Ultrajeftino tablet računalo

Pametni telefon može poslužiti kao stetoskop

Toplomjer, stetoskop, smartphone. Istraživanje napravljeno na Worcester Polytechnic Institute došlo je do praktičnog zaključka da će pametni mobiteli uskoro prilično pouzdano moći zamijeniti velik broj instrumenata poput EKG uređaja za praćenje rada srca do mikroskopa.

Na primjeru Motorolinog telefona baziranog na Android operativnom sustavu pokazano je da je pritiskom prsta na kameru uređaja moguće prikupiti velik broj podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Istraživači tvrde da je jednostavna, već ugrađena kamera na telefonu dovoljna da zabilježi broj otkucaja srca, ritam disanja i razinu zasićenosti kisikom i sve to analizom videozapisa kolanja krvi kroz prst pacijenta.

Uz neke manje hardverske priključne uređaje i potrebne aplikacije, iPhone i Android uređaji mogu postati mikroskop ili primjerice analizator daha koji vam govori je li vrijeme za ručak kao i jeste li pretjerali s pokojom čašicom „žestokog“.

Razvoju mobilnih uređaja u ovom smjeru zasigurno će pomoći i nagradni natječaj „Tricorder X Prize“ (poznate neprofitne fondacije The X Prize Foundation) u vrijednosti 10 milijuna američkih dolara. Cilj je ostvariti kvalitetnu i jeftinu dijagnozu uz pomoć jeftinih uređaja, preferabilno uređaja kakve sve više korisnika stalno ima uz sebe, a to su svakako pametni telefoni. Ime natječaja ne podudara se slučajno s Tricorderom, popularnim malenim skenerom i dijagnostičkim uređajem iz serijala Star Trek. O utjecaju izuma i ostalih gadgeta iz znanstvenofantastičnih filmova a posebice serijala Star Trek (Zvjezdane Staze) možete pročitati više u našem članku “Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost”

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovakve stvari pokažu dovoljno točnima i usavrše do razine visoke pouzdanosti, možemo samo zamisliti razinu šteda kad ovakvi instrumenti zamijene one višestruko skuplje uređaje koje danas nalazimo u bolnicama. Zamislite da sve bitne parametre o vašem zdravlju možete dobiti prislanjanjem prsta na iPad ili neki drugi tablet.

Proizvedeno tablet računalo jeftinije od 50 dolara

Ostajemo pri temi tablet računala. U utrci za performansama u nedavno kreiranoj tržišnoj niši tablet računala (uređaji poput Apple iPad, Samsung Galaxy tab, HTC Flyer…) cjenovne karakteristike uređaja koji dolaze s razvijenih tržišta nisu bile primarni fokus. Indija, kao zemlja u galopirajućem razvoju odlučila je uzeti stvari u svoje ruke i kreirati tablet računalo namijenjeno vlastitom, manje trendovski zahtjevnom tržištu koje je gladno napretka i znanja. Računalo nazvano „Aakash“ bazirano na Android 2.2 operativnom sistemu i solidnim performansama.

Krajnja tržišna cijena uređaja je 50 USD, ali uz subvencije indijske vlade svi studenti i učenici mogu ga nabaviti za pola te cijene (cca 125kn). Uz subvencije hardvera, indijsko ministarstvo obrazovanja, u svom programu učenja uz pomoć tehnologije, pripremilo je gomilu materijala, akademskog gradiva, video predavanja i knjiga raspoloživih za preuzimanje na adresi http://nptel.iitm.ac.in/ .

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovako jeftini uređaji pokažu pouzdanima, isplativima i praktičnima, školarci i studenti planeta Zemlje mogli bi svoje knjige i bilježnice zamijeniti tablet računalima mnogo brže i puno povoljnije. Proizvođači iz zemalja u razvoju mogli bi itekako pomrsiti račune globalnim tehnološkim liderima.

Genomička revolucija – drastičan pad troška dekodiranja ljudskog genoma

U zanimljivom video zapisu s konferencije TEDxBoston, Richard Resnick pokazuje kako će sve bolji alati i znanje o genetici dovesti bržem i jeftinijem sekvenciranju genoma. Brže i jeftinije sekvenciranje genoma dovest će do brzih i tektonskih promjena u zdravstvu, osiguravateljstvu i politici.

Ljudski genom sastoji se od oko 3 milijarde kombinacija nukleotidnih baza (A, C, G, T). Još tijekom 2003. godine sekvenciranje ovih baza trajalo je nekoliko godina i koštalo 3 do 4 milijarde dolara (što iznosi dolar po jednoj bazi). Do sredine 2011. godine ovaj mikrosvijet u potpunosti se promijenio; napretkom znanstvenih metoda i pratećih tehnologija vrijeme sekvenciranja skraćeno je na nekoliko tjedana, dok je trošak opao za 100 milijuna puta! Richard Resnick uspoređuje ovaj rast brzine i učinkovitosti s Mooreovim zakonom rasta računalne procesorske snage, ali prema procjenama biologa trenutno smo u stadiju «običnih pisaćih strojeva» naspram razvoja i otkrića koji nas tek očekuju. Richard Resnick na potresnom primjeru pojašnjava kako će ubrzavanje istraživanja pomoći u spašavanju života:

«So a woman is age 37. She presents with stage 2 estrogen receptor-positive breast cancer. She is treated with surgery, chemotherapy and radiation. She goes home. Two years later, she comes back with stage three C ovarian cancer. Unfortunately, treated again with surgery and chemotherapy. She comes back three years later at age 42 with more ovarian cancer, more chemotherapy. Six months later, she comes back with acute myeloid leukemia. She goes into respiratory failure and dies eight days later.

So first, the way in which this woman was treated, in as little as 10 years, will look like bloodletting. And it’s because of people like my colleague, Rick Wilson, at the Genome Institute at Washington University, who decided to take a look at this woman postmortem. And he sequenced, he took skin cells, healthy skin, and cancerous bone marrow, and he sequenced the whole genomes of both of them in a couple of weeks, no big deal. And then he compared those two genomes in software, and what he found, among other things, was a deletion, a 2,000-base deletion across three billion bases in a particular gene called TP53. If you have this deleterious mutation in this gene, you’re 90 percent likely to get cancer in your life.

So unfortunately, this doesn’t help this woman, but it does have severe, profound if you will, implications to her family. I mean, if they have the same mutation, and they get this genetic test, and they understand it, then they can go and get regular screens, and they can catch cancer early and potentially live a significantly longer life.»

Utjecaj na budućnost: Kad sekvenciranje gena postane svakodnevna rutina poput spravljanja jutarnje kave, pojavljuju se višestruke mogućnosti za povećanje kvalitete života, produljenje života: Rana preventiva za bolesti čiji su okidači geni, Višestruko jeftinije i brže dijagnosticiranje i liječenje.

Originally appeared on Futurologija on 24.10.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma

Vezani članci:

1. Vijesti iz budućnosti 1
2. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
3. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Poslovi budućnosti 2. dio

ARES kirurški robot

Medicinski roboti napreduju iznimnom brzinom i za nekoliko godina mikro i nanoroboti moći će asistirati kirurzima operirajući unutar tijela pacijenta!

Talijanski laboratorij Scuola Superiore st. Anna’s razvio je robota nazavnog ARES (Assembling Reconfigurable Endoluminal Surgical System) koji će se u tijelo unostiti u dijelovima i sam sastaviti u organizmu. Ovaj modularni dizajn otvara put novim konceptima uređaja koji bi jednog dana u potpunosti mogli zamijeniti pouzdane ruke kirurga.

ARES – Kirurški nanotenološki robot kojeg možete progutati:

Više o svemu na:

http://singularityhub.com/2010/05/20/ingestible-surgical-robots-hard-to-swallow/

Originally appeared on Futurologija on 23.05.2010.. Original source: Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
2. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)
3. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
4. Poslovi budućnosti 2. dio
5. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?

Kromosom

Craig Venter, američki pionir genetike, po prvi je puta u povijesti ljudskog roda uspio stvoriti ‘umjetni život’. Eksperiment na kojem je 20 znanstvenika radilo dulje od 10 godina napokon je urodio plodom – stvoren je prvi živući sintetski organizam.

U online izdanju uglednog znanstvenog časopisa Science u četvrtak je objavljen znanstveni rad o kojem će se još dugo govoriti. Genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, Craig Venter, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, napravio je još jedan korak u razotkrivanju tajni života i njegova nastanka.

Venter i njegov tim su u dugogodišnjem eksperimentu, koji je dosad stajao oko 40 milijuna dolara, konstruirali sintetski genom po uzoru na ‘genetski software’ jedne bakterije, te ga ubacili u stanicu domaćina. Mikrob koji je nastao u procesu poprimio je izgled i, što je još važnije, ‘ponašanje’ koje odaje da njime upravlja njegova sintetska DNA.

Znanstvenici na Craigovom institutu u Marylandu i Kaliforniji nadaju se da bi sintetski stvorene bakterije jednog dana mogle proizvoditi prirodna goriva te spojeve korisne u izradi cjepiva, a možda čak i apsorbirati stakleničke plinove.

Ekipa okupljena oko dr. Ventera u ranijim je istraživanjima uspjela konstruirati sintetski genom bakterije, pri čemu su kopirali genom već postojeće bakterije Mycoplasma mycoides. Nakon toga uspješno su transplatirali genom iz jedne bakterije u drugu. U posljednjem eksperimentu uspjeli su spojiti svoja dva ranija uspjeha, te stvoriti ono što zovu ’sintetskom stanicom’, iako je samo njezin genom potpuno sintetski.

Venter je svoj najnovije postignuće usporedio s izradom softwarea za rad živuće stanice. Istraživači su, naime, prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides, da bi upotrebom ’sintetske mašinerije’ kemijski konstruirali kopiju genoma. ‘Čim smo uspjeli ubaciti naš sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, različit organizam. Čim taj novi software uđe u stanicu, stanica ga ‘čita’ i pretvara se u vrstu specificiranu u genetskom kodu’, rekao je Venter u razgovoru za BBC.

Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije sadržavale konstruiranu, sintetsku DNA koja ih je kontrolirala. ‘Ovo je prvi put u povijesti da sintetska DNA potpuno kontrolira stanicu. Po prvi puta na našoj planeti postoji organizam čiji roditelj je – računalo’, rekao je dr. Venter, koji je o svom poduhvatu obavijestio i Bijelu kuću.

No, kritičari kažu da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene. Dr. Hellen Wallace iz Genewatch UK, organizacije koja prati razvoj tehnologije u genetici, tvrdi da bi nova sintetska bakterija mogla biti opasna.

‘Ako oslobodite nove organizme u okoliš, činite puno više štete nego koristi. Ne znate kako će se ponašati u okolišu. Venter se igra Boga ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek – pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju, te izbjeći regulaciju njezine primjene’, rekla je dr. Wallace.

Jedno je sigurno – o Venterovom revolucionarnom uspjehu još će puno govoriti u narednom periodu, a nesumnjivo će se otvoriti i mnoga etička pitanja oko stvaranja umjetnog života.

Intervju s Craigom Venterom

.

.

Članak prenesen sa tPortal.hr

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/69194/Znanstvenici-stvorili-umjetni-zivot.html

Originally appeared on Futurologija on 21.05.2010.. Original source: Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

Vezani članci:

1. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
2. Što nam može ponuditi Biotehnologija?
3. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

Poslovi budućnosti 2. dio

U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.

Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!

EKONOMIJA

Kao posljedica velike svjetske krize 2008-2009 (U Hrvatskoj 2009 – ?), ekonomisti novi svijet moraju graditi na puno čvršćim, realnijim, lokalnijim i troškovno opravdanijim osnovama.

Poslovi:

Konzultant za jednostavnost: Pojednostavljuje procese, tehnologije i branding u organizaciji

Lokalni poduzetnik: Pokreće lokalnu banku (možda se bavi i mikrokreditima), radi lokalnu kozmetiku, zanimljiva i zdrava pića i hranu. Glavna kompetitivna prednost pred velikim korporacimjama jest – povjerenje. Garancija kvalitete, interes za prosperitet lokalne zajednice, poznavanje mikrookružja, imidž dinamične tvrtke nasuprot globalnim mastodontima.

Interesantan pogled na business u budućnosti:

Chris Anderson, Glavni urednik časopisa Wired: “Free! Why $0.00 is the Future of Business?”

NANOTEHNOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA

Desete i dvadesete godine dvadesetprvog stoljeća nastavit će svjedočenje eksploziji tehnološkog napretka u nanotehnologiji, biotehnologiji, informacijskoj tehnoligoji i kognitivnoj znanosti (skupni naziv NBIC) . Kako se ta polja razvijaju i kovergiraju, radnje poput “reprogramiranja” našeg, ljudskog “softvera” i “hardvera”, poroduljenja životnog vijeka, uzgoja organa postat će svakodnevene

Futurologija.com: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Futurologija.com: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Zanimanja:

Bioinformatolog: Znanstvenik koji spaja informacije o genima s razvojem lijekova i kliničkih tehnika

Geomikrobiolog: Spajaja informacije i podatke iz geologije, znanosti o okolišu i mikrobiologije. Dobivena znanja koriste se za dobivanje rješenja kako mikroorganizme upotrijebiti u kliničkim liječenjima ili u borbi protiv zagađenja okoliša.

Doktor arhitekt tijela: Koristi se najnovijim dostignućima regenerativne medicine, genetike i biotehnologije kako bi u laboratorijskim uvjetima proizveo zdrave zamjenske organe prilagođene upravo pacijentu za kojeg su napravljeni, čime se mogućnost odbacivanja organa kao stranog tijela od strane pacijenta praktički svodi na nulu.

Današnje daleke dosege regenerativne medicine pogledajte u CNN-videu “Body from scratch”

SOCIJALNE USLUGE

Naša populacija koja stari već počinje vršiti pritiske na postojeće neadekvatne socijane resurse, te se osjeća pojačani priljev umirovljenika na domove zdravlja i staračke domove.

Zanimanja:

Eksperimentalni terapeut: Upoznaje pacijente sa šumom novih i različitih tretmana i usmjerava ih i savjetuje kroz labirint birokracije, usluga, tretmana, operacija…

Kućni pratitelj: Omogućava starijim ljudima da ostanu u kući i žive dostojanstveno

OBRAZOVANJE

Sektor koji je možda i najotporniji na budućnost. Vrtići, škole, sveučilišta, privatne obrazovne ustanove moraju držati korak s razvojem kako bi i nas adekvatno mogle adekvatno razvijati u smjeru u kojem se odlučimo obrazovati i specijalizirati.

Education today and tomorrow:

Zanimanja:

Broker Online edukacije: Kroji naručeni paket obrazovanja od klijenta, sastavljajući ga od raznih obrazovnih modula sa tečajeva i studija širom svijeta.

Svemirski turistički vodič: Virgin Galactic planira prve privatne svemirske letove tijekom 2011. godine. Svemirski turisti trebat će pratitelja na putu koji će im stručno objasniti sve o novim granicama i horizontima.

Osnovne vještine i znanja potrebni za 21. stoljeće:

HRANA

Potražnja za organskom, zdravom, lokalno uzgojenom hranom nastavit će se povećavati. S obzirom na to da je održiva poljoprivreda bazirana na malim opsezima, i naglasku na “lokalnom”, broj poljoprivrednika i srodnih radnika u razvijenim zemljama trebao bi se povećati a ne smanjiti! Ovo još ne vrijedi za Hrvatsku gdje je poljoprivreda neproduktivna, nerazvijena i ima previše poljoprivrednika.

Futurologija.com: Vertikalne farme: Je li budućnost poljoprivrede u tornjevima?

Zanimanje:

Farmer: Ne u klasičnom smislu riječi, već osoba jednako sposobna razumjeti genetiku, poslovanje i marketing.

UGROŽENA ZANIMANJA 2020

Futurist Ian Pearson upozorava: Ako se vaš posao oslanja isključivo na intelekt i znanje, očekujte da 2020. godine za njega nećete biti plaćeni. Ljudska strana je područje gdje ćete moći svom radu naći dodanu vrijednost.

Bolnički konzultant: Konzultante može zamijeniti robot (dovoljna je samo veća baza znanja), ali medicinske sestre ne. Medicinske sestre čine veliku pogrešku ako zamijene najveću vrijednost svog posla, a to je ljudska skrb za pacijenta, pokušajem da postanu jeftinija verzija doktora.

Osobni kupac/shop assistant: Postupno će nestati potreba za osobnim kupcima i pomagačima u dućanima. Online shopping raste, uskoro ćemo imati i 3D skenere kojima ćemo moći predočiti kako nam stoji bilo kakav odjevni predmet.

Radnik na gradilištu: Tehnike 3D printanja, u kojima roboti sudjeluju u nastajanju i gradnji omogućit će podizanje građevina u roku od par sati.

Makerbot: Prototip 3D printera pomoću kojeg možete isprintati, odnosno proizvesti predmete za svakodnevnu upotrebu

Vojnik: Zašto slati mladiće i djevojke u borbu kad možete slati strojeve? Rastuća upotreba bespilotnih letjelica sugerira da će posao vojnog pilota biti prvi u liniji koji će morati “iskočiti”.

ZANIMANJA KOJA NIKAD NE IZLAZE IZ TRENDA

Odvjetnik: Velik dio znanstvenog aspekta prava može biti automatiziran, ali uvijek će postojati potreba za odvjetnicima sa jakim socijalim vještinama, nagovaračkim i pregovaračkim sposobnostima za uvjeravanje sudaca i porota, posebice u rastućim područjima patentnog prava i intelektualnog vlasništva.

Pisac: Dani novinarstva kakvo poznamo bliže se kraju, ali netko mora napisati sve te priručnike za korištenje robota, raketa, proteza i proširenja – sve te nove tehnologije koje su komplicirane i nisu samoobjašnjive.

Umjetnik, zabavljač: Utjecaj CGI (Computer generated imagery)  specijalnih efekata predstavlja određeni rizik, ali umjetnost će se i dalje razvijati i evoluirati s tehnologijom (ili će nestati).

Političar, pogrebnik, prostitutka, poreznik, religijski vođa: Život i smrt smjenjuju se,i tako će biti još dugi remenski period.

CGI animation in future games:

Izvori:

http://www.guardian.co.uk/money/2010/jan/09/jobs-of-the-future

http://www.careerplanner.com/Career-Articles/Hot_Jobs.cfm

Originally appeared on Futurologija on 21.03.2010.. Original source: Poslovi budućnosti 2. dio

Vezani članci:

1. Poslovi budućnosti 1. dio
2. Slijede nam temeljite promjene koncepta rada, posla i zaposlenja
3. Moderna vremena: zanimanja koja nestaju
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Nanotech

Nanotehnologija – manipulacija materijalima i strojevima na molekularnoj i atomarnoj (milijarditom dijelu metra) razini obećava uzbudljiv razvoj u slijedećih petnaestak godina.

Donosimo vam devet razvojnih trendova koji bi se mogli ostvariti u navedenom razdoblju.

U slijedećih dvije do pet godina:

1. Automobilske gume koje trebaju nadopunu zrakom i kontrolu tlaka jednom godišnje
2. Cjelovita medicinska dijagnoza na jednom čipu
3. Prijenosni koncentratori koji proizvode pitku vodu iz zraka

U slijedećih pet do deset godina:

1. Dovoljno snažna računala koje je moguće smjestiti i nositi u novčaniku; mobiteli u formi narukvica
2. Lijekovi koji AIDS ili rak svode na održivo podnošljivo stanje
3. Pametne zgrade koje se same stabiliziraju u slučaju potresa ili bombardiranja

Nokia Morph

U slijedećih deset do petnaest godina:

1. Umjetna inteligencija koja će vjerojatno biti sposobna proći Turingov test (korisnik koji razgovara s računalom neće moći razlučiti razgovara li s čovjekom ili strojem)
2. Računalni displayi na koje se može nanositi boja u potezima
3. Nestanak invazivnih kirurških operacija, tijelo će biti nadzirano i popravljano iznutra

Literatura, izvori:

http://www.gadgetgrid.com/2007/04/10/drinking-water-from-thin-air/

http://www.freepatentsonline.com/5727663.html

http://www.researchconnect.com/downloadreport.asp?RepID=135

Originally appeared on Futurologija on 14.01.2010.. Original source: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Vezani članci:

1. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
2. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
3. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?
4. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
5. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

Biotechnology

Ukratko definirano – biotehnologija je upotreba živućih organizama u rješavanju problema ili izradi proizvoda. Iz ove definicije može se zaključiti da je biotehnologija u ljudskom društvu odavno prakticirana; i to u najjednostavnijim ljudskim aktivnostima poput pečenja kruha, umjetnog selektivnog uzgoja biljaka, životinja itd. Suvremena upotreba riječi biotehnologija najčešće se odnosi na genetski inženjering i uzgajanje kulture stanica i tkiva; moderna biotehnologija je koncentrirana na staničnu razinu jer znanstvenici danas bolje poznaju stanice, proteine, DNA i ostale molekule važne za život.

Sasvim je jasno da su biotehnologija, zajedno sa nanotehnologijom “buzzwordi” današnjice, a od njih se u budućnosti očekuje mnogo. Pokušat ćemo čitateljima približiti neka od zanimljivijih područja biotehnologije, kako bismo razumjeli što nam biotehnologija konkretno pruža, koji su benefiti ali i rizici da pretjerano forsiranje novih tehnologija u budućnosti odvede čovječanstvo u krivom smijeru.

Biotehnologija se primjenjuje u četiri važna industrijska područja i nekoliko interdisciplinarnih polja:

• Medicina (kloniranje, proizvodnja lijekova, farmakogenomika, genska terapija, genska testiranja, projekt mapiranja ljudskog genoma,)
• Agrobiotehnologija Proizvodnja i unaprijeđenje prehrambenih biljaka i životinja (Povećanje uroda, povećanje nutritivnog sadržaja, unaprijeđivanje teksture, okusa i izgleda hrane, )
• Proizvodnja i unaprijeđenje industrijskih biljaka (plastika, tkanine, izvor energije..)
• Zaštita okoliša

Agrobiotehnologija

Agrobiotehnologija

Pod terminom Agrikulturna biotehnologija (agrobiotehnologija) podrazumijeva se raspon, set alata i metoda koje mijenjaju žive organizme ili dijelove organizama; poboljšavaju biljke, životinje ili mikroorganizme za ciljane potrebe. Prvi (službeno) genetski modificirani prehrambeni proizvod izašao je na tržište 1994. godine, a u startu je dobio odobrenje američke FDA (Food and Drug Association). Bila je riječ o rajčici koja je bila izmijenjena tako da znatno sporije propada i truli. Od tada je oko 50 drugih genetski izmijenjenih prehrambenih proizvoda lansirano na tržište, nakon što su dobili odobrenje od FDA da su sigurni za konzumaciju kao i njihovi nemodificirani parnjaci.

Benefiti agrobiotehnologije:

• Smanjena uporaba pesticida
• Usjevi otporni na bolesti
• Usjevi otporni na nametnike
• Povećani urod
• Smanjeni troškovi proizvodnje
• Dugotrajnija hrana
• Reduciranje alergija
• Novi lijekovi
• Smanjenje opasnosti od erozije tla
• Biorazgradivi materijali u proizvodnji

Rizici agrobiotehnologije

• Transfer gena: Geni modificirane biljke u prirodi oprašivanjem prijeđu na nemodificirane biljke; Parenje genetski modificiranih životinja u prirodi s nemodificiranim
• Neželjene posljedice na ljude i druge organizme
• Napasnici i korov razvijaju prirodnu otpornost
• Pravne komplikacije i nerazborito raspolaganje patentnim pravima

Dokumentarni film “The future of Food” obrađuje temu budućnosti poljoprivrede promatrano kroz prizmu genetski modificiranih usjeva, korporatizacije prehrambene industrije i polaganja autorskih prava na razvoj, prodaju i uzgoj takve hrane.

Kloniranje

DNA

Kloniranje je krovni termin za opisivanje različitih procesa dupliciranja genetskog materijala. Postoji nekoliko vrsta kloniranja, a tehnologije za kloniranje mogu poslužiti i za više svrha od produciranja puke kopije organizma. Razumijevanje osnovnih tipova kloniranja ključ je za zauzimanje informiranog stava o trenutnoj javnoj politici kloniranja i donošenje dobrih odluka za budućnost.

• Reproduktivno kloniranje: Reproduktivno kloniranje je tehnologija koja se koristi za generiranje životinje koja ima istu staničnu DNA kao i trenutno postojeća ili životinja koja je prije postojala. Ovca Dolly (1996.-2003.) dobivena je reproduktivnim kloniranjem, a ujedno je i prva javno predstavljena klonirana životinja.
• Terapijsko kloniranje: Također poznato i kao kloniranje embrija je produkcija ljudskih embrija za upotrebu u istraživanjima. Cilj ovog procesa nije dobivanje kloniranog ljudskog bića, već uzgoj ljudskih matičnih stanica za korištene u terapiji bolesti i istraživanjima.
• Kloniranje DNA i izrazi “rekombinantna DNA tehnologija”, “molekularno kloniranje” referiraju se na isti postupak: transfer fragmenta DNA iz jednog organizma u samoreplicirajući genetički element npr. bakterijski plazmid. Takva DNA može se širiti u stranoj stanici-domaćinu. Ovaj postupak prakticira se od 1970ih i postao je sveprisutan u laboratorijima molekularne biologije.

Rizici kloniranja i etičke dvojbe

Reproduktivno kloniranje je skupo i neučinkovito. Više od 90% pokušaja da se dobije živi potomak rezultiraju neuspjehom. Klonirane životinje imaju veću stopu tendencje k smanjivanju otpornosti i imuniteta, tumorima, infekcijama.

Dolly

Što je s kloniranjem ljudi? Objavljivanje vijesti o kloniranju ovce Dolly, potaknulo je strahove o mogućem brzom kreiranju klona ljudskog djeteta. Strah je baziran na “genskom determinizmu”, polaznoj postavci da geni sami definiraju osobu, pa bi novonastali klon imao identičan izgled i psihološku osnovu za život svojem prethodniku. Iako geni igraju ključnu ulogu u formaciji fizičkih i behavioralnih karakteristika, svaka individua je rezultat složenih interakcija svojih gena i okoline u kojoj se razvija. Mnoge zabrinutosti oko kloniranja javile su se vezano uz “igranje Boga”, uz bojazan da kloniranje interferira s prirodnim sljedom života i navodno oduzima budućoj individui pravo na jedinstveni identitet.

Regenerativna medicina

Regenerative Medicine

Regenerativna medicina je proces stvaranja živih, funkcionalnih tkiva u svrhu zamjene organa ili tkiva izgubljenih zbog starosti, bolesti, oštećenja ili urođenih defekata. Pojam se odnosi na skup biomedicinskih alata i procedura kliničkih terapija u kojima se mogu koristiti matične stanice; npr.: injektiranje matičnih i progenitor stanica, regeneracija biološki aktivnih molekula, transplantacija in vitro uzgojenih organa.

Ovo područje biotehnologije nastoji regenerirati oštećena tkiva i organe u tijelu stimuliranjem istih da se zaliječe sami. U slučaju da predložene metode nisu dovoljne, laboratorijski se uzgajaju tkiva i organi koji se pacijentu implantiraju umjesto oštećenih. Regenerativna medicina tako može ponuditi odgovor na konstantnu nestašicu donora i kompatibilnih organa za presađivanje; a rješava i problem odbacivanja organa, jer je uzgojeni organ napravljen po mjeri – od stanica pacijenta.

Biotehnologija u Budućnosti

Future

Postalo je općeprihvaćeno tumačenje i tvrdnja da je dvadeseto stoljeće bilo stoljeće fizike, a dvadeset i prvo stoljeće stoljeće biologije/biotehnologije. Biotehnologija je po svim pokazateljima trenutno “veća” od fizike: prema budžetima, broju zaposlenih, broju velikih otkrića; te biologija nastavlja biti najveća znanost dvadeset i prvog stoljeća.

Nakon kraćeg upoznavanja s osnovnim pojmovima i mogućnostima s područja biotehnologije, zaključujem da bi u budućnosti biotehnologija mogla imati značajnu ulogu na ovim područjima:

• Pripomoći okončanju svjetske gladi, globalnog gladovanja i nestašica
• Dati bolju i dugotrajniju hranu
• Usjevi postaju manje osjetljivi na bolesti i nametnike
• Postići točno i prilagođeno doziranje i lokaliziranje ljekova; ciljanje stanica raka bez oštećenja okolnih zdravih stanica
• Regenerativna medicina, zamjenski organi
• Pojavit će se dizajnerski organizmi
• Rad na usporavanju ili zaustavljanju starenja
• Biološka računala, biološki aktivne molekule kao centralna procesorska jedinica
• Ekstenzija ostalog računalnog hardvera iz fizičke tehnologije u biotehnologiju
• Nosiva računala (u kontekstu odjeće)
• Biološko kreiranje i uzgajanje odjeće, plastike, građevnog materijala
• Ekološki procesi proizvodnje s minimalnim otpadnim tvarima
• Kombinacija s nanotehnologijom
• “Domestifikacija” biotehnologije u domove, spuštanje iz velikih korporativnih laboratorija u manje, gotovo kućne uvjete donest će ogroman napredak i popularizaciju biotehnoloških znanosti (sličan put koji su prošla osobna računala)
• Ne smijemo zaboraviti na etičke, pravne, pa čak i fizičke komplikacije po čovječanstvo koje mogu nastati krivim i neodgovornom korištenjem tehnologije, utrkom za profitom, korporatizacijom, nametanjem radikalnih patentnih prava i zakona i dr.

Izvori, linkovi, literatura:

http://www.fda.gov

http://www.fda.gov/fdac/features/2003/603_food.html

http://www.thefutureoffood.com/

http://www.clonesafety.org/cloning/facts/faq/

http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/elsi/cloning.shtml

http://www.genome.gov/10004765

http://www.nybooks.com/articles/20370

http://en.wikipedia.org/wiki/Regenerative_medicine

Originally appeared on Futurologija on 10.01.2010.. Original source: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Vezani članci:

1. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
2. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?
3. Poslovi budućnosti 2. dio
4. POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?
5. Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Cyborg

Američki futurolog Paul Saffo razvio je teoriju prema kojoj bi se bogata manjina svjetske populacije u budućnosti mogla odvojiti u zasebnu vrstu.

Budućnost će, prema Saffou, obilježiti fuzija biologije i tehnologije u kojoj će većina stvari biti robotizirana, a kiborzi neće biti ništa čudno.

Paul Saffo

Uzme li se u obzir mogućnost uzgajanja zamjenskih organa, uporabe genetski prilagođenih lijekova i naprednih genetskih metoda utvrđivanja naslijednih bolesti te nemiješanje s ‘običnim’ ljudima, takvo što uopće nije nemoguće, javlja The Telegraph.

Saffo se tim komentarima i predviđanjima osvrnuo na izjavu američkog znanstvenika Raya Kurzweila koji je prije nekoliko mjeseci rekao kako je, zbog brzine razvoja nanotehnologije, besmrtnost od stvarnosti udaljena tek dvadesetak godina.

Ray Kurzweil

No, ono što Saffo naglašava je društveno-ekonomska stvarnost, odnosno činjenica da će tako napredne tehnologije biti dostupne isključivo super-bogatašima. Zbog toga bi moglo doći do ubrzane podjele između klasa, a to bi lako moglo završiti i razdvajanjem vrste, odnosno bržom evolucijom jednog njenog dijela.

“Tijekom 80-ih svijet je promijenilo osobno računalo. U 90-ima to je postigao internet. Iduća velika stvar koja će promijeniti svijet su roboti. Ukoliko dođe do toga kao vrsta bi mogli postati potpuno ovisni o nekakvim ‘elektroničkim insektima’, a da toga ne budemo niti svjesni dok se nešto ne pokvari”, kaže Saffo.

“Ponekad se pitam može li se ustaliti prosjek po kojem bogati žive oko 20 godina dulje od siromašnih. To je 20 godina više zarađivanja i štednje. Zamislite kolika je to koncentracija sredstava i moći koju ostavljate nasljednicima”, zaključio je Saffo, vjerojatno i više nego svjestan da svijet već stoljećima funkcionira po vrlo sličnim principima.

Izvor: http://metro-portal.hr/vijesti/iza-ogledala/bogati-ce-evoluirati-u-drugu-vrstu

Originally appeared on Futurologija on 15.12.2009.. Original source: Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?

Vezani članci:

1. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama
4. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
5. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)