Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.

Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…

1. Družit ćete se sa svojim prijateljima putem 3D projekcije
2. Baterije će koristiti zrak kako bi napajale naše uređaje energijom
3. “Građanin-znanstvenik” – Ne trebate biti znanstvenik kako bi spasili planet
4. Vaš način transporta i dolaska do posla bit će personaliziran
5. Toplinska energija računala i serverskih entara pomoći će u reguliranju mikroklime u uredima

Originally appeared on Futurologija on 30.12.2010.. Original source: Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Vezani članci:

1. Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina
2. Nova tehnologija: Njemačko superračunalo predviđa klimatske promjene
3. Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini
4. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
5. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.

Struktura globalnog Internet prometa 2000. - 2015.

Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…

Prekretnica je 2005. godina kad uočavamo eksploziju prometa ponajprije zahvaljujući porastu popularnosti stranica namijenjenih razmjeni i prikazivanju video clipova (Youtube, Vimeo, Dailymotion, Hulu, VEVO, ). Značajan udio u rastu imala je i razmjena datoteka putem P2P mreža, i Torrenta (BitTorrent). «Obično» surfanje webom također je poraslo nekoliko puta, ali zbog tako eksplozivnog rasta prve dvije kategorije praktički nezamjetljiv na infografici.

Prema trendovima koje su uočili Cisco i The Economist, sličan scenarij razvoja internet prometa očekuje nas i u slijedećih pet godina. Ovakve prognoze od izrazite su važnosti tehnološkim kompanijama koje trebaju pripremiti svoje kapacitete za dodatni rast i (pre)opterećenost. Praćenje i razvoj ovog trenda pomaže i poduzetnicima u planiranju novih proizvoda i usluga; Uočljivo je da tržište nije do kraja zasićeno, na njemu ima mjesta za tvrtke izazivače koje mogu izbaciti vlastiti web video servis s nekim posebnostima koje bi ga izdvojile od etabiliranih igrača – ponajprije Youtubea. Na polju P2P usluga i razmjene multimedijalnih datoteka također ima prostora za prave i legalne «igrače» koji bi uz poštovanje autorskih prava, uz naplatu kvalitetnog sadržaja, a na principu djelovanja P2P mreža (koje korisnici već dobro poznaju) mogli oduzeti dio kolača ilegalnim stranicama i servisima za razmjenu. Sve će to biti moguće ukoliko Internet struktura ne kolabira pod enormnim stopama rasta.

Više o cijeloj temi možete saznati na slijedećim linkovima:

Internet overload: Surviving the Exaflood

Cisco Says Internet Video Could Swamp The Internet

Originally appeared on Futurologija on 29.11.2010.. Original source: Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Vezani članci:

1. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
2. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri
3. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
4. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
5. Terreform ONE – Izlet u budućnost održivog življenja [video]

Promjene koje je donio Internet

Prije godinu dana Matthew Moore je u britanskom časopisu Telegraph napisao članak pod naslovom “50 things that are being killed by the internet” (prijevod: “50 stvari koje je ubio internet”). U njemu je, uz senzacionalistički naslov, dan raznorodan popis promjena koje su donijeli Internet i okolne tehnologije.

Članak je koncipiran u smjeru “objektivnijeg” prikaza stvari, tako da daje i “pozitivne” i “negativne” strane. Također, kako se težilo okruglom broju, neke od tih stvari nisu podjednako relevantne kao većina njih. A ono što nedostaje članku jest analiza: Što nam to, zapravo, donosi?

Dobra stara vremena

Kad povlačimo usporedbe među današnjicom i jučerašnjicom, obično se susrećemo s jadikovkama o “dobrim starim vremenima” koja su za nama, koja su nepovratno prošla i za kojima treba žaliti. U nekom pozitivnom svijetlu se može naći jedino budućnost, ona na koju projiciramo svoje vizije, ono dobro što očekujemo. Vrlo rijetko se sjetimo ispričati neku dobru stvar o sadašnjosti jer loše stvari iz prošlosti obično zaboravljamo, a iste te iz sadašnjosti su nam previše blizu da bismo ih mogli smetnuti s uma. Zato, prisjetimo se kako su tehnološki izgledala dobra stara vremena:

U dobrim starim devedesetima minuta razgovora sa SAD koštala je tri marke. Sat vremena razgovora koštao je 180 maraka. Da je neko htio popričati s nekom sebi dragom osobom svaki drugi dan po sat vremena, morao bi izdvojiti 2700 maraka mjesečno.

• u osamdesetima za razgovjetno i brzo pisanje koristila se pisaća mašina. Tek su pred kraj počele stizati elektronske pisaće mašine, koje su omogućavale da se greška ispravi prije nego što se stisne enter.
• u sedamdesetima [fiksni] telefon je u najvećem dijelu sveta bio statusni simbol.
• u šezdesetima nije postojao teflon, pa je svako prženo jelo moralo biti dobro nauljeno.
• u pedesetima struja je bila rijetkost, što znači da je popriličan luksuz bio kupati se u toploj vodi.

Je li prije sve bilo bolje?

I u društvu su “dobra stara vremena” imala neke svoje osobine. Tek su devedesete donijele ukidanje apartheida u Južnoafričkoj Republici. Sredinom osamedesetih Švicarska je postala posljednja europska zemlja koja je na cijelom svom teritoriju omogućila ženama da glasuju. U sedamdesetima, žena u Francuskoj nije mogla otvoriti račun u banci… U tridesetima je rasizam bio dominantan društveni pogled širom Europe.

Naravno, imamo i cijeli popis stvari o kojima će netko u budućnosti pričati na sličan način o današnjim vremenima: Početkom 21. stoljeća rak i AIDS su bile neizlječive bolesti. U to vrijeme se, uz poprilično maltretiranja i još više novca, s kraja na kraj sveta moglo putovati najbrže za dan i pol. Tada je ljudsko društvo bilo toliko psihoptaski nastrojeno da im je rat bio uobičajena svakodnevica. Homoseksualci su se tek tada počeli po pravima izjednačavati s heteroseksualcima. U mnogim zemljama svijeta žene ne samo da nisu mogle glasovati, nego nisu smjele voziti aute.

Kad pogledamo dostignuća Interneta iz te perspektive, onda možemo shvatiti da “problemi” koje on donosi, zapravo, nisu problemi. Da, svaka se tehnologija može zlouporabiti. Vatrom se možemo ugrijati, ali i zapaliti nečiju kuću. Sjekirom možemo sjeći drva, ali i ubiti nekog. I Internetom možemo komunicirati, ali se isto tako on može zloupotrebljavati od strane državnih aparata, velikih kompanija i organiziranog kriminala.

Ipak, postoji nešto što Internet donosi; nešto protiv čega se ne mogu boriti upravo oni čija je namjera da ga zloupotrebljavaju. Internet povezuje ljude. Internet pamti. Internet otkriva.

Vječni rujan

Problem sa neuljudnim diskursom jest najznačajniji problem Interneta i istina je da do sada nije uspješno riješen. Postoje, naravno, mjesta po Internetu koja su manje ili više uspješno riješila taj problem. Ipak, svako javno mesto na Internetu donosi vrlo agresivan diskurs. Klasičan primjer za to je stranica Youtube, na kojoj se mogu vidjeti najgljuplji i najagresivniji komentari (ispod postavljenog videa).

Iz rane internet kulture poznat je termin Vječni rujan (Eternal September). On se odnosi na vrijeme koje počinje u rujnu 1993. godine, kad je kultura na Internetu doživela veliki preokret. Izraz se odnosi na utjecaj koji od tada donose novi korisnici Interneta. (Kako 1993. godine Internet u ovom obliku nije postojao, to se odnosilo na Usenet, sistem vrlo sličan današnjim forumima.)

Tipičan Youtube comment flame

Usenet je nastao na sveučilištima, pa je svakog rujna veliki broj novih studenata dobijao pristup njemu. Bilo je potrebno neko vrijeme da se ti studenti prilagode etici Mreže – netiquette. Poslije mjesec dana novi korisnici bi teorijski naučili kako se komunicira na Usenetu. Zato je rujan uvijek predstavljao mjesec sa najviše pridošlica koji su opstruirali rad Useneta.

1993. godine provider AOL (America Online) počeo je nuditi pristup Usenetu. Isprva je pristup imalo desetak tisuća korisnika AOL-a, a kasnije i milijuni. Tako veliki broj korisnika AOL-a bio je prevelik zalogaj, pa stariji korisnici nisu uspjeli prenijeti kulturu međusobnog uvažavanja. Tada je nastupio taj „vječni rujan“ koji je prenesen i na Internet.

Često se svuda po Internetu postavlja pitanje zašto žene u većem broju ne sudjeluju u različitim konstruktivnim projektima. Ako kažemo da je programiranje kulturno usađeno kao “muški posao”, pa na osnovu toga govorimo zašto žene nisu toliko česte među programerima, postavlja se pitanje zašto je situacija slična i, uzmimo, na Wikipediji.

U ranim danima, kad god bi nam netko stigao na Wikipediju i počeo koristiti agresivan diskurs, odmah bismo mu pokazali gdje su vrata sa konstatacijom da Wikipedija nije forum. To je, ipak, moglo samo do točke kada je Wikipedija bila relativno nepoznata. Otvoreni agresivni diskurs zamijenjen je prikrivenim agresivnim diskursom i može se slobodno reći da su za rad na svakoj Wikipediji neophodni solidan želudac i konjski živci. Ipak, Wikipedija je i dalje značajno bolje mjesto na Internetu nego većina drugih. Sama konstruktivnost posla, a ne natjecanje u sujeti, ipak donose neku prevagu. Tako „Wikipedijanka“ nije vanzemaljka, već je pripadnica manjinske populacije od 20-30%.

Video: Pokretač Wikipedije Jimmy Wales govori o početcima svog projekta: “Jimmy Wales-How a ragtag band created Wikipedia”

To dostignuće je ostvareno mukotrpnim radom: “podrazumijevaj dobru namjeru”, “budi pristojan” i sl. su principi ugrađeni u same osnove Wikipedije i stalno se ponavljaju. Također, postoje mnogi predijeli Wikipedije i drugih Wikimedijinih projekata na kojima se može raditi u miru. Ako se ne bavite politikom, poviješću dvadesetog stoljeća, niti pravopisnim načelima, vrlo je vjerojatno da nećete biti u centru sporova.

Ali, to nije ni sve ni dovoljno. Ciničan i ironičan diskurs može biti podjednako agresivan kao i neposredno vrijeđanje. Štoviše, može čak i više vrijeđati. Nedavno smo na glavnoj Wikimedijinoj mailing listi imali jednu opsežnu raspravu. Pristup listi uskraćen je jednom dežurnom zvocalu. Veliki dio sudionika na listi je to podržao, pošto je njegove doprinose vidio kao direktno suprotne interesima Wikimedije. Manji broj nas je digao glas protiv, jer smo to doživjeli kao cenzuru i ta osoba je bila vraćena na listu. A onda mi je jedna žena na listi rekla da sam potpuno promašio poantu: agresivan diskurs, onaj o kojem smo pričali, nije ekskluzivnost autsajdera, već ga koristi upravo značajan dio insajdera; a takav diskurs ostavlja našu listu isključivo mlađim zapadnim muškarcima. Dobar nauk.

Video: Inside Wikimedia

Ipak, smatram da to uopće nije problem koji je donio Internet, već pitanje koje je Internet otvorio. Do Interneta javna riječ bila je privilegija odabranih. I danas postoje mediji koji objavljuju samo riječi odabranih. Internet je demokratizirao javnu riječ i sada smo u mogućnosti vidjeti kako nam, zapravo, izgleda kultura.

To što do javnosti nisu dopirale prijetnje, sirove svađe i različiti oblici verbalnog maltretiranja – uopće ne znači da to ranije nije postojalo. Ne sumnjam da je svakom tko je živio u doba bez Interneta u pamćenju upravo takvo ponašanje. A danas, kad se značajan dio života provodi na Internetu, svatko ima na umu da prema onom što govori mora postupiti sa značajno više razmišljanja. To ne znači da će pojedinačni ekscesi biti uzimani na zub, ali to isto tako znači da će svatko tko se dugo opstruktivno ponašao u različitim društvenim sredinama imati svoje odgovarajuće, ne baš ugodno mjesto u društvu.

Internet nam tu nije donio ništa novog, već nam je ukazao na problem koji već dugo postoji. A kultura izražavanja se ne stvara posrednom ili neposrednom cenzurom, već obrazovanjem.

Koncentracija

Koncentracija je slijedeći problem sa kojim smo se počeli suočavati od pojave korisnog Interneta. Svaki oblik rada koji podrazumijeva korištenje računala, a danas računala uglavnom imaju pristup Internetu, uglavnom se svodi na presijecanje rada pregledavanjem maila, Facebooka i drugih internet stranica. Teško je sastaviti sat-dva rada koncentriranog na konkretnu stvar.

Ovo je, svakako, novina koju je donio Internet. Možemo reći da je nešto nalik tome postojalo još od vremena radija, ali nikako u obliku u kojem danas postoji. Prije Interneta pisalo se papirom i olovkom ili pisaćom mašinom. Vjerojatnost je da su sve novine bile već pročitane i da je rijetko tko ostavljao čitanje novina tako da ga to prekida u radu. Teško da je u istu svrhu netko ostavljao pisma koja je dobijao. Da, telefoni su odavno u prilici da nam prekidaju rad, ali i to se moglo nekako izbjeći. I ne samo kad je u pitanju intelektualni rad. Štoviše, mnoge vrste rada i danas podrazumijevaju popriličnu izolaciju od Interneta, ali danas je mnogo veći broj uredskih poslova, a oni uglavnom podrazumijevaju prisutnost računala i Interneta.

Ljudski multitasking

Ipak, pitanje je koliko je to problem, a koliko to upravo pozitivno utječe na naše intelektualne kapacitete.

Gledajući ljude oko sebe, shvatio sam da upravo od pojavljivanja ovakvog Interneta ljudska vrsta doživljava jednu funkcionalnu evoluciju. Da li ste sebe uhvatili kako chatate sa više od jedne osobe u isto vrijeme? Ako se bavite samo chatom, sa koliko ljudi možete funkcionalno razgovarati odjednom? Troje, četvero, petero? E, ako se bavite time trebate znati da upražnavate aktivnost – (odvojeno funkcionalno razgovaranje sa više osoba) – koju homo sapiens nije mogao upražnjavati do kasnih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, a nije ju masovno upotrebljavao do kasnih devedesetih.

Jeste li kad probali voditi dva usporedna razgovora u jednoj prostoriji sa dvije različite osobe? Možda jeste, ali je to stvarno zahtjevno. Jeste li ikad probali razgovarati sa dvije osobe na dva različita telefona? Nešto češće, ali je, svakako, vrlo frustrirajuće. Ali, razgovor sa tri osobe pomoću nekog od chat programa uopće nije zahtjevan. Štoviše, možete odjednom voditi par privatnih razgovora i par javnih, u chatroomovima.

To vam, naravno, omogućava nešto sporija komunikacija tipkanjem po tipkovnici, nešto brže čitanje nego što je moguće slušati – jer je govor sporiji od čitanja – i, naravno, mogućnost da se podsjetite u trenutku o čemu ste s nekom osobom pričali.

Dobro došli u novi evolutivni korak homo sapiensa! Budući pripadnici ove vrste će moći usporedno razgovarati s više osoba i bez pomagala kao što su različiti chat prozori. Kako? Pa, to ćemo već vidjeti.

Novi život

Matthew Moore je u svom tekstu naveo i problem koji se tiče mogućnosti promjene imidža unutar iste sredine. Čest je slučaj da se netko, posebice u mladosti, ne osjeća najbolje u svojoj koži, pa zato želi promijeniti svoj imidž. Naravno, ovo se ne tiče problema koje imaju transrodne osobe, već mnogo manjih problema koji su onom tko ih ima isto tako veliki kao kuća. Ta osoba ne želi mijenjati sve svoje identitete, ne želi odustati od svog imena i prezimena, svojih zasluga koje je stekla tijekom prethodnog života, svojih prijatelja itd.; ta osoba samo želi ofarbati kosu ili promijeniti način odijevanja.

Promjene koje je donio Internet

Internet tu stvara problem. Iako ste se promijenili, vaše stare fotografije će dugo ostati na Facebooku. Iako ćete moći ukloniti svoj tag (oznaku) ispod slike da ste vi na njoj, upravo oni koji su vam najbitniji, a to je vaše neposredno okruženje, oni koji su na toj fotografiji s vama, znat će da ste to vi.

I to jest problem. Ali za nekog rođenog sedamdesetih godina prošlog stoljeća ili ranije. Već mnogima od onih koji su rođeni osamdesetih godina to više nije problem. Oni znaju da su promjene normalan dio života. Promjene prolaze svi, na nekima se one vide, uočljive su, a na ostalima se vide tek kad se s njima prozbori. Osoba koja se od svoje 18. do svoje 28. godine nije niti malo promijenila — ima ozbiljan problem.

Internet samo pamti. Ne da vam da lažete. Ali vam ne da ni da dođete u vrlo neugodnu situaciju kada gledate neke stare fotografije. Da, svi se mijenjamo. I to je normalno.

Eric Schmidt: “Mladi će bježati od cyber prošlosti mijenjanjem imena”

Životi mladih ljudi su tako dobro dokumentirani na Internetu da će mnogi morati promjeniti imena, upozorio je direktor Googlea Eric Schmidt Rep.hr

Pogledajte: 50 stvari koje je ubio internet

Autor: Miloš Rančić

prijevod: futurologija.com

Objavljeno pod CC-BY-SA licencom.

Originally appeared on Futurologija on 03.11.2010.. Original source: Promjene koje je donio Internet

Vezani članci:

1. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
2. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje
3. Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku
4. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
5. Beskorisna znanja

Grad budućnosti, 2057. god.

Pitanje “Kako će izgledati budućnost?” zaokupljalo je ljudski rod od samih njegovih postanaka. Pojavom tehnologije koja je omogućila snimanje filmova, razni kreativni mozgovi mogli su svoju viziju budućnosti pretočiti na celuloidnu vrpcu i podijeliti utiske, nadanja ili upozorenja s ostatkom svijeta.

U jednom od prošlih članaka pokazali smo vam film o budućnosti iz prošlosti. Točnije, film nastao 1967. koji je iz duha svog vremena, tadašnjih saznanja i trendova nastojao prikazati kako bi svijet mogao izgledati na prijelazu u 21. stoljeće. Iz 1967. skačemo 90 godina u budućnost (2057.)!

“2057″ je televizijska doku-drama u produkciji Discovery Channela, a u ulozi domaćina je poznati fizičar Michio Kaku. Serija pokušava predvidjeti kako će svijet izgledati za pedesetak godina bazirano na trenutnim trendovima. Serija se sastoji od tri dijela: “The Body”, “The City”, “The World”.

Epizoda “The City” ispituje naprednu futurističku tehnologiju koju će naši domovi uskoro ugostiti: humanoidne robote, holografske kućne ljubimce i dr. Gradski život bit će nevjerojatno isprepleten, ovaj put tehnološki i informacijski. Ekstremna isprepletenost dovodi do raznih problema i pokušaja “exploita” gradskih sistema:

The City Part 1

The City Part 2

Službena stranica: http://dsc.discovery.com/convergence/2057/tour/tour.html

Originally appeared on Futurologija on 20.05.2010.. Original source: Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]

Vezani članci:

1. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
2. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
3. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću
4. Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini
5. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

Samo projiciranje budućnosti daleke 1967. godine i nije toliko daleko od prave budućnosti, odnosno, sadašnjosti, pa čak i nedaleke prošlosti.

Online kupovina koju su onda nazvali fingertip shopping, online bankarski sustavi, veza između više računala sve je to postala svakodnevica bez koje ne možemo. Onda su to bile nedostižne, po nekima i utopijske ideje, a sve to je trebao donijeti PC.

Danas tako, s određenom nevjericom, gledamo na teleportaciju, materijaliziranje i slične Star Trek gadgete.

Originalni post:

http://tomislavbuza.com/2010/03/kako-su-1967-godine-zamisljali-buducnost/

Originally appeared on Futurologija on 02.03.2010.. Original source: Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

Vezani članci:

1. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
4. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje
5. Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini

Babel Fish

“Babel Fish” iz Vodiča kroz galaksiju za autostopere ili prizori iz Zvjezdanih staza u kojima se zemljani uz pomoć malog uređaja “komunikatora” odmah sporazumijevaju s vanzemaljskim vrstama možda i nisu tako daleko.

Speech-to-speech translation (prevođenje govora u govor) u fazi je razvoja, a mogao bi raditi prilično dobro već za nekoliko godina. Da bi cijeli proces tekao glatko, potrebna je kombinacija visokotočnog strojnog prevođenja i visokotočnog prepoznavanja govora i upravo na tome Google trenutno radi.

Poput simultanih ljudskih prevoditelja, softver na telefonu će prije prevođenja analizirati pakete govora i slušati govornika sve dok ne uspije razumjeti puno značenje izgovorenog sadržaja. Prepoznavanje bi trebalo dobro funkcionirati kod mobilnih telefona – oni su po prirodi “osobni” i imaju bazu vaših snimljenih glasova. Sami prevoditelj će postajati sve točniji čim više bude u upotrebi. Nova tehnologija bit će djelomice bazirana na već postojećem Googleovom prepoznavanju glasa koje se koristi u Google Maps navigaciji za operativni sustav Android. Google trenutno pruža i servis online tekstualnog prevođenja 52 jezika.

Originally appeared on Futurologija on 09.02.2010.. Original source: Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu

Vezani članci:

1. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
2. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja
3. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
4. Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku
5. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

Web 3.0

U novoj knjizi, “Wired for Thought”, poduzetnik Jeffrey M. Stibel uzima izlizanu tvrdnju da mozak radi kao računalo i preslaguje ju na sasvim novi način: Mozak nije računalo, ali bi Internet mogao biti mozak.

Razlike između računala i mozga su brojne i ne možemo im pobjeći. Jedna od ključnih različitosti: Naši tisućljeća stari, “kilu i po” teški strojevi za razmišljanje mogu izvoditi impresivan broj paralelnih kalkulacija istovremeno. U usporedbi s time, čak i najbolja računala čine se poput one ručne računaljke – abakusa..

Elektronski logički sklopovi su brži od kemijskih sinapsi, ali i mnogo jednostavniji. Mozak se razvijao konstantno odgovarajući na izazove prirodnih okolnosti – to je bio njegov alat za preživljavanje. Računala i najveći dio programa koje ona pokreću napravljeni su od strane ljudi, ne od vlastitog računalnog životnog iskustva, i to je jedan od razloga zašto računala skoro da i neće postati mozgovi unatoč trudu svjetsko poznatih stručnjaka za umjetnu inteligenciju.

Prema Stiebelu, računala možemo bolje razumjeti ako ih zamislimo kao elemente jednog većeg sistema: računala se više ponašaju kao neurotransmiteri nego kao mozak. Prema ovoj analogiji, web stranice funkcioniraju kao neuralne sinapse – strukture u živčanom tkivu koje neuronima omogućavaju odašiljanje električnih ili kemijskih signala. Kao i svaka sinapsa, web stranice sadrže informacije i tu informaciju pružaju na uvid na zahtjev. Od velike je važnosti što upravo web stranice sadrže informacije iz stvarnog svijeta: Od Wikipedie, do najnovijih trendova na Twitteru, stranice ne služe samo kao zapisi kodova, već su repozitorij informacije o životu na Zemlji.

Wired for Thought: How the Brain Is Shaping the Future of the Internet

Svaka web stranica suočava se s evolucijskim imperativom: biti istovremeno i jedinstven i relevantan. Web stranica koja nije niti jedno od toga bit će odbačena u digitalni zaborav, bez posjeta, bez osvježavanja. Slično tome, kad mozak kategorizira nove senzorne utiske, onda formira novu sinaptičku vezu, memoriju. Sjećanja, memorije su podložne istim kompetitivnim silama s kojima se natječu njihovi organizmi domaćini. Analogno tome, web stranice male važnosti i male korisnosti za preživljavanje organizma zvanog Internet, s vremenom će izblijediti.

I mozak i Internet koriste “meme” tj. jedinice kulture, prema Richardu Dawkinsu koji je skovao termin memi i memetika. Slično ljudskom neokorteksu koji se sastoji od 6 slojeva, i Internet je koncipiran hijerarhijski: počinje u malom obujmu, na individualnim računalima, ali se brzo proširi i uhvati momentum. Stranice i aplikacije s najvećim prometom, npr Facebook i Youtube popularni su jer su uskočili na taj vlak brzine. Širili su se brzinom munje, a posjeduju važnost i zanimljive elemente najširem krugu ljudi.

MEMETIKA

Prijenos informacija kao evolucijski proces tema je bavljenja memetike, jedne od novijih znanstvenih područja. Pojam mema kao jedinice prijenosa informacije skovao je slavni genetičar Richard Dawkins kao analogiju genima. Memi, jednako kao i geni nastoje prenijeti se, odnosno replicirati se. Poput gena, i memi mutiraju, a ovisno o prirodi mutacije, prenose se još uspješnije ili propadaju. Neki memi, odnosno skupine mema, takozvani mempleksi, korisni su za čovjeka i zajednicu, poput mempleksa o uzgoju rajčice ili mempleksa nacrta zgrade… Memetika nije samo teorijska disciplina. Marketinški stručnjaci nastoje kreirati meme koji će se uspješno širiti među potrošačima.

Plan B, br. 24, Rujan 2009.

Kao i mozak, Internet je doživio razdoblje brze ekspanzije. Ali, mozak je dosegao dimenzije prevelike za našeg neandertalskog pretka te se počeo smanjivati, zastavši na današnjih – ugrubo 100 milijardi neurona i 100 bilijuna interneuralnih konekcija. S webom će se prema Stiebelu dogoditi isto: Internet će se smanjiti i doseći novu ravnotežu. Ova prognoza dovodi Stiebela u direktnu opoziciju glasnogovornicima teorije da će se Internet konstantno (i to eksponencijalno!) povećavati. Dakle, Internet bi se u slijedećim desetljećima mogao prilagoditi svijetu baš kao što se to dogodilo s mozgom. Internet će identificirati uzorke kako bi bolje predvidio ono što bi se moglo dogoditi slijedeće.

Znakovi budućnosti već su ovdje – U rujnu 2009., Netflix je sa milijunom dolara nagradio programere koji su otkrili na koji način kompanija može bolje “predviđati” koje će filmove njeni kupci i posjetitelji htjeti gledati. Web svakodnevno postaje pametniji i svjesniji stvarnog svijeta – skuplja informacije o tome kako svijet zvuči i miriše,i to kroz osjetilnu tehnologiju u stvarnom vremenu.

Predviđač trendova Tim O’Reilly smatra da će senzorska, osjetilna tehnologija biti slijedeća velika stvar koja će pogurati Internet naprijed (WEB 3.0). Spojit ćemo naše umove s webom, ne samo i isključivo putem implantanata, nego kroz ponašanje. To će brzo promijeniti naše iskustvo s webom i iskustvo weba s nama. Nećete više surfati webom i različitim stranicama tražeći informaciju. Web će se pretraživati sam i prilagođavati vama; weć postoji stranica Kosmix.com koja dinamički generira potpuno nove web stranice ovisno o onome što pretražujete. Web će jednog dana moći generirati specifičnu web stranicu prema vašim zahtejvima, baš kao što u mozgu nastaju nove iskre uzbuđenja kad naiđe na novu i zanimljivu temu.

Prologue: BrainGate

…Imagine this: you are waking up. As your eyes focus, you see a white-haired man in a lab coat congratulating you on a successful surgery. You are still groggy from the anesthesia and can’t quite remember what happened. The man enthusiastically explains that he is a scientist and that your surgery has previously been performed only on rats and rhesus monkeys. But with the help of a neurosurgeon, it has now been performed on yet another animal—a guinea pig—and that happens to be you.

Before you can gather your thoughts, the scientist makes an odd request: “Could you please turn off the lights?” As you look around the room, you don’t see a light switch. But just as the thought crosses your mind, the lights go off. Smiling, he asks you to turn the lights back on. You think of it momentarily, and they snap on. He smiles again. “The brain implant has worked!”

Literatura:

Patrick Tucker, review of Wired for Thought by Jeffrey M. Stibel. Harvard University Press. 2009. 202 pages.

http://www.wiredforthought.com

Plan B, br. 24, Rujan 2009.

Originally appeared on Futurologija on 04.02.2010.. Original source: Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku

Vezani članci:

1. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
2. Promjene koje je donio Internet
3. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
4. Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje
5. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Prognoze

Donosimo vam trendove i otkrića koji će u slijedećih 20 godina uvelike utjecati na vašu poslovnu karijeru, vaše investicije, obitelj, slobodno vrijeme; općenito – vaš život!

Gledajući naprijed, možemo donijeti bolje odluke, izbjeći prijetnje te razviti vizije svijeta i društva kakvo bi trebalo biti, a kakvo ostali koji ne promišljaju nikad ne vide. Zato sve vodeće svjetske kompanije, npr. Nokia, Google, P&G, Philips koriste futurologiju u svojim planovima, a britanska vlada osnovala je “Horizon Scanning Center” u sklopu svog forsight plana.

Genetska utrka

Utrka za genetskim poboljšanjima bit će za 21. stoljeće ono što je svemirska utrka bila za 20. stoljeće. Genske terapije i biomedicina postaju višemilijardna industrija. Novi postupci omogućit će doktorima intervenciju u naš DNA kako bi revitalizirali ostarjele ili nefunkcionalne organe, promijenili izgled, povećali vaše atletske sposobnosti, umjetno potaknuli inteligenciju.

Voda postaje nova nafta

Desalinizacija vode uskoro bi mogla postati jedna od najvećih svjetskih industrija. Do sredine stoljeća, oko 3,5 milijarde ljudi ostat će bez pristupa pitkoj vodi, što je višestruko povećanje od 1995. Ogromna potražnja i nove učinkovitije tehnologije desalinizacije pružit će veće prilike za zaradom i za dovođenjem novog života u sušna područja.

WiMAX mreže

WiMAX mreže uskoro postaju široko rasprostranjeni pristup Internet. WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) često je nazivan WiFi na steroidima, pokrivat će cijele zemlje, regije i kontinente brzim pristupom Internetu, govornim uslugama. WiMAX pristup bit će standardni dio opreme automobila.

Životni vijek se produljuje

Do 2025 životni vijek diljem svijeta produljivat će se jednu godinu svake godine. Samo 15% smrtnih slučajeva uzrokovat će prirodno pojavljujuće zarazne bolesti.

Bio-nasilje postaje prijetnja

U slijedećim desetljećima biotehnologije koje su donedavno predstavljale granicu znanosti postat će dostupne mnogima s minimalnim znanstvenim obrazovanjem. Genomika i nanotehnologija omogućit će izmjenu bakterija i virusa kako bi postali smrtonosniji ili otporniji na antibiotike.

Izumi postaju automatizirani

Izumi sutrašnjice neće se zauvijek povlačiti po laboratorijima i radionicama. Umjesto toga, “Tesle” slijedećih desetljeća provodit će dane pišući opise problema koje žele riješiti. Na računalima je da pronađu rješenja. Jedan od prvih proizvoda nastao na ovaj način je antena za jednu od NASA svemirskih misija. Ova tehnologija omogućit će i tehnički neobrazovanim ljudima da se okušaju kao izumitelji.

Humanoid Robot

Japan dominira utrkom u razvoju osobnih robota

Japan planira da će oko 2015 svaki dom imati robota. Južna Koreja oštro slijedi i planira to isto učiniti do 2020. Unatoč popularnosti “Roomba” robota za čišćenje, Sjedinjene države trenutno zaostaju u utrci razvoja kućnih i osobnih robota.

Holograph

Holografska i 3D televizija

3D televizori sutrašnjice neće trebati posebne naočale niti ekrane. Još jedan korak dalje omogućen je tehnologijom koja projicira trodimenzionalne slike uz pomoć nanomaterijala koji svijaju svjetlo oko predmeta. Na sličan način bit će moguće stvoriti i privid nevidljivosti – popularni invisibility cloak.

Umjetna inteligencija postaje stvarnost

U slijedećih 20 godina pretpostavka je da će se napokon pojaviti umjetna inteligencija; stroj sposoban za bogatstvo izražavanja i nijanse mišljenja – ono što pripisujemo ljudskom rodu. Dolazak umjetne inteligencije obećava generiranje ogromnih prihoda za izumitelje i kompanije koje sudjeluju u razvijanju.

Zeleno zlato: Alge kao Biogorivo

Biogorivo od algi uskoro bi moglo pružati značajni postotak energije potrebne za prijevozna sredstva. Razlog tome je puno veći produktivni potencijal algi od usjeva koji se trenutno upotrebljavaju za dobivanje goriva. Od algi je moguće dobiti 5000 galona goriva po hektaru, što bi moglo pokriti 30%-60% potrebe za gorivom u SAD. Trošak algi, kada se jednom komercijalna proizvodnja ustabili, iznosio bi oko 20 dolara po barelu.

Algae

Nanotehnologija bi mogla promijeniti vrijednost dijamanata

Nanotehnologija će vrlo vjerojatno prouzročiti pad cijene mnogih rijetkih i vrijednih dobara. Već sada postoje procesi kojima se u laboratoriju uzgajaju dijamanti, molekularno identični prirodnim dijamantima, a tek uz djelić troška prirodnog dijamanta.

Kvantna računala revolucionariziraju informaciju

Nova revolucija u računalstvu donijet će računala eksponencijalno brža od današnjih. Kvantna računala bazirana su na “čudnom” ponašanju materije na kvantnom nivou. Bazna jedinica kvantnih računala je “qubit” – elektron čiji je spin u smijeru ili pak suprotno od kazaljke na satu, a to predstavlja vrijednosti 0 ili 1. S obzirom da elektroni mogu egzistirati na dvije lokacije istovremeno – jedan elektron može nositi dva qubita, dva elektrona četiri qubita, tri elektrona osam, a 20 elektrona mogu provesti milijun proračuna. Ovaj eksponencijalni rast daje nadu u neograničenu procesorsku snagu. Kvantnim računalima bi trebala sekunda za zadatak koji bi današnjim računalima baziranim na siliciju oduzeo milijarde godina. Prvi prototipi ovakvih računala upogonjeni su na Harvardu, NSA i Američkoj centralnoj banci FED. Kvantna račinala trebala bi izaći na tržište za 10 godina.

Quantum computing

Potrošači imaju aktivnu ulogu u razvoju proizvoda

Potrošači današnjice pojačano iskazuju potrebu i volju za modificiranjem proizvoda koje kupuju. Oni više nisu pasivni konzumenti, nego postaju aktivni potrošači “prosumeri” (producer-consumers). Napredne kompanije počinju prihvaćati prosumere kao izbore inovacija koje se mogu ugraditi u nove proizvode.

Izvori, literatura:

http://www.foresight.gov.uk/Horizon%20Scanning%20Centre/index.asp

http://en.wikipedia.org/wiki/Genomics

http://www.automatinginvention.com

http://www.wfs.org

http://www.mis-asia.com/news/articles/personal-robot-sales-to-exceed-us$5-billion-by-2015

http://www.hollywoodtoday.net/2010/01/13/ces-2010-3d-television-is-finally-coming-home/

http://www.engadget.com/2008/08/11/researchers-create-light-bending-material-for-invisibility-cloak/

http://www.biofuelsdigest.com/blog2/2009/02/25/a-vertically-integrated-scaleable-licensable-5-6000-gallon-per-acre-algae-to-energy-production-system-a-biofuels-digest-special-report-on-petroalgae/

Originally appeared on Futurologija on 17.01.2010.. Original source: Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.

Vezani članci:

1. Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina
2. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
3. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku

Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.

U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.

Apple iTunes Music Store u samo pet godina postojanja je postao najveći maloprodajni lanac glazbe u SAD i svijetu. Osim ekonomskog uspjeha, pojam iTunes, kao i komplementarne proizvode iz iPod/iPhone linije, smatram mega-brandom i općim mjestom pop kulture ranog 21. stoljeća. Uspjeh Appleovog koncepta pokazuje kako je implementacija novih tehnologija, u sprezi sa svježim idejama nužna za revitaliziranje starih i neadekvatnih poslovnih modela. Osim toga, rezultate analize postojećeg uspješnog sistema moguće je upotrijebiti i kao polaznu osnovu za kreiranje i iznalaženje novih poslovnih mogućnosti na polju online digitalne glazbe.

Računalna i Internet revolucija kao točka preokreta u diskografskoj industriji

Pojam „diskografska industrija“, prema međunarodnom standardu industrijske klasifikacije (ISIC) obuhvaća kompanije i organizacije koji snimaju, proizvode, izdaju, distribuiraju i promoviraju proizvod – snimljenu glazbu. U širem smislu termin obuhvaća i neprofitne organizacije poput glazbenih unija, udruga, sindikata i agencija za prikupljanje i distribuciju tantijema. Krovna organizacija diskografske industrije je IFPI.

iTunes

Ubrzanim razvojem računalne i telekomunikacijske tehnologije, a posebice populariziranjem kućnih i osobnih računala početkom osamdesetih, te komercijalnom eksplozijom Interneta sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sve privredne i društvene grane doživjele su temeljit zaokret u pristupu poslovanju, kao i samom njegovom obavljanju. Industrija zabave, čijem je mehanizmu diskografija jedan od ključnih sastavnih dijelova, goleme postotke svojih ekstraprofita nagomilanih tijekom zlatnog doba ležerno je usmjeravala u najnovije produkcijske tehnološke dosege, dok je socijalni kontekst i potencijal novih medija i tehnologija za distribuciju diskografskih proizvoda ostao zanemaren.

Cijeli paradoks dot-com svijeta koji se na prijelazu milenija odvijao na globalnom nivou i u svim industrijama, na svijet diskografije primjenila je grupa studenata kojoj je na čelu bio Shawn Fanning. Oni su u svojoj studentskoj sobi osmislili i pokrenuli Napster – prvi i revolucionarni Peer-to-peer program za besplatnu (ali i ilegalnu) razmjenu glazbe između fanova. Napster je ugašen nakon sudskih tužbi velikih diskografskih kompanija, ali je i nepuna godina dana njegovog djelovanja pokazala način na koji nova Internet generacija konzumira glazbu: odmah sad, jednim klikom, ovdje, u neograničenim količinama, po mogućnosti besplatno ili vrlo vrlo jeftino. Ovim načelima vode se svi današnji legalni download servisi, uključujući reinkarnirani (legalni) Napster, gigantski iTunes Music Store, te ostale poput Nokia OVI, Amazon MP3, Rhapsody. Razumljivo, baratanje sa riječima poput “besplatno” ili “gotovo besplatno” predstavlja hod po rubu profitabilnosti, pa žrtve digitalne ere nisu rijetke: Myspace je u 2009. kupio Imeem, a pred Božić 2009. servis Lala podpao pod okrilje iTunesa.

Još je uvijek dug put do potpune i globalne implementacije novih tehnologija u konzumaciji glazbe. Osim potrebne kritične razine kupovne moći i razine svijesti o poštovanju autorskih i srodnih prava, pristup prijenosnim digitalnim playerima, pristup broadband internetu i naprednim mobilnim telefonima još je uvijek u ranoj fazi usvajanja na mnogim svjetskim tržištima.

Diskografska industrija postupno se prilagođava dramatičnim promjenama koje donosi nova tehnologija. Tehnologija omogućava konzumentima nabavljanje glazbe na više različitih načina, sa prijenosnim digitalnim playerima (Apple iPod, Microsoft Zune) koji uz pomoć efekta sinergije (iznimna lakoća korištenja, integriranost playera i download servisa, statusni simbol, lifestyle) zapravo povećavaju promet legalnih downloada.

Današnju sliku diskografske industrije sačinjava „velika četvorka“; diskografske kompanije Universal Music Group, Warner, EMI i Sony Music Corporation, koje sa svojim ekspoziturama i tvrtkama kćerima drže preko 80% ukupnog svjetskog tržišta snimljene glazbe.

Nastanak i razvoj Apple iTunes Store

iTunes

Kompanija Apple inc. započela je revoluciju osobnih računala 1970-ih svojim modelom Apple II, a razvoj nastavila serijom Macintosh 1980-ih. Suosnivači, (tada studenti) Steve Jobs i Steve Wozniak, svoju tržišnu nišu pronašli su u proizvodnji jednostavno i pametno dizajniranih računala sa što jednostavnijim korisničkim sučeljem. Računala ostalih proizvođača bila su nezgrapna, teška za uporabu i održavanje, te namijenjena isključivo biranim i školovanim profesionalcima iz sfera visokog biznisa i znanosti. Široki tržišni pristup (s dovoljnom dozom „klase“) omogućio je Appleu strelovit rast i izlazak iz legendarne garaže u kojoj su započeli; uskoro su iskustvo osobnog računalstva mogli iskusiti učenici, studenti, profesori, kao i kreativni profesionalci koji su u vršnim modelima iz Apple ponude prepoznali oruđe za rad. Duh i ozračje „kompanije iz garaže“ ponovno je oživljen 1996. povratkom Stevea Jobsa u Apple na mjesto predsjednika uprave. Sama filozofija kvalitetnog dizajna, lakoće uporabe i popratno promoviranog „in“ lifestylea vezanog uz konzumaciju Apple proizvoda, u više se navrata pokazala kao pun pogodak.

iTunes softver nastao je iz puke potrebe Applea da svojim korisnicima pruži vlastito rješenje za preslušavanje i organizaciju sve popularnijeg komprimiranog mp3 formata zapisa glazbe. Zbog potrebe hitnog djelovanja (novi program za preslušavanje mp3 zapisa glazbe trebao je biti uključen u distribuciju novog operativnog sustava Mac OS X) otkupljeno je već gotovo rješenje „SoundJam MP“1, a prilagodba aplikacije Apple filozofiji, standardima značila je u osnovici krajnje pojednostavljenje korisničkog sučelja i smanjivanje broja opcija programa.

Ideja za pokretanjem online glazbenog servisa i vlastitog mp3 prijenosnog playera nije se rodila paralelno s idejama o razvoju „iTunes“ – praktičnog softverskog playera, već je nastala nešto kasnije, kada su se u interakciji s iTunesom pokazali mnogi nedostatci već postojećih, tada aktualnih mp3 prijenosnih playera. Pravo rješenje, i već gotovi business plan Appleu je ponudio vanjski suradnik Tony Fadell, no uz ideju o naprednom hardverskom mp3 playeru išao je i revolucionarni dodatak. Tony Fadell, inspiriran Napsterovim modelom razmjene glazbe osmislio je legalni online glazbeni servis koji bi smanjio piratiziranje i diskografskim kompanijama donosio profit od glazbenih downloada. Spoznavši dalekosežnost i revolucionarnu važnost ovog projekta, direktor Steve Jobs osobno se priključio razvojnom timu iTunes – iTunes Music Store – iPod, a od sredine 2007. i iPhone.

Poslovni model

Cjelokupni poslovni model na kojem počiva iTunes Music Store kreiran je i uspostavljen još 2001. godine, te uz nužne evolucijske preinake odlično funkcionira i danas, a u samo pet godina od implementacije Apple je postao najveći prodavač glazbe u SAD, što indirektno implicira i na svjetsku lidersku poziciju. Kao jedne od ključnih faktora uspjeha ovog modela možemo identificirati slijedeće elemente: Jasna i jednostavna cjenovna politika, Širina i opseg ponuđenog kataloga, Iznimna lakoća uporabe, Sustav zaštite od neovlaštenog kopiranja, Sinergija s popularnim hardverom: iPod i iPhone, Karakterističan način poslovanja s diskografima. Ovo su neki od sadržaja koje je moguće kupiti (ili besplatno nabaviti na iTunesu): Pjesme (pojedinačni singlovi i albumi), Application store, Podcast, Iznajmljivanje filmova i serija, Predavanja sa američkih sveučilišta itd..

Tržišna analiza Apple iTunes Store

Apple iTunes Music Store u samo pet godina svog postojanja uvelike je promijenio tržište glazbe, kao i način konzumiranja iste. Uspjeh ovog globalnog fenomena rezultat je usklađenog rada na nekoliko područja: uočavanje prilika na tržištu, nastupanje na novim i neotkrivenim tržišnim nišama u nastajanju, korištenje korporativne sinergije i snage branda, te simultano plasiranje komplementarnih hardverskih i softverskih proizvoda.

Internet je revolucionarizirao poslovanje, a iTunes je samo još jedan u nizu primjera; u takvim promjenama, važno je pratiti i demografske trendove radi analize postignutog i radi daljnjeg planiranja. Npr., u samo jednoj godini (2005./2006.) postotak Amerikanaca u dobi iznad 12 godina koji posjeduju prijenosni mp3 player i više se nego udvostručio. Upotrebom prijenosnih digitalnih playera (gdje je vodeći iPod sa 68% američkog tržišta) dominira pretežito mlađa populacija, ali su trend u penetraciji korištenja takvih uređaja u 2008. u svoju korist preokrenuli pripadnici Generacije X i mlađi Baby boomeri u rasponu između 30 i 49 godina. Vidljivo je da sve više ljudi, različitih dobnih skupina, konzumiraju digitalnu glazbu.

iTunes Music Store nudi korisnicima mjesto za sve njihove digitalne glazbene potrebe. Kulturološki trendovi, društvene vrijednosti, uvjerenja i norme, još od od nastanka pojma „download glazbe putem Interneta“ bile su pozitivno nastrojene prema downloaderima, tj korisnicima koji na taj način nabavljaju glazbu, bilo ilegalno (u većoj mjeri) ili legalno. Apple trenutno procjenjuje da je samo oko 3% glazbe pohranjene u iPodima preuzeto na legalan način, tj. s iTunes servisa. Jasno je da društvo na globalnoj razini još uvijek nije došlo niti blizu zadovoljavajuće razine svijesti o potrebi poštovanja i reguliranja autorskih prava.

Potencijalni kupci štede novac na downloadu glazbe, no je li to djelomično i zbog trenutne ekonomske situacije? Kada su P2P mrežni servisi prvi put predstavljeni u SADu, a i u svijetu na prijelazu milenija, ekonomska situacija nije bila blistava. Dapače, krah dot-com tržišta 2000. godine donio je nepovjerenje u brzorastuće Internet kompanije i njihove proizvode i usluge. Korisnici su se sve više počeli okretati pojmu „besplatno“; pa čak i ako je to „besplatno“ značilo zadiranje u zonu sive ekonomije. U slijedećih osam godina dot-com tržište raslo je stabilnije i sporije, no dovoljno brzo da stvori drugu generaciju velikih igrača na tržištu. U igru se uključio i Apple, osvajajući do tada neistraženi teren legalnog downloada digitalne glazbe. Cijena od 99 centi po jednoj pjesmi uspostavljena je nakon detaljnog istraživanja tržišta, te se vjeruje da je dovoljno niska da pretrpi i određene potrese u ekonomiji, pa da korisnicima usljed pogoršanih ekonomskih prilika ne bude glavni faktor odustajanja od kupnje.

Budućnost tržišta glazbe, budućnost liderstva Apple iTunesa

Digital Music

Tržište glazbe doživjelo je temeljite promjene u posljednjih pet godina. Nove tehnologije u potpunosti su izmijenile način na koji slušatelji nabavljaju i konzumiraju glazbu. Od 2003. do 2009. globalno tržište online digitalnom glazbom naraslo je od praktički 0 do 4 milijarde dolara na godinu. Lider na tržištu online digitalne glazbe je kompanija Apple sa svojim servisom iTunes Music Store, sa preko 70% udjela na tržištu legalnih downloada. Trenutno vodstvo iTunes Music Store može zahvaliti korištenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodima iz ostalih divizija matične kompanije: iPod i iPhone, jednostavnošću korištenja, intuitivnom dizajnu, te najvećoj bazi online pjesama na tržištu.

Perspektive za daljnji razvoj online tržišta digitalnom glazbom su ogromne. Procjenjuje se da će do 2012. godine glavninu prihoda od prodaje glazbe diskografi ostvarivati upravo na tržištu downloada, mobilnih sadržaja i pretplata. Analiza iTunes servisa pokazala je da je vodeća pozicija čvrsta i stabilna na rok 1-2 godine, ali i da je to razdoblje u svijetu Interneta izuzetno dugo, te je moguće iznenadno pojavljivanje jednako dobro organiziranih takmaca.

Razvojne prilike za održavanje prednosti i ostanak u vodstvu:

• Razvoj  iTunes App storea za mogućnost kupnje svih aplikacija i za desktop računala
• Kompatibilnost sa svim mobilnim platformama: Android, Win Mobile, PalmOS, Symbian. Prisjetimo se kako je popularnost iTunesa skočila kada je napravljena verzija za PC
• Cloud Computing, Streaming: Sadržaj koji je korisnik kupio ili iznajmio nalazi se “negdje” u računalnom cloudu, a sadržaj je dostupan na zahtjev putem bilo kojeg uređaja.
• Prodaja pjesama kao rezultata pretrage u tražilicama neovisno od iTunes softvera
• Ugovori sa mobilnim operaterima: Revenue sharing
• Nestanak DRM zaštite:  Potencijalni razvoj iTunes Music Store u budućnosti uključivao bi uvođenje pretplatničkog modela uz zadržavanje postojećeg „a la carte“ modela, liberalniju politiku s DRM zaštitom, kako bi se omogućila kompatibilnost prijenosa kupljenog sadržaja s preostalih 30% tržišta. U prilog liberalizaciji Appleove tvrde politike zaštite DRM-om idu u prilog i konstantne sudske tužbe za monopoliziranje položaja koje u zadnje vrijeme podižu zemlje članice EU.
• Usluge za poslovne korisnike: e-learning, treninzi, predavanja

Prilike za itunes su i daljnje širenje na Video, TV, filmske sadržaje, te daljnju diverzifikaciju i povećanje kvantitete digitaliziranog sadržaja. Pohvalni su potezi sa iTunes University gdje se na download besplatno daju predavanja sa pojedinih američkih sveučilišta.

Od daljnjeg razvoja tržišta na dulji rok može se očekivati stabilizacija utjecaja iTunesa na nešto manje ispod polovice tržišnog udjela, dok će se ostatak tržišta raspodijeliti između konkurenstkih glazbenih portala: Amazon MP3, Wal-Mart MP3 store, Myspace, a u zadnje vrijeme i Spotify, Simfy itd.

Marko Pejnović

Izvori

Apple inc. PR, http://www.apple.com/pr

Gasser, U., Bambauer, D., Harlow, J.: , iTunes – How Copyright, Contract, and Technology Shape the Business of Digital Media, The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School 2005.

Hormby, T.: A history of iTunes and iPod, iPod Observer,

IFPI: IFPI Digital Music Report 2009

Music and the Internet, RIAA – Recording Industry Association of America, http://www.riaa.com/

Originally appeared on Futurologija on 05.01.2010.. Original source: Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Vezani članci:

1. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri
2. Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]
3. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Nokia 2015

Trenutno najveći globalni proizvođač telekomunikacijskih uređaja, finska Nokia na konferenciji “The Way We Live Next” predstavila je seriju video clipova u kojima nastoje prikazati tehnološko-komunikacijski aspekt života jednog prosječnog korisnika.

Clipovi prikazuju nam kako moderni Nokijini gadgeti mogu pomoći u svakodnevnom životu rješavajući nas nepotrebnih i repetitivnih zadataka: ključna riječ je sinkronizacija podataka među svim uređajima, neovisno o vrsti i namjeni.  Socijalne mreže su napredovale te se baziraju na geolociranju i real time prepoznavanju lica prijatelja.  OVI digitalni dućan i dalje je okosnica njihovog Nokijinog virtualnog svijeta. Sva prikazana dostignuća su još u konceptualnoj fazi, ali možemo vidjeti kako usluge i strategija danas postaju kralježnica života koje ćemo živjeti sutra.

Originally appeared on Futurologija on 13.12.2009.. Original source: Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini

Vezani članci:

1. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
2. Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje
3. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
4. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
5. Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina