Posts Tagged ‘Internet’
Internet je u svijetu već dulje vrijeme žila kucavica svih grana ekonomije. U Hrvatskoj slika nije nimalo drugačija po pitanju tvrtki koje koriste Internet. Naime, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku 97% tvrtki koristi računala za poslovanje a 95% ih se koristi Internetom svakodnevno.
Segment u kojem hrvatske kompanije kaskaju jest ponuda svojih roba ili usluga na Internetu; samo 24% tvrtki ima omogućenu prodaju putem Interneta. Ravnoteža se održava na i na strani potražnje: kupci u Hrvatskoj tek otkrivaju Internet kao kanal kupnje. Prema podacima iz kartičarskih kuća, pojava web stranica za grupnu kupnju poput Kolektive pojačala je interes prosječnog hrvatskog internauta za kupnju na internetu (i korištenje kreditne kartice bez straha). Pogledajmo kakvo je kretanje trendova u elektroničkoj trgovini u svijetu.
Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.
Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…
Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…
Sve više u središte interesa dolaze društvene promjene koje je donio Internet. Iako je još devedesetih bilo manje-više jasno u kojim pravcima će se društvo sa Internetom razviti, to nije stizalo do mainstreama. Kao i danas, i tada je u fokusu bio interes za brzu zaradu novca, a Internet je viđen kao samo jedna od mogućnosti. Tada je bilo popularno kupovati .com domene sa zvučnim nazivima, trgovci su uvidjeli kakve sve mogućnosti donose brze komunikacije, proizvođači su pohitali svoje proizvode predstaviti globalnom tržištu.
Desetljeće kasnije stvari su se poprilično izmjenile. Kratko ime domena znači, ali ne previše. Dot com balon je odavno pukao, lančano vezujući za sebe ulaganje u nekretnine, a potom i financijski kolaps. Brze komunikacije su postale standard bez kojeg više nema poslovanja, a mnogi proizvođači su doživjeli propast upravo zbog Interneta.
Prije godinu dana Matthew Moore je u britanskom časopisu Telegraph napisao članak pod naslovom “50 things that are being killed by the internet” (prijevod: “50 stvari koje je ubio internet”). U njemu je, uz senzacionalistički naslov, dan raznorodan popis promjena koje su donijeli Internet i okolne tehnologije.
Članak je koncipiran u smjeru “objektivnijeg” prikaza stvari, tako da daje i “pozitivne” i “negativne” strane. Također, kako se težilo okruglom broju, neke od tih stvari nisu podjednako relevantne kao većina njih. A ono što nedostaje članku jest analiza: Što nam to, zapravo, donosi?
Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.
Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.
Genijalni američki Ličanin Nikola Tesla još je davne 1909. godine iznimno precizno predvidio budućnost tehnologije, ali i načine na koje će se ista primjenjivati u različitim situacijama. U sedmoj godini svojeg izlaženja Popular Mechanics je iz mnogo uglednijeg New York Timesa prenio izlaganje Nikole Tesle o budućnosti tehnologije.
Popular Mechanics uvijek je bio opsjednut napretkom i onom budućnosti koja samo što nije došla, a koja obuhvaća leteće automobile, ljetovanje na drugim planetima i slične stvari zamišljane u mnogo optimističnije doba. Ponekad su nešto i pogodili, a ponekad su čak bili premalo smjeli u svojim predviđanjima – 1954. je u Popular Mechanicsu objavljen članak u kojem je rečeno da bi računala u budućnosti mogla biti teška samo tonu i pol, piše Večernji list.
Opterećenje nepotrebnim informacijama postaje svakodnevica za sve nas. Kako pronaći točno ono što tražimo u eksponencijalno rastućoj masi podataka? Kako isfiltrirati “smeće” i doći do informacije koju trebamo vidjeti? Kako će izgledati budućnost interneta? Od svojih početaka Internet je ubrzano rastao, eksponencijalno širio masu podataka i unatoč pokaušajima organizacije povećavao količinu i zaglušenost informacijskom “bukom”.
U petnaestminutnom mini-dokumentarcu Kate Ray istražuje budućnost informacijske eksplozije. U nastojanjima za anticipiranjem web trendova čiji će razvoj u konačnici pridonijeti stvaranju točke tehnološke singularnosti, svoja stajališta o budućnosti Interneta iznose brojni stručnjaci: Tim Berners-Lee, Clay Shirky, Chris Dixon…



















