Futurologija » Internet

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

info — Sun, 20 Feb 2011 19:36:54 +0000

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina

Internet je u svijetu već dulje vrijeme žila kucavica svih grana ekonomije. U Hrvatskoj slika nije nimalo drugačija po pitanju tvrtki koje koriste Internet. Naime, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku 97% tvrtki koristi računala za poslovanje a 95% ih se koristi Internetom svakodnevno.

Segment u kojem hrvatske kompanije kaskaju jest ponuda svojih roba ili usluga na Internetu; samo 24% tvrtki ima omogućenu prodaju putem Interneta. Ravnoteža se održava na i na strani potražnje: kupci u Hrvatskoj tek otkrivaju Internet kao kanal kupnje. Prema podacima iz kartičarskih kuća, pojava web stranica za grupnu kupnju poput Kolektive pojačala je interes prosječnog hrvatskog internauta za kupnju na internetu (i korištenje kreditne kartice bez straha). Pogledajmo kakvo je kretanje trendova u elektroničkoj trgovini u svijetu.

Elektronička trgovina i online poslovanje u svijetu

Najjednostavnija definicija poslovanja i elektroničke trgovine glasi: Poslovanje je bilo koja aktivnost koja uključuje i podrazumijeva razmjenu dobara i usluga s ciljem ostvarivanja prihoda i zarade. Ukoliko se transakcije odvijaju putem interneta, to se naziva Elektronička trgovina.

Tekući trendovi pokazuju da upotreba Interneta, pametnih telefona i sigurnosti ljudi u korištenje kreditnih kartica putem Interneta rastu eksponencijalno. Elektronička trgovina je ovdje da bi ostala i potrošači se trebaju prilagoditi kako bi postali pametni i iskusni online kupci, prodavači i web poduzetnici.

Obujam elektroničke trgovine i potrošnja putem interneta će sa sigurnošću rasti ali će rast varirati po državama i u različitim vremenskim točkama. Kad online tržišta u većem broju zemalja dosegnu određeni stupanj zrelosti, državne granice s još će jednog aspekta postati uske ali i manje važne, obvezujuće i sputavajuće.

Budućnost: Iz elektroničke trgovine u mobilnu trgovinu

Mobilna trgovina: Cilj mobilne trgovine je obavljanje trgovinskih transakcija uz primjenu pametnog mobilnog telefona kao elektronske tehnologije i kanala za poslovanje.

Primjetan je skok u prodaji pametnih «smartphone» mobilnih telefona. Od srpnja do rujna 2010. u Aziji je prodano 4,7 milijuna pametnih telefona, što je skok od 270% u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja iste godine. Na tržištu u Velikoj Britaniji manje od 40% korisnika mobitela probalo je neki oblik mobilne trgovine što ostavlja veliki prosotr za napredak.

Ova mobilna dimenzija elektroničkih transakcija ostavlja velike globalne izazove i prilike. Trenutna razlika (elektronička trgovina odvija se uz pomoć računala, a mobilna trgovina putem mobitela) zbog tehnološke konvergencije postat će minimalna i zanemariva.

Svakako pročitajte:

Ostali članci na futurologija.com u kojima se spominje Elektronička trgovina

Izvori i literatura:

Electronic commerce

Novi trendovi: Mobilna tehnologija u trgovini

Koliko hrvatske tvrtke koriste Internet i računala?

Asian smartphone sales up 270% in Q3 2010 as Android tops Symbian

Oracle ATG

Originally appeared on Futurologija on 20.02.2011.. Original source: Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

info — Thu, 30 Dec 2010 08:29:09 +0000

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.

Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…

Družit ćete se sa svojim prijateljima putem 3D projekcije
Baterije će koristiti zrak kako bi napajale naše uređaje energijom
“Građanin-znanstvenik” – Ne trebate biti znanstvenik kako bi spasili planet
Vaš način transporta i dolaska do posla bit će personaliziran
Toplinska energija računala i serverskih entara pomoći će u reguliranju mikroklime u uredima

Originally appeared on Futurologija on 30.12.2010.. Original source: Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

info — Mon, 29 Nov 2010 15:05:42 +0000

Struktura globalnog Internet prometa 2000. - 2015.

Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…

Prekretnica je 2005. godina kad uočavamo eksploziju prometa ponajprije zahvaljujući porastu popularnosti stranica namijenjenih razmjeni i prikazivanju video clipova (Youtube, Vimeo, Dailymotion, Hulu, VEVO, ). Značajan udio u rastu imala je i razmjena datoteka putem P2P mreža, i Torrenta (BitTorrent). «Obično» surfanje webom također je poraslo nekoliko puta, ali zbog tako eksplozivnog rasta prve dvije kategorije praktički nezamjetljiv na infografici.

Prema trendovima koje su uočili Cisco i The Economist, sličan scenarij razvoja internet prometa očekuje nas i u slijedećih pet godina. Ovakve prognoze od izrazite su važnosti tehnološkim kompanijama koje trebaju pripremiti svoje kapacitete za dodatni rast i (pre)opterećenost. Praćenje i razvoj ovog trenda pomaže i poduzetnicima u planiranju novih proizvoda i usluga; Uočljivo je da tržište nije do kraja zasićeno, na njemu ima mjesta za tvrtke izazivače koje mogu izbaciti vlastiti web video servis s nekim posebnostima koje bi ga izdvojile od etabiliranih igrača – ponajprije Youtubea. Na polju P2P usluga i razmjene multimedijalnih datoteka također ima prostora za prave i legalne «igrače» koji bi uz poštovanje autorskih prava, uz naplatu kvalitetnog sadržaja, a na principu djelovanja P2P mreža (koje korisnici već dobro poznaju) mogli oduzeti dio kolača ilegalnim stranicama i servisima za razmjenu. Sve će to biti moguće ukoliko Internet struktura ne kolabira pod enormnim stopama rasta.

Više o cijeloj temi možete saznati na slijedećim linkovima:

Internet overload: Surviving the Exaflood

Cisco Says Internet Video Could Swamp The Internet

Originally appeared on Futurologija on 29.11.2010.. Original source: Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Beskorisna znanja

info — Wed, 17 Nov 2010 06:50:14 +0000

Beskorisna znanja

Sve više u središte interesa dolaze društvene promjene koje je donio Internet. Iako je još devedesetih bilo manje-više jasno u kojim pravcima će se društvo sa Internetom razviti, to nije stizalo do mainstreama. Kao i danas, i tada je u fokusu bio interes za brzu zaradu novca, a Internet je viđen kao samo jedna od mogućnosti. Tada je bilo popularno kupovati .com domene sa zvučnim nazivima, trgovci su uvidjeli kakve sve mogućnosti donose brze komunikacije, proizvođači su pohitali svoje proizvode predstaviti globalnom tržištu.

Desetljeće kasnije stvari su se poprilično izmjenile. Kratko ime domena znači, ali ne previše. Dot com balon je odavno pukao, lančano vezujući za sebe ulaganje u nekretnine, a potom i financijski kolaps. Brze komunikacije su postale standard bez kojeg više nema poslovanja, a mnogi proizvođači su doživjeli propast upravo zbog Interneta.

Ono što još uvijek nije dovoljno artikulirano jest potreba da se stara znanja zamijene novim. Zamjena starih znanja novim je odavno poznata stvar, ali brzina promjena u globalnom društvu nije samo stvar jednostavne promjene jednih znanja drugim, nego i promjena načina stjecanja znanja.

Kada je Varšavski pakt doživio kolaps, bilo je potrebno unijeti nove činjenice u udžbenike povijesti. I to se dogodilo u par slijedećih godina. Danas se promjene događaju značajno brže. 2001. godine svijet je bio izmijenjen napadom na Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku i SAD su dobile gotovo jednoglasnu podršku za napad na Afganistan. Svijet se značajno izmjenio samo dvije godine kasnije, kad je ta podrška bila mnogo manja za napad na Irak. Koju godinu kasnije stigla je i financijska kriza, koja je dovršila jednu epohu promjena: Na svjetskom financijskom tržištu najmoćnije banke više nisu američke i britanske, već kineske.

Usporedite to s razdobljem Hladnog rata, kad se oko četrdeset godina manje-više znalo što će i kako biti sutra. A ovo je samo jedan segment ljudskog društva, onaj koji se tiče globalnih političkih odnosa. Kad se baci pogled na mikrorazinu, na ono što određuje život svakog od nas, i tu se mogu primjetiti značajne promjene.

Zastarjela znanja

Bavim se održavanjem računalnih sustava na Internetu i jedan od neizostavnih fenomena je IP adresa. Ukratko, kad otipkate web adresu u navigacijskom baru, npr, sr.wikipedia.org, da bi znalo kako će vam dostaviti podatke, računalo mora znati IP adresu te stranice. Sada je ta adresa 91.198.174.2. Ne, nije mi želja da vam sad objašnjavam topologiju Interneta To ću nekom drugom prilikom. Ovo je za sada dovoljno.

Postoji jedna specifična kultura na Internetu, čiji je jedan od naziva kultura geekova. Postoje nebrojene šale na račun ljudi koji se intenzivno bave računalima i Internetom. Klasik tog humora su liste koji nose nazive “Znat ćeš da si geek ako…”. Takve liste se obično dopunjavaju. Obično su u pitanju opskurna znanja i rijetke dogodovštine. Naprimjer, zamislite da sretnete čovjeka koji danas zna perfektno raditi u MS Wordu 1.0 ili u Word Perfectu. Taj stvarno mora biti geek. Evo kako izgledaju neke od tih tvrdnji pokupljene sa stranica

http://www.innergeek.us/geek-test.html

http://www.julen.net/ephemera/pub/Geek.html

Napravio si domaću zadaću koja i nije bila tražena
Napravila si domaću zadaću, ali za nekog drugog.
Imaš više email adresa nego pari cipela.
Deprimiran si kad vidiš manje od 10 emailova dnevno.
Neko te pita koje jezike govoriš, a ti kažeš: srpski, engleski, esperanto i C. (C je programski jezik.)
Provela si više od 10 minuta analizirajući rad semafora.
Dao si 6000 eura za računalo, a 500 za auto.
Spavanje i noć u tvom životu nisu povezani.
Imaš razrađenu filozofiju o postavljanju drva za loženje.
Praviš web stranice o svojim web stranicama.

2003. sam još uvijek bio dovoljno entuzijastičan u pamćenju IP adresa. Znao sam sve IP adrese na svojoj javnoj mreži napamet, a znao sam i mnoge IP adrese sa Interneta u Srbiji. Otišao sam, tako, iz svog ureda na jedno drugo mjesto, kako bih sredio neka računala. Negjde usred posla htio sam se javiti svojim kolegama i počeo okretati broj telefona. Zapravo, počeo sam tipkati IP adresu našeg glavnog servera i shvatio što radim tek kad sam ustanovio da na brojčaniku telefona ne postoji točka. Bila je to solidna potvrda da jesam geek.

Ali, to nisam napravio slučajno. Već je tada mobilni telefon bio mnogo više svakodnevica a mnogo manje luksuz. Sjećam se dobro da sam poprilično brzo upamtio svoj prvi broj telefona, kao i brojeve telefona najbližih ljudi oko sebe. Uostalom, dobro sam pamtio brojeve telefona. U Beogradu su do kasnih devedesetih postojale čak i šablone za pamćenje po dijelu grada u kojem ljudi žive. Ipak, polako je krenulo sa osipanjem te vrste znanja.

Počelo je sa uzimanjem drugog broja telefona. Trebalo mi je mjesec-dva da upamtim svoj novi broj mobitela. Ali, ipak sam bio dovoljno geek da odaberem broj telefona po svom internet nadimku: millosh. Broj svog novog kućnog telefona sam upamtio tek nedavno, skoro godinu dana od preseljenja. Ne pamtim više ni “okrugle” brojeve. Možda mi u pamćenju ostane samo pokoji broj koji je kao moj, po internet nadimku.

Sjećam se dobro da sam u prvoj polovici ovog desetljeća bio jedan od rijetkih koji su počeli gubiti sposobnost pamćenja brojeva. Danas više nisam.

Vrlo usporedivo znanje s pamćenjem brojeva telefona je i geografsko znanje. Čovjeku izvan grada geografsko znanje bilo je neophodno kako bi mogao preživjeti. Znanje gdje se nalazi hrana, gdje ne treba zalaziti i sl. održalo je ne samo ljude, već održava i veliki broj životinjskih vrsta.

Kako su se gradovi razvijali, tako je i u samom gradu počelo biti važno geografsko znanje. Veliki gradovi su stigli do toga da su se počeli praviti uspješni skečevi vezani za mogućnost gubljenja u njima. U većem broju velikih gradova taksist mora položiti test iz poznavanja ulica kako bi dobio dozvolu za rad.

Sjećam se i kako je bilo poprilično frustrirajuće ustanoviti na kom se dijelu autoceste nalazim. Jasno je da se ne može pogrešiti smjer, jasno je da će se u određenom trenutku stići na odrediše, ali je poprilično neinformativno znati da se nalazite na autocesti negdje između Niša i Beograda. A onda lovite znakove pored puta, pa upoređujete sa auto-kartom.

Prije nekoliko tjedana sam prvi put u tu svrhu upotrebio svoj telefon sa GPS-om. Kad god sam poželio, znao sam gdje se nalazim.

Ali, ta turistička potreba za znanjem lokacije u autobusu koji će za koji sat biti na poznatom odredištu nije neka odveć bitna korisnost GPS uređaja. U većem dijelu Europe korisnost tog uređaja je također poprilično ograničena. Europa je toliko naseljena da morate biti u vrlo specifičnim zdravstvenim okolnostima da ne pronađete prvo naseljeno mjesto u roku od nekoliko sati hoda. Osim ako niste planinar ili taksist, teško da će vam ikad zatrebati GPS za preživljavanje ili posao.

Drugo je, na primjer, u Kanadi. Na pola sata vožnje od Vancouvera civilizacija ne postoji; to su predjeli gdje i oni s više odvažnosti i manje pameti nestaju. Čak i država New York ima šume iz kojih nije baš jednostavno izaći. Slučajno, neki se ljudi zateknu i po Sibiru i po prašumama Afrike i Amazone. Tu više nisu neophodni ni odvažnost ni manjak pameti za sigurnu smrt od hladnoće ili neke divlje zvijeri. Štoviše, tu je neophodno vrlo precizno geografsko znanje, pa makar se ono ticalo toga da se ne smije otići na planinski vrh zimi ili na pojilo kad su lavovi gladni.

Kad ste u brodu na moru bez suvremenih tehnologija, morate imati vrlo precizno znanje o rasporedu zvijezda. Ako kojim slučajem prelazite sa sjeverne na južnu polutku, morate znati i raspored zvijezda na obje polutke. Kompas pomaže utoliko što ne morate baš znati raspored zvijezda, ali kakogod morate stalno računati gdje se nalazite.

GPS uređaj je tu donio revoluciju. Uz dobru kartu, kakvu sada daje Google Earth, po Beogradu se možete šetati samo uz GPS uređaj i znat ćete ne samo kako otprilike stići od točke do točke, već i koje su ulice u kojem smjeru jednosmjerne. Drugim riječima, i geografsko znanje je u tehnološkom okruženju postalo beskorisno.

IPv6 Header

A moje znanje o IP adresama? Pa, nesumnjivo je da će i ono postati zastarjelo. Spomenuta IP adresa Wikipedie koja se može upamtiti bez nekih većih problema jer je vrlo usporediva s pamćenjem broja telefona – za nekoliko godina odlazi u povijest. Ta numeracija pripada verziji 4 Internet protokola. Numeracija verzije 6 Internet protokola, koja se na nekim mjestima već pojavljuje, mnogo je teža za pamćenje. Uzmimo, IPv4 adrese stranice s koje se mogu preuzeti CD-i i DVD-i GNU/Linux distribucije Debian, cdimage.debian.org, su 130.239.18.173 i 130.239.18.137. IPv6 adrese iste stranice su 2001:6b0:e:2018::137 i 2001:6b0:e:2018::173. Naravno, postojat će skup IP adresa koje ću nekako i znati. Ali, teško da ću biti u stanju bez podsjećanja znati IP adrese nekoliko mreža, iako je to sastavni dio posla kojim se bavim. Uostalom, i danas postoje načini kako se podjsetiti IPv4 adresa, onih nalik telefonskim brojevima. Uostalom, ne služim ja računalima, već računala služe meni.

Znanstvenik dvadesetog stoljeća

U usporedbi sa znanstvenicima iz prethodnih stoljeća, pozicija znanstvenika dvadesetog stoljeća nije bila nimalo zavidna. Gottfried Leibniz je bio znanstvenik općeg smjera, a Newton se mogao baviti i astrologijom. Lebnizu veliko polje znanja nije bilo problem jer je broj knjiga koji je morao pročitati bio manji nego broj knjiga koji mora pročitati student književnosti danas. Newtonu se nije bio problem baviti jednom pseudoznanošću zato što tada znanje nije bilo na takvom nivou da su se znale precizne granice znanosti i pseudoznanosti.

Isaac Newton

Za razliku od njih, znanstveniku dvadesetog stoljeća pozicija je bila značajno teža. Broj knjiga koji je morao stalno čitati bio je takvog obujma da je uz istraživanje i prenošenje znanja mlađim generacijama teško imao vremena i za svoj privatni život. Uspješan znanstvenik bio je onaj koji je mogao urediti svoje vrijeme tako da pročita što više knjiga u jednom danu, da ispiše što više stranica u jednom danu…

Odlazak u mnoge biblioteke je i danas posao koji zahtijeva puno vremena. Potrebno je pronaći odgovarajuću signaturu, potrebno je naručiti knjigu, sačekati je – pod uvjetom da je na mjestu -, potrebno je otići u čitaonicu i čitati. Bez računala je potrebno imati dobar sistem bilježaka na papiru, jer rijetko će tko prepisivati cijelu knjigu. Potrebno je, onda, osmisliti dobro kojim redosljedom se traže knjige, kako bi se uštedjelo što više vremena. A nije baš moguće uspoređivati odjednom nekoliko knjiga, jer postoje limiti u broju posuđenih knjiga.

Takav sistem rada primorava znanstvenika da efikasno koristi svoj mozak za skladištenje podataka. Kao što se nogometaš ne smije «prisjećati» kako se udara lopta, kao što se kirurg ne smije prisjećati kako se podvezuje krvni sud, tako se ni znanstvenik ne smije prisjećati mnogih područja svog rada. Naravno, posljedice su drukčije: nogometaš koji se mora prisjetiti kako se udara lopta vjerojatno nikad neće dobiti priliku zaigrati na nekoj utakmici, a kirurg koji se prisjeća kako se šiva će vjerojatno ubiti svog pacijenta. Znanstvenik koji se prisjeća područja kojima se bavi bit će, jednostavno, vrlo neefikasan znanstvenik.

Ali, tu nije kraj. Kako se životni standard povećavao, tako je sve veći broj ljudi stizao do stručnosti, a kako su se komunikacije usavršavale, tako se sve veći broj znanstvenika mogao bolje uputiti u svoja područja znanosti. Tako je početkom 20. stoljeća vrhunski fizičar mogao biti Albert Einstein sa tek završenim fakultetom. Danas fizičar može očekivati kreativan rad tek na doktorskim studijima.

Zbog toga se tijekom dvadesetog stoljeća neophodno školsko znanje samo nagomilavalo. Dvanaest efektivnih godina studija na razmeđi 19. i 20. stoljeća produžilo se na dvadesetak sto godina kasnije. Prije stotinjak godina budući znanstvenik se sretao sa kreativnim radom oko svoje 15. godine, dok se danas sreće oko svoje 25. A da bi deset godina duže u sebe unosio prethodna znanja, taj budući znanstvenik mora se naučiti pamtiti velike količine podataka.

Škola

Ako niste biolog, niti netko tko se bavi srodnim disciplinama, pokušajte se prisjetiti koliko vam je ostalo u glavi od vašeg osnovno- i srednjoškolskog obrazovanja iz biologije. Ako ste biolog, probajte sa srpskom književnošću 18. Stoljeća. Otprilike ništa.

Ja se, eto, iz botanike sjećam golosjemenjača i kritosjemenjača, iz osnovnoškolske zoologije imam neku okvirnu predodžbu o antropocentrističkoj klasifikaciji životinja, a iz “mikroskopske” biologije u pamćenju su mi ostale DNA, RNA, virusi i bakterije. Pritom sam uglavnom imao petice iz biologije, a čak mi je i maturalni rad bio na temu bionike. Za osam godina učenja, od toga dvije duplo (jer sam bio na prirodnjačkom smjeru u srednjoj školi), to je ipak premalo.

Bolje bi bilo da su mi jednom mjesečno ponavljali to, a da sam ostalo vrijeme proveo igrajući se. Vjerojatno je da bi mi od te igre ostalo više. Neka ideja. Neki doživljaj.

Iz tih područja sam još ponešto naučio i izvan škole. O tome da je trava nastala poslije dinosaura naučio sam iz BBC-jeve serije “Šetnja sa dinosaurima”, o tome kako gepardi love antilope iz Opstanka, a o mnogim drugim čudesima živog svijeta od Davida Bellamyja. A kad god me danas nešto zainteresira iz tih područja, prošetam se do Wikipedije i načelno uputim u temu. Tek kakva sam čudesa tu naučio! Od života orki, preko funkcioniranja virusa, do toga da je moguće da na kometima ima primitivnih oblika života. Dakle, preko toga što mi je neprilagođeni školski sistem potrošio enormno vrijeme, manje me je naučio od drugih sadržaja i mog vlastitog interesa.

Video: Giant crocodiles -Walking with Dinosaurs – BBC

A što su me učili? Učili su me da treba naizust prepričati što sam pročitao u knjizi. I tako od ispitivanja do ispitivanja. Je li se išta promijenilo u današnjem obrazovanju?

U usporedbi sa suvremenim trendovima u društvu, jedino pravilno shvaćanje obrazovnog sistema je učenje za ocjenu, dok se mogućnosti za intelektualni razvoj nalaze negdje drugdje. U opće obrazovanje ne ulazi razlikovanje kritosjemenjača od golosjemenjača, mada ulazi razlika između listopadnog i zimzelenog drveća. U opće obrazovanje ne ulazi ni gomila književnosti koja je kao umjetnost potpuno nebitna, već je prije fenomen koji je potrebno proučavati na visokim studijama historije didaktike, historiografije, kulturologije ili već koje druge discipline.

Ali, u opće obrazovanje ulaze mnoga znanja za život koja se u školi ne uče. U Srbiji su, uzmimo, rijetki i fakulteti koji uče studente o elementarnom znanstvenom razmišljanju, iako bi sa tim znanjem već trebali biti opremljeni učenici osnovnih škola. Da paradoks bude veći, upravo oni fakulteti koji nauče studente znanstveno razmišljati, ne nauče ih osnovnim saznanjima o društvu, iako bi se i ta znanja morala steći do kraja osnovne škole.

Paradoks suvremenih obrazovnih sustava se sastoji u tome da je cilj osnovnog obrazovanja da učenika nauči vrlo širokom spektru vrlo visokih znanja, ali ne i na osnovu čega mi znamo da su ta naučna znanja istinita. S druge strane, cilj osnovnog obrazovanja je da učenik nauči točne podatke o Francuskoj revoluciji i Drugom svjetskom ratu, ali ne i zašto su prenošenje moći po krvnom srodstvu i rasizam loši.

To nam donosi značajan društveni problem. Umjesto da nove generacije dobiju prenesena iskustva prethodnih generacija obrazovanjem, mi se iznova susrećemo sa starim problemima. Umesto da sistem osnovnog obrazovanja donese odbacivanje pseudoznanosti, on znanost učini toliko nerazumljivom da se fakultetski obrazovani ljudi bave astrologijom, homeopatijom i drugim glupostima. Umjesto da sistem obrazovanja donese jasnu predodžbu kako se od neorganskih spojeva stvaraju organski, a kako od njih začeci života, povampireni kreacionizam pod imenom “inteligentni dizajn” predstavlja uvjerenje o stvaranju svijeta značajnog dijela populacije. Umjesto da smo na kraju Drugog svjetskog rata raskrstili s rasizmom, i danas značajan dio populacije veruje da ljudske rase postoje. A ni od Orwella nismo naučili voditi računa da svinje ne mogu biti jednakije od ovaca na osnovu svog porijekla.

Internet

Prije par dana me je prijateljica pitala kako sam to uspio da stići tako visoko u wikimedijanskoj zajednici. Vjreojatno je očekivala neki tajni sastojak bez kojeg moja zalaganja ne bi bila tako efikasna. Ali, toga nije bilo.

Jest, postojao je određeni stjecaj okolnosti, ali svako tko ima mogućnost provoditi svoje vrijeme na Internetu — ima dovoljno stjecaja okolnosti. Jesam se bavio time, ali ne mogu reći da sam naporno radio. Radio sam koliko sam želio, koliko mi je potreba za odmorom, zabavom i druženjem to dopuštala.

Ipak, bez Interneta nikad ne bih uspio. Ne zato što je wikimedijanska zajednica inherentno virtualna, već zato što bez Interneta nema svima dostupne participacije u globalnom društvu.

Autor: Miloš Rančić

Prijevod: futurologija.com

Objavljeno pod CC-BY-SA licencom.

Originally appeared on Futurologija on 17.11.2010.. Original source: Beskorisna znanja

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Promjene koje je donio Internet

info — Wed, 03 Nov 2010 06:50:44 +0000

Promjene koje je donio Internet

Prije godinu dana Matthew Moore je u britanskom časopisu Telegraph napisao članak pod naslovom “50 things that are being killed by the internet” (prijevod: “50 stvari koje je ubio internet”). U njemu je, uz senzacionalistički naslov, dan raznorodan popis promjena koje su donijeli Internet i okolne tehnologije.

Članak je koncipiran u smjeru “objektivnijeg” prikaza stvari, tako da daje i “pozitivne” i “negativne” strane. Također, kako se težilo okruglom broju, neke od tih stvari nisu podjednako relevantne kao većina njih. A ono što nedostaje članku jest analiza: Što nam to, zapravo, donosi?

Dobra stara vremena

Kad povlačimo usporedbe među današnjicom i jučerašnjicom, obično se susrećemo s jadikovkama o “dobrim starim vremenima” koja su za nama, koja su nepovratno prošla i za kojima treba žaliti. U nekom pozitivnom svijetlu se može naći jedino budućnost, ona na koju projiciramo svoje vizije, ono dobro što očekujemo. Vrlo rijetko se sjetimo ispričati neku dobru stvar o sadašnjosti jer loše stvari iz prošlosti obično zaboravljamo, a iste te iz sadašnjosti su nam previše blizu da bismo ih mogli smetnuti s uma. Zato, prisjetimo se kako su tehnološki izgledala dobra stara vremena:

U dobrim starim devedesetima minuta razgovora sa SAD koštala je tri marke. Sat vremena razgovora koštao je 180 maraka. Da je neko htio popričati s nekom sebi dragom osobom svaki drugi dan po sat vremena, morao bi izdvojiti 2700 maraka mjesečno.

u osamdesetima za razgovjetno i brzo pisanje koristila se pisaća mašina. Tek su pred kraj počele stizati elektronske pisaće mašine, koje su omogućavale da se greška ispravi prije nego što se stisne enter.
u sedamdesetima [fiksni] telefon je u najvećem dijelu sveta bio statusni simbol.
u šezdesetima nije postojao teflon, pa je svako prženo jelo moralo biti dobro nauljeno.
u pedesetima struja je bila rijetkost, što znači da je popriličan luksuz bio kupati se u toploj vodi.

Je li prije sve bilo bolje?

I u društvu su “dobra stara vremena” imala neke svoje osobine. Tek su devedesete donijele ukidanje apartheida u Južnoafričkoj Republici. Sredinom osamedesetih Švicarska je postala posljednja europska zemlja koja je na cijelom svom teritoriju omogućila ženama da glasuju. U sedamdesetima, žena u Francuskoj nije mogla otvoriti račun u banci… U tridesetima je rasizam bio dominantan društveni pogled širom Europe.

Naravno, imamo i cijeli popis stvari o kojima će netko u budućnosti pričati na sličan način o današnjim vremenima: Početkom 21. stoljeća rak i AIDS su bile neizlječive bolesti. U to vrijeme se, uz poprilično maltretiranja i još više novca, s kraja na kraj sveta moglo putovati najbrže za dan i pol. Tada je ljudsko društvo bilo toliko psihoptaski nastrojeno da im je rat bio uobičajena svakodnevica. Homoseksualci su se tek tada počeli po pravima izjednačavati s heteroseksualcima. U mnogim zemljama svijeta žene ne samo da nisu mogle glasovati, nego nisu smjele voziti aute.

Kad pogledamo dostignuća Interneta iz te perspektive, onda možemo shvatiti da “problemi” koje on donosi, zapravo, nisu problemi. Da, svaka se tehnologija može zlouporabiti. Vatrom se možemo ugrijati, ali i zapaliti nečiju kuću. Sjekirom možemo sjeći drva, ali i ubiti nekog. I Internetom možemo komunicirati, ali se isto tako on može zloupotrebljavati od strane državnih aparata, velikih kompanija i organiziranog kriminala.

Ipak, postoji nešto što Internet donosi; nešto protiv čega se ne mogu boriti upravo oni čija je namjera da ga zloupotrebljavaju. Internet povezuje ljude. Internet pamti. Internet otkriva.

Vječni rujan

Problem sa neuljudnim diskursom jest najznačajniji problem Interneta i istina je da do sada nije uspješno riješen. Postoje, naravno, mjesta po Internetu koja su manje ili više uspješno riješila taj problem. Ipak, svako javno mesto na Internetu donosi vrlo agresivan diskurs. Klasičan primjer za to je stranica Youtube, na kojoj se mogu vidjeti najgljuplji i najagresivniji komentari (ispod postavljenog videa).

Iz rane internet kulture poznat je termin Vječni rujan (Eternal September). On se odnosi na vrijeme koje počinje u rujnu 1993. godine, kad je kultura na Internetu doživela veliki preokret. Izraz se odnosi na utjecaj koji od tada donose novi korisnici Interneta. (Kako 1993. godine Internet u ovom obliku nije postojao, to se odnosilo na Usenet, sistem vrlo sličan današnjim forumima.)

Tipičan Youtube comment flame

Usenet je nastao na sveučilištima, pa je svakog rujna veliki broj novih studenata dobijao pristup njemu. Bilo je potrebno neko vrijeme da se ti studenti prilagode etici Mreže – netiquette. Poslije mjesec dana novi korisnici bi teorijski naučili kako se komunicira na Usenetu. Zato je rujan uvijek predstavljao mjesec sa najviše pridošlica koji su opstruirali rad Useneta.

1993. godine provider AOL (America Online) počeo je nuditi pristup Usenetu. Isprva je pristup imalo desetak tisuća korisnika AOL-a, a kasnije i milijuni. Tako veliki broj korisnika AOL-a bio je prevelik zalogaj, pa stariji korisnici nisu uspjeli prenijeti kulturu međusobnog uvažavanja. Tada je nastupio taj „vječni rujan“ koji je prenesen i na Internet.

Često se svuda po Internetu postavlja pitanje zašto žene u većem broju ne sudjeluju u različitim konstruktivnim projektima. Ako kažemo da je programiranje kulturno usađeno kao “muški posao”, pa na osnovu toga govorimo zašto žene nisu toliko česte među programerima, postavlja se pitanje zašto je situacija slična i, uzmimo, na Wikipediji.

U ranim danima, kad god bi nam netko stigao na Wikipediju i počeo koristiti agresivan diskurs, odmah bismo mu pokazali gdje su vrata sa konstatacijom da Wikipedija nije forum. To je, ipak, moglo samo do točke kada je Wikipedija bila relativno nepoznata. Otvoreni agresivni diskurs zamijenjen je prikrivenim agresivnim diskursom i može se slobodno reći da su za rad na svakoj Wikipediji neophodni solidan želudac i konjski živci. Ipak, Wikipedija je i dalje značajno bolje mjesto na Internetu nego većina drugih. Sama konstruktivnost posla, a ne natjecanje u sujeti, ipak donose neku prevagu. Tako „Wikipedijanka“ nije vanzemaljka, već je pripadnica manjinske populacije od 20-30%.

Video: Pokretač Wikipedije Jimmy Wales govori o početcima svog projekta: “Jimmy Wales-How a ragtag band created Wikipedia”

To dostignuće je ostvareno mukotrpnim radom: “podrazumijevaj dobru namjeru”, “budi pristojan” i sl. su principi ugrađeni u same osnove Wikipedije i stalno se ponavljaju. Također, postoje mnogi predijeli Wikipedije i drugih Wikimedijinih projekata na kojima se može raditi u miru. Ako se ne bavite politikom, poviješću dvadesetog stoljeća, niti pravopisnim načelima, vrlo je vjerojatno da nećete biti u centru sporova.

Ali, to nije ni sve ni dovoljno. Ciničan i ironičan diskurs može biti podjednako agresivan kao i neposredno vrijeđanje. Štoviše, može čak i više vrijeđati. Nedavno smo na glavnoj Wikimedijinoj mailing listi imali jednu opsežnu raspravu. Pristup listi uskraćen je jednom dežurnom zvocalu. Veliki dio sudionika na listi je to podržao, pošto je njegove doprinose vidio kao direktno suprotne interesima Wikimedije. Manji broj nas je digao glas protiv, jer smo to doživjeli kao cenzuru i ta osoba je bila vraćena na listu. A onda mi je jedna žena na listi rekla da sam potpuno promašio poantu: agresivan diskurs, onaj o kojem smo pričali, nije ekskluzivnost autsajdera, već ga koristi upravo značajan dio insajdera; a takav diskurs ostavlja našu listu isključivo mlađim zapadnim muškarcima. Dobar nauk.

Video: Inside Wikimedia

Ipak, smatram da to uopće nije problem koji je donio Internet, već pitanje koje je Internet otvorio. Do Interneta javna riječ bila je privilegija odabranih. I danas postoje mediji koji objavljuju samo riječi odabranih. Internet je demokratizirao javnu riječ i sada smo u mogućnosti vidjeti kako nam, zapravo, izgleda kultura.

To što do javnosti nisu dopirale prijetnje, sirove svađe i različiti oblici verbalnog maltretiranja – uopće ne znači da to ranije nije postojalo. Ne sumnjam da je svakom tko je živio u doba bez Interneta u pamćenju upravo takvo ponašanje. A danas, kad se značajan dio života provodi na Internetu, svatko ima na umu da prema onom što govori mora postupiti sa značajno više razmišljanja. To ne znači da će pojedinačni ekscesi biti uzimani na zub, ali to isto tako znači da će svatko tko se dugo opstruktivno ponašao u različitim društvenim sredinama imati svoje odgovarajuće, ne baš ugodno mjesto u društvu.

Internet nam tu nije donio ništa novog, već nam je ukazao na problem koji već dugo postoji. A kultura izražavanja se ne stvara posrednom ili neposrednom cenzurom, već obrazovanjem.

Koncentracija

Koncentracija je slijedeći problem sa kojim smo se počeli suočavati od pojave korisnog Interneta. Svaki oblik rada koji podrazumijeva korištenje računala, a danas računala uglavnom imaju pristup Internetu, uglavnom se svodi na presijecanje rada pregledavanjem maila, Facebooka i drugih internet stranica. Teško je sastaviti sat-dva rada koncentriranog na konkretnu stvar.

Ovo je, svakako, novina koju je donio Internet. Možemo reći da je nešto nalik tome postojalo još od vremena radija, ali nikako u obliku u kojem danas postoji. Prije Interneta pisalo se papirom i olovkom ili pisaćom mašinom. Vjerojatnost je da su sve novine bile već pročitane i da je rijetko tko ostavljao čitanje novina tako da ga to prekida u radu. Teško da je u istu svrhu netko ostavljao pisma koja je dobijao. Da, telefoni su odavno u prilici da nam prekidaju rad, ali i to se moglo nekako izbjeći. I ne samo kad je u pitanju intelektualni rad. Štoviše, mnoge vrste rada i danas podrazumijevaju popriličnu izolaciju od Interneta, ali danas je mnogo veći broj uredskih poslova, a oni uglavnom podrazumijevaju prisutnost računala i Interneta.

Ljudski multitasking

Ipak, pitanje je koliko je to problem, a koliko to upravo pozitivno utječe na naše intelektualne kapacitete.

Gledajući ljude oko sebe, shvatio sam da upravo od pojavljivanja ovakvog Interneta ljudska vrsta doživljava jednu funkcionalnu evoluciju. Da li ste sebe uhvatili kako chatate sa više od jedne osobe u isto vrijeme? Ako se bavite samo chatom, sa koliko ljudi možete funkcionalno razgovarati odjednom? Troje, četvero, petero? E, ako se bavite time trebate znati da upražnavate aktivnost – (odvojeno funkcionalno razgovaranje sa više osoba) – koju homo sapiens nije mogao upražnjavati do kasnih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, a nije ju masovno upotrebljavao do kasnih devedesetih.

Jeste li kad probali voditi dva usporedna razgovora u jednoj prostoriji sa dvije različite osobe? Možda jeste, ali je to stvarno zahtjevno. Jeste li ikad probali razgovarati sa dvije osobe na dva različita telefona? Nešto češće, ali je, svakako, vrlo frustrirajuće. Ali, razgovor sa tri osobe pomoću nekog od chat programa uopće nije zahtjevan. Štoviše, možete odjednom voditi par privatnih razgovora i par javnih, u chatroomovima.

To vam, naravno, omogućava nešto sporija komunikacija tipkanjem po tipkovnici, nešto brže čitanje nego što je moguće slušati – jer je govor sporiji od čitanja – i, naravno, mogućnost da se podsjetite u trenutku o čemu ste s nekom osobom pričali.

Dobro došli u novi evolutivni korak homo sapiensa! Budući pripadnici ove vrste će moći usporedno razgovarati s više osoba i bez pomagala kao što su različiti chat prozori. Kako? Pa, to ćemo već vidjeti.

Novi život

Matthew Moore je u svom tekstu naveo i problem koji se tiče mogućnosti promjene imidža unutar iste sredine. Čest je slučaj da se netko, posebice u mladosti, ne osjeća najbolje u svojoj koži, pa zato želi promijeniti svoj imidž. Naravno, ovo se ne tiče problema koje imaju transrodne osobe, već mnogo manjih problema koji su onom tko ih ima isto tako veliki kao kuća. Ta osoba ne želi mijenjati sve svoje identitete, ne želi odustati od svog imena i prezimena, svojih zasluga koje je stekla tijekom prethodnog života, svojih prijatelja itd.; ta osoba samo želi ofarbati kosu ili promijeniti način odijevanja.

Promjene koje je donio Internet

Internet tu stvara problem. Iako ste se promijenili, vaše stare fotografije će dugo ostati na Facebooku. Iako ćete moći ukloniti svoj tag (oznaku) ispod slike da ste vi na njoj, upravo oni koji su vam najbitniji, a to je vaše neposredno okruženje, oni koji su na toj fotografiji s vama, znat će da ste to vi.

I to jest problem. Ali za nekog rođenog sedamdesetih godina prošlog stoljeća ili ranije. Već mnogima od onih koji su rođeni osamdesetih godina to više nije problem. Oni znaju da su promjene normalan dio života. Promjene prolaze svi, na nekima se one vide, uočljive su, a na ostalima se vide tek kad se s njima prozbori. Osoba koja se od svoje 18. do svoje 28. godine nije niti malo promijenila — ima ozbiljan problem.

Internet samo pamti. Ne da vam da lažete. Ali vam ne da ni da dođete u vrlo neugodnu situaciju kada gledate neke stare fotografije. Da, svi se mijenjamo. I to je normalno.

Eric Schmidt: “Mladi će bježati od cyber prošlosti mijenjanjem imena”

Životi mladih ljudi su tako dobro dokumentirani na Internetu da će mnogi morati promjeniti imena, upozorio je direktor Googlea Eric Schmidt Rep.hr

Pogledajte: 50 stvari koje je ubio internet

Autor: Miloš Rančić

prijevod: futurologija.com

Objavljeno pod CC-BY-SA licencom.

Originally appeared on Futurologija on 03.11.2010.. Original source: Promjene koje je donio Internet

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

info — Sun, 17 Oct 2010 19:22:53 +0000

Budućnost knjiga

Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.

Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.

Do 2015. godine slijedeća četiri trenda biti će jaka i vidljiva:

Prognoza 1: Paralelno će postojati nekoliko jakih platformi za čitanje
Prognoza 2: Sve više knjiga neće se uopće tiskati, već će odlaziti direktno u digitalnu distribuciju
Prognoza 3: Wiki-knjige će postati značajan novi pravac
Progonoza 4: Poslovni modeli će se izmjenjivati i biti predmet eksperimenata

Gutenberg

Pokretači promjena u izdavaštvu knjiga

Tehnološki i društveni trendovi stvaraju okružje koje je zrelo za temeljite promjene u svijetu knjiga.

Digitalizacija knjiga - Knjižnica američkog kongresa, Internet arhive, Amazon, Google i ostali servisi aktivno skeniraju i pretvaraju tiskane knjige u digitalni format. Među nabrojanima, Google trenutno ulaže najveći napor u digitalizaciji i prema njihovim riječima, sve ikad odštampane i sačuvane knjige bit će u digitalnoj domeni do 2015. godine.
Pojava bežičnih čitača elektroničkih knjiga, tj. e-book čitača – Amazonov Kindle, prvi čitač koji je ponudio bežičnu povezivost bio je ključan u transformaciji, dajući elektronskim knjigama široku atraktivnost, uzrokujuću skok u prodaji e-knjiga i pad u njihovoj cijeni
Rast zastupljenosti bežičnog širokopojasnog pristupa Internetu - U Sjedinjenim Američkim Državama, inicijalnom i matičnom tržištu elektroničkih knjiga rasprostranjena 3G mreža omogućava čitateljima da s gotovo cijelog teritorija internetu i sadržaju pristupaju putem svojih prijenosnih računala, mobitela i čitača. Kindle i iPad podržavaju spajanje putem 3G mreže i WiFi standarda. Do 2015. ili ranije, očekuje se 4G mreža u formi WiMAX standarda.
Generacijska smjena – Mladi naraštaji konzumenata imaju drugačija očekivanja i navike. Njihov način dobivanja informacija, način zabave i učenja temeljito su se promijenili. Upravo mladi korisnici činit će korisničku bazu za ekspanziju tržišta digitalnih knjiga
Porast korisnički generiranog sadržaja – Različiti medijski formati poput blogova, videoigara i online servisa za video i slike (Youtube, Flickr) potiču očekivanja da će budući naraštaji sami kreirati i “remiksirati” sadržaj i sudjelovati u kreativnom procesu.
Briga za okoliš - E-knjige imaju mogućnost biti “zelenije” od standardnih tiskanih izdanja, ovisno o tome koliko je klasična knjiga puta pročitana, ovisno o karbonskom otisku korisnika e-knjige, načinu zbrinjavanja baterija iz elektroničkih čitača itd. U tijeku su istraživanja, koja bi ukoliko rezultat bude povoljan za e-knjige, mogle dati dodatne bodove za elektronsko izdavaštvo.

Paralelno postojanje nekoliko jakih platformi za čitanje e-knjiga

Amazonov Kindle, predstavljen 2007. godine, nije bio prvi e-čitač, ali je zaokupio pozornost tržišta svojom jednostavnošću i marketinškim alatima velikog Amazona. Ugrađena Wi-fi veza i pristup Amazonovoj kolekciji uz početnu cijenu od 9,99 USD za velik dio sadržaja rezultirala je prodajom oko pola milijuna Kindle uređaja do kraja 2009. godine. Na sam Božić iste godine Amazon je po prvi put prodao više e-knjiga nego tiskanih izdanja mekog uveza.

Amazon Kindle 2010

Amazon i Kindle postali su prva ozbiljna alternativa tisku u više od pet stoljeća. Analitičari tvrde da će do kraja 2010. godine 10 milijuna Amerikanaca posjedovati neku vrstu čitača e-knjiga. U međuvremenu, rast prodaje elektroničkih knjiga od 2008. do 2010. godine iskazuje se u troznamenkastim stopama (Forrester research). Njihova procjena je i da će do kraja 2010. godine ovo tržište postići vrijednost od 500 milijuna USD.

Kindle i slični uređaji ipak su prva generacija čitača i posjeduju rudimentarne opcije. Njihov pristup, crno-bijeli sadržaj s premalo pažnje posvećene prilagodbi izgleda izdanja novom mediju i njegovim multimedijalnim mogućnostima, polagano popušta pred novim naraštajima čitača e-knjiga i tablet računalima. Puno prije 2015. godine konzumenti će moći birati i izabrati svoj jedinstveni način konzumiranja e-sadržaja prema raznim parametrima: dolaze nove generacije e-čitača s mogućnostima pretraživanja weba i instalacijom aplikacija. Neki mobilni telefoni i netbook računala dolazit će s dva ekrana kako bi simulirali izlged klasične knjige. Tzv. tablet računala, predvođena Appleovim iPadom ponovno su aktualna, analize pokazuju da tablet računala imaju potencijal otimanja većeg dijela publike klasičnim e-čitačima koji trenutno prikazuju sliku pomoću e-ink tehnologije.

“Straight-to-digital”: Većina knjiga više se neće tiskati

Možemo li neotisnutu “knjigu” uopće nazvati knjigom? Naravno, to je samo stvar percepcije ako pod knjigom podrazumijevamo jednu izražajnu cjelinu, zaokruženo autorsko djelo bez obzira nas kojem fizičkom ili elektronskom mediju on figurira. Sukladno vremenu u kojem nastaju, knjige će se sve manje i manje nalaziti u tiskanom izdanju, a digitalna izdanja postaju vrlo važna alternativa printu, nudeći neobjavljenim autorima ili izdavačima niže troškove zaobilazeći proces tiskanja.

Ovaj trend uočljiv je već neko vrijeme prvenstveno kod mlađih, tehnološki osviještenijih autora i čitatelja koji većinu svojih dnevnih obaveza i interakcije vrše putem interneta, maila i društvenih mreža. “Straight-to-digital” način izdavaštva također je pogodan za naslove koji se čitaju modularno ili zahtijevaju često osvježavanje i aktualiziranje sadržaja: udžbenici, vodiči, kuharice, rječnici. Naposljetku će se isključivo digitaliziranom izdanju priključiti i ostala izdanja. Sama mogućnost platformi u digitalnom izdavaštvu podrazumijevat će unaprijed osmišljen audio i video sadržaj priključen digitalnoj “knjizi”.

“Straight-to-digital” promijenit će načine autorstva. Pojedini autori postat će pioniri i inovatori formata, ispreplićući medije i pišući paralelne radnje kako bi čitatelji imali mogućnost odabira i i osjećali interaktivnost medija. Ovo bi se moglo pokazati izrazito bitno za proboj autora koji sami izdaju svoje radove. Sveopća sloboda od starih formi i formata tiskanih medija pomoći će povećanju kolaboracije među autorima što dovodi do novog fenomena wiki-knjiga.

Pojava Wiki-knjiga

E-knjige se još baziraju na Web 1.0 izdavačkom modelu: distribuiranje digitalnog sadržaja jednog prodavatelja ili izdavača čitateljima, koji ta djela pasivno konzumiraju. Digitalne knjige na putu su transformacije u Web 2.0 model (pogledajte teme na futurologija.com o budućnosti interneta: Web 3.0 ) u kojem je autorstvo otvoreno, distribuirano a čitatelji aktivno pridonose u idejama i pisanju. To su tzv. wiki-knjige, open source knjige.

Eksperimenti u pisanju wikiknjiga započeli su ranih 2000ih i njihov obujam dalje će se povećavati. Prve manifestacije wikiknjiga pozivale su zainteresirane čitatelje da pridonesu idejama projektu kojeg je započeo jedan autor/voditelj projekta. Među prvima su bili Neal Stephenson (Quicksilver), Lawernce Lessig (Code: And other laws of cyberspace). Model koji bi mogao prevagnuti u budućnosti mogli bi bit wikiromani (wikinovels) u kojima čitatelji sami pišu knjigu od početka. (Iako, u science fiction/fantasy domeni, fanovi sudjeluju u sukreiranju knjiga i vlastitih svjetova još od 1960ih.)

Code: And Other Laws of Cyberspace, Version 2.0

Quicksilver: The Baroque Cycle #1

Wikiknjige su eponim Wikipedie, najveće svjetske slobodne internetske enciklopedije koja do sredine listopada 2010. broji više od 14 milijuna članaka (88 tisuća na hrvatskom jeziku) koje aktivno uređuju i održavaju autori volonteri.

Promjena poslovnih modela u izdavaštvu

Digitalizacija vodi izdavaštvo knjiga istim zavojitim putem kamo je odvelo i industriju filma i glazbe – u bespuća interneta. Iznimni rast popularnosti e-knjiga povećao je pritisak na određivanje njihovih maloprodajnih cijena. Čitatelji očekuju da e-knjige budu jeftinije od njihovih tiskanih parnjaka, dok autori očekuju veći postotak tantijema za digitalna izdanja. Izdavači i maloprodajni web dućani ovdje se osjećaju izostavljenima.

Apple iPad 2010

Amazon, trenutno najveća snaga u e-izdavaštvu, pružio je mogućnost korisnicima da kupnju većine e-knjiga obave za 9,99 USD, dok je autorima ponudio 70% tantijema od prodaje takvih izdanja. Ovi potezi potaknuli su tradicionalne izdavače knjiga da razmisle o podizanju tantijema namijenjenih autorima. Izdavači će i dalje tragati za novim načinima i dodanim vrijednostima koje mogu pružitikako bi zadržali prihodovnost. Mnogi očekuju da će im Apple iPad dati svojevrsnu pregovaračku snagu pred Amazonom. Mnogi će početi prodavati direktno čitateljima, i tako se riješiti posrednika tipa Amazon. Google trenutno razvija rješenje koje će omogućiti prodaju knjiga putem standardnog web browsera, dajući izdavačima priliku da u potpunosti zaobiđu velike igrače i samostalno određuju cijenu.

Izvori, literatura:

http://www.jutarnji.hr/sajam-knjiga-u-frankfurtu–tesko-je-pronaci-one-kojima-je-format-e-knjiga-simpatican-i-blizak–ali-su-i-dalje-glavna-prica-/893806/

www.paidcontet.org

www.amazon.com/kindle

http://www.innovaro.com/LinkClick.aspx?fileticket=-CPpOmBrF2k%3d&tabid=78

Originally appeared on Futurologija on 17.10.2010.. Original source: Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Nikola Tesla: čovjek koji je još 1909. godine pričao o mobitelima, Internetu, e-mailu

info — Thu, 24 Jun 2010 11:02:13 +0000

Nikola Tesla

Genijalni američki Ličanin Nikola Tesla još je davne 1909. godine iznimno precizno predvidio budućnost tehnologije, ali i načine na koje će se ista primjenjivati u različitim situacijama. U sedmoj godini svojeg izlaženja Popular Mechanics je iz mnogo uglednijeg New York Timesa prenio izlaganje Nikole Tesle o budućnosti tehnologije.

Popular Mechanics uvijek je bio opsjednut napretkom i onom budućnosti koja samo što nije došla, a koja obuhvaća leteće automobile, ljetovanje na drugim planetima i slične stvari zamišljane u mnogo optimističnije doba. Ponekad su nešto i pogodili, a ponekad su čak bili premalo smjeli u svojim predviđanjima – 1954. je u Popular Mechanicsu objavljen članak u kojem je rečeno da bi računala u budućnosti mogla biti teška samo tonu i pol, piše Večernji list.

No, genijalni američki Ličanin iznimno je precizno predvidio budućnost tehnologije, ali i način praktične primjene. Pisao je za ugledni New York Times, a verziju svog teksta prenesenu u časopisu Seth Porges predstavio je na manifestaciji u New Yorku nazvanoj “108 godina futurizma”‘.

Tesla o bežičnom odašiljaču

Evo tog Teslinog teksta u cijelosti, onako kako je prenesen u Popular Mechanicsu:

“Praktična primjena revolucionarnih načela bežičnog umijeća tek je počela. Ono što će u budućnosti biti postignuto teško je i shvatiti.”

To zapanjujuće proročanstvo, izriče g. Nikola Tesla. Govoreći o korištenju bežičnog prijenosa u bliskoj budućnosti on je rekao:

“Pažnju svijeta privukao je i zadržao bežični telegraf, a to je tek vrlo primitivno korištenje te vještine. Do sada su korišteni samo električni valovi, koje je vrlo brzo oslabio njihov prolaz kroz zrak. Moguće je, međutim, prenijeti električne struje ogromne jačine tisućama milja, ne umanjujući njihovu energiju. To nije nikakva teorija, već istina dokazana brojnim pokusima u praksi. Uskoro će biti moguće prenositi bežične poruke širom svijeta toliko jednostavno da će svaki pojedinac moći nositi vlastiti aparat i njime rukovati. Bežični prijenos struje preko oceana, naprimjer, očito otvara cijelu novu eru u razvitku mehanike.”

Tesla o bežičnom prijenosu novina

Uskoro će biti moguće, naprimjer, da poslovni čovjek u New Yorku diktira upute koje će se istog trena otipkane pojaviti u Londonu ili negdje drugdje. Moći će sjedeći za svojim stolom razgovarati s bilo kojim telefonskim pretplatnikom u svijetu. Bit će potrebno samo nositi instrument pristupačne cijene ne veći od sata, koji će svojem nositelju omogućiti da čuje bilo gdje na moru ili kopnu na udaljenosti od tisuća milja. Moći će se slušati ili slati govor ili glazba u najudaljenije krajeve svijeta. Milijunima takvih instrumenata moći će se upravljati iz jedne jedine postaje. Tako će biti krajnje jednostavno najudaljenije krajeve svijeta održavati u međusobnom kontaktu. Pjesma nekog velikog pjevača, propovijed velikog proroka, predavanje znalca znanosti tako će moći biti preneseni publici raštrkanoj širom svijeta.

Još bitniji od toga, međutim, bit će prijenos struje bez žica na velike udaljenosti. Radio sam pokuse s modelom broda koji pokreće električna energija prenesena bez žica i rezultati su zapanjujući. Moguće je, ustanovio sam, u potpunosti kontrolirati kretanje broda iz središnje postaje bez električnih veza bilo kakve vrste. Ono što je učinjeno s malenim brodom na maloj površini vode na kraju će biti učinjeno i s najvećim parobrodima na bilo kojoj udaljenosti od kopna. Drugim riječima, prekooceanski brod može preko Atlantskog oceana velikom brzinom pokretati energija usmjerena iz bežične postaje na obali. Možemo s čvrstim uvjerenjem očekivati da će za nekoliko godina mnoga čuda o kojima ni ne sanjamo postati svakodnevica”.

Nikola Tesla

Pročitajte najpoznatije Tesline citate o budućnosti

Članak prenesen sa:

http://danas.net.hr/znanost/page/2010/06/23/0174006.html

Izvori:

http://www.telegraph.co.uk/technology/blackberry/7674280/Blackberry-predicted-a-century-ago-by-pioneering-physicist-Nikola-Tesla.html

http://www.foxnews.com/scitech/2010/05/04/nikola-tesla-predicted-blackberry/

Originally appeared on Futurologija on 24.06.2010.. Original source: Nikola Tesla: čovjek koji je još 1909. godine pričao o mobitelima, Internetu, e-mailu

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]

info — Mon, 24 May 2010 06:00:48 +0000

WEB 3.0 - Semantički web

Opterećenje nepotrebnim informacijama postaje svakodnevica za sve nas. Kako pronaći točno ono što tražimo u eksponencijalno rastućoj masi podataka? Kako isfiltrirati “smeće” i doći do informacije koju trebamo vidjeti? Kako će izgledati budućnost interneta? Od svojih početaka Internet je ubrzano rastao, eksponencijalno širio masu podataka i unatoč pokaušajima organizacije povećavao količinu i zaglušenost informacijskom “bukom”.

U petnaestminutnom mini-dokumentarcu Kate Ray istražuje budućnost informacijske eksplozije. U nastojanjima za anticipiranjem web trendova čiji će razvoj u konačnici pridonijeti stvaranju točke tehnološke singularnosti, svoja stajališta o budućnosti Interneta iznose brojni stručnjaci: Tim Berners-Lee, Clay Shirky, Chris Dixon…

The Semantic Web is not a separate Web but an extension of the current one, in which information is given well-defined meaning, better enabling computers and people to work in cooperation.

Tim Berners-Lee

Rušeća lavina podataka prevelika je čak i za moćni Google. Govorimo o trilijunima web stranica i višestruko konekcija među njima. Osim web stranica, gužvu sačinjavaju i twitter postovi (tweetovi), fotografije, video sadržaj, facebook “like” informacije… podaci teku u beskraj. Web 3.0 (semantički web) je ideja o proširenju Weba u kojem će preciznije biti definirana semantika informacije i servisa na Webu, što bi i računalima omogućilo dublju analizu podataka – sadržaja, veza i transakcija između ljudi i računala. Za bolje shvaćanje pojma sematičkog weba česta je analogija u kojoj se današnji Web poistovjećuje s jednom knjigom (razumljivo ljudima) a semantički web s bazom podataka (razumljivo računalu). Pogledajmo kako će izgledati budućnost interneta:

Literatura, izvori:

http://www.fer.hr/_download/repository/Marin_Prcela_SW.pdf

http://www.zemris.fer.hr/predmeti/mr/arhiva/2002-2003/seminari/finished/pdf/semantic_web.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ontologija

http://www.w3.org/standards/semanticweb/

Originally appeared on Futurologija on 24.05.2010.. Original source: WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]

info — Tue, 18 May 2010 10:32:50 +0000

Koliko energije troši Google?

Najveći svjetski pretraživač Google procesira oko 13 milijardi upita mjesečno. U mogućnosti su procesirati toliko velik broj upita jer posjeduju velike podatkovne centre sa tisućama servera sposobnih obraditi velike količine podataka.

Ovakav računalni kapacitet iziskuje i ogromne količine električne energije. Ovu potrošnju moguće je prevesti u termine ispuštanja ugljičnog dioksida i usporediti s nekim svakodnevnim ljudskim i društvenim aktivnostima. Pogledajte interesantnu infografiku…

Sve mjesečne Google pretrage troše 3,900,000 kWh struje, što je ekvivalent ispuštanju 260,000 kg CO2, ili:

Ova količina CO2 može napuniti jednu dvanaestinu Giants stadiona
Generirati Milijun kilometara vožnje automobilom ( u vrijednosti ispuštenog Co2)
Pogoniti bicikl u trajanju 5936 godina
Držati upaljenu žarulju od 100 Watta 4534 godine
Ispuštanje ove količine CO2 jednako je količini koju izdahnete u 824 godine
Dovoljno energije za 2 milijarde sati otkucaja ljudskog srca
Dovoljno energije za opskrbljivanje 4239 prosječnih kućanstava tijekom jednog mjeseca

Potrošnja energije za jednu Google pretragu:

Potrošnja energije za jednu Google pretragu

Potrošnja energije za mjesec dana Google pretraživanja:

Potrošnja energije za mjesec dana Google pretraživanja

Originalna infografika i izvori:

http://googleblog.blogspot.com/2009/01/powering-google-search.html

http://www.infographicsshowcase.com/wp-content/uploads/2010/05/google-search-energy-infographic.png

http://www.infographicsshowcase.com/

Originally appeared on Futurologija on 18.05.2010.. Original source: Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Poslovi budućnosti 2. dio

info — Sun, 21 Mar 2010 14:12:26 +0000

Poslovi budućnosti 2. dio

U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.

Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!

EKONOMIJA

Kao posljedica velike svjetske krize 2008-2009 (U Hrvatskoj 2009 – ?), ekonomisti novi svijet moraju graditi na puno čvršćim, realnijim, lokalnijim i troškovno opravdanijim osnovama.

Poslovi:

Konzultant za jednostavnost: Pojednostavljuje procese, tehnologije i branding u organizaciji

Lokalni poduzetnik: Pokreće lokalnu banku (možda se bavi i mikrokreditima), radi lokalnu kozmetiku, zanimljiva i zdrava pića i hranu. Glavna kompetitivna prednost pred velikim korporacimjama jest – povjerenje. Garancija kvalitete, interes za prosperitet lokalne zajednice, poznavanje mikrookružja, imidž dinamične tvrtke nasuprot globalnim mastodontima.

Interesantan pogled na business u budućnosti:

Chris Anderson, Glavni urednik časopisa Wired: “Free! Why $0.00 is the Future of Business?”

NANOTEHNOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA

Desete i dvadesete godine dvadesetprvog stoljeća nastavit će svjedočenje eksploziji tehnološkog napretka u nanotehnologiji, biotehnologiji, informacijskoj tehnoligoji i kognitivnoj znanosti (skupni naziv NBIC) . Kako se ta polja razvijaju i kovergiraju, radnje poput “reprogramiranja” našeg, ljudskog “softvera” i “hardvera”, poroduljenja životnog vijeka, uzgoja organa postat će svakodnevene

Futurologija.com: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Futurologija.com: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Zanimanja:

Bioinformatolog: Znanstvenik koji spaja informacije o genima s razvojem lijekova i kliničkih tehnika

Geomikrobiolog: Spajaja informacije i podatke iz geologije, znanosti o okolišu i mikrobiologije. Dobivena znanja koriste se za dobivanje rješenja kako mikroorganizme upotrijebiti u kliničkim liječenjima ili u borbi protiv zagađenja okoliša.

Doktor arhitekt tijela: Koristi se najnovijim dostignućima regenerativne medicine, genetike i biotehnologije kako bi u laboratorijskim uvjetima proizveo zdrave zamjenske organe prilagođene upravo pacijentu za kojeg su napravljeni, čime se mogućnost odbacivanja organa kao stranog tijela od strane pacijenta praktički svodi na nulu.

Današnje daleke dosege regenerativne medicine pogledajte u CNN-videu “Body from scratch”

SOCIJALNE USLUGE

Naša populacija koja stari već počinje vršiti pritiske na postojeće neadekvatne socijane resurse, te se osjeća pojačani priljev umirovljenika na domove zdravlja i staračke domove.

Zanimanja:

Eksperimentalni terapeut: Upoznaje pacijente sa šumom novih i različitih tretmana i usmjerava ih i savjetuje kroz labirint birokracije, usluga, tretmana, operacija…

Kućni pratitelj: Omogućava starijim ljudima da ostanu u kući i žive dostojanstveno

OBRAZOVANJE

Sektor koji je možda i najotporniji na budućnost. Vrtići, škole, sveučilišta, privatne obrazovne ustanove moraju držati korak s razvojem kako bi i nas adekvatno mogle adekvatno razvijati u smjeru u kojem se odlučimo obrazovati i specijalizirati.

Education today and tomorrow:

Zanimanja:

Broker Online edukacije: Kroji naručeni paket obrazovanja od klijenta, sastavljajući ga od raznih obrazovnih modula sa tečajeva i studija širom svijeta.

Svemirski turistički vodič: Virgin Galactic planira prve privatne svemirske letove tijekom 2011. godine. Svemirski turisti trebat će pratitelja na putu koji će im stručno objasniti sve o novim granicama i horizontima.

Osnovne vještine i znanja potrebni za 21. stoljeće:

HRANA

Potražnja za organskom, zdravom, lokalno uzgojenom hranom nastavit će se povećavati. S obzirom na to da je održiva poljoprivreda bazirana na malim opsezima, i naglasku na “lokalnom”, broj poljoprivrednika i srodnih radnika u razvijenim zemljama trebao bi se povećati a ne smanjiti! Ovo još ne vrijedi za Hrvatsku gdje je poljoprivreda neproduktivna, nerazvijena i ima previše poljoprivrednika.

Futurologija.com: Vertikalne farme: Je li budućnost poljoprivrede u tornjevima?

Zanimanje:

Farmer: Ne u klasičnom smislu riječi, već osoba jednako sposobna razumjeti genetiku, poslovanje i marketing.

UGROŽENA ZANIMANJA 2020

Futurist Ian Pearson upozorava: Ako se vaš posao oslanja isključivo na intelekt i znanje, očekujte da 2020. godine za njega nećete biti plaćeni. Ljudska strana je područje gdje ćete moći svom radu naći dodanu vrijednost.

Bolnički konzultant: Konzultante može zamijeniti robot (dovoljna je samo veća baza znanja), ali medicinske sestre ne. Medicinske sestre čine veliku pogrešku ako zamijene najveću vrijednost svog posla, a to je ljudska skrb za pacijenta, pokušajem da postanu jeftinija verzija doktora.

Osobni kupac/shop assistant: Postupno će nestati potreba za osobnim kupcima i pomagačima u dućanima. Online shopping raste, uskoro ćemo imati i 3D skenere kojima ćemo moći predočiti kako nam stoji bilo kakav odjevni predmet.

Radnik na gradilištu: Tehnike 3D printanja, u kojima roboti sudjeluju u nastajanju i gradnji omogućit će podizanje građevina u roku od par sati.

Makerbot: Prototip 3D printera pomoću kojeg možete isprintati, odnosno proizvesti predmete za svakodnevnu upotrebu

Vojnik: Zašto slati mladiće i djevojke u borbu kad možete slati strojeve? Rastuća upotreba bespilotnih letjelica sugerira da će posao vojnog pilota biti prvi u liniji koji će morati “iskočiti”.

ZANIMANJA KOJA NIKAD NE IZLAZE IZ TRENDA

Odvjetnik: Velik dio znanstvenog aspekta prava može biti automatiziran, ali uvijek će postojati potreba za odvjetnicima sa jakim socijalim vještinama, nagovaračkim i pregovaračkim sposobnostima za uvjeravanje sudaca i porota, posebice u rastućim područjima patentnog prava i intelektualnog vlasništva.

Pisac: Dani novinarstva kakvo poznamo bliže se kraju, ali netko mora napisati sve te priručnike za korištenje robota, raketa, proteza i proširenja – sve te nove tehnologije koje su komplicirane i nisu samoobjašnjive.

Umjetnik, zabavljač: Utjecaj CGI (Computer generated imagery) specijalnih efekata predstavlja određeni rizik, ali umjetnost će se i dalje razvijati i evoluirati s tehnologijom (ili će nestati).

Političar, pogrebnik, prostitutka, poreznik, religijski vođa: Život i smrt smjenjuju se,i tako će biti još dugi remenski period.

CGI animation in future games:

Izvori:

http://www.guardian.co.uk/money/2010/jan/09/jobs-of-the-future

http://www.careerplanner.com/Career-Articles/Hot_Jobs.cfm

Originally appeared on Futurologija on 21.03.2010.. Original source: Poslovi budućnosti 2. dio

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci: