Ako niste sigurni znate li što znači futurologija, slobodno pročitajte članak koji ukratko definira futurologiju, a slobodno provjerite i linkove na svjetske stranice koje donose podrobnije definicije i najnovije vijesti i zanimljivosti.

Ukoliko vas interesira futurologija te posjedujete znanje i volju za pisanjem, slobodno se javite na info(at)futurologija.com

Originally appeared on Futurologija on 13.12.2009.. Original source: Futurologija u Hrvatskoj: Krenuli smo!

Vezani članci:

1. Hrvatski futurolog Marko Pejnović u emisiji Euromagazin na HRT
2. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
3. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
4. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.