Futurologija » elektronička trgovina

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

info — Sun, 20 Feb 2011 19:36:54 +0000

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina

Internet je u svijetu već dulje vrijeme žila kucavica svih grana ekonomije. U Hrvatskoj slika nije nimalo drugačija po pitanju tvrtki koje koriste Internet. Naime, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku 97% tvrtki koristi računala za poslovanje a 95% ih se koristi Internetom svakodnevno.

Segment u kojem hrvatske kompanije kaskaju jest ponuda svojih roba ili usluga na Internetu; samo 24% tvrtki ima omogućenu prodaju putem Interneta. Ravnoteža se održava na i na strani potražnje: kupci u Hrvatskoj tek otkrivaju Internet kao kanal kupnje. Prema podacima iz kartičarskih kuća, pojava web stranica za grupnu kupnju poput Kolektive pojačala je interes prosječnog hrvatskog internauta za kupnju na internetu (i korištenje kreditne kartice bez straha). Pogledajmo kakvo je kretanje trendova u elektroničkoj trgovini u svijetu.

Elektronička trgovina i online poslovanje u svijetu

Najjednostavnija definicija poslovanja i elektroničke trgovine glasi: Poslovanje je bilo koja aktivnost koja uključuje i podrazumijeva razmjenu dobara i usluga s ciljem ostvarivanja prihoda i zarade. Ukoliko se transakcije odvijaju putem interneta, to se naziva Elektronička trgovina.

Tekući trendovi pokazuju da upotreba Interneta, pametnih telefona i sigurnosti ljudi u korištenje kreditnih kartica putem Interneta rastu eksponencijalno. Elektronička trgovina je ovdje da bi ostala i potrošači se trebaju prilagoditi kako bi postali pametni i iskusni online kupci, prodavači i web poduzetnici.

Obujam elektroničke trgovine i potrošnja putem interneta će sa sigurnošću rasti ali će rast varirati po državama i u različitim vremenskim točkama. Kad online tržišta u većem broju zemalja dosegnu određeni stupanj zrelosti, državne granice s još će jednog aspekta postati uske ali i manje važne, obvezujuće i sputavajuće.

Budućnost: Iz elektroničke trgovine u mobilnu trgovinu

Mobilna trgovina: Cilj mobilne trgovine je obavljanje trgovinskih transakcija uz primjenu pametnog mobilnog telefona kao elektronske tehnologije i kanala za poslovanje.

Primjetan je skok u prodaji pametnih «smartphone» mobilnih telefona. Od srpnja do rujna 2010. u Aziji je prodano 4,7 milijuna pametnih telefona, što je skok od 270% u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja iste godine. Na tržištu u Velikoj Britaniji manje od 40% korisnika mobitela probalo je neki oblik mobilne trgovine što ostavlja veliki prosotr za napredak.

Ova mobilna dimenzija elektroničkih transakcija ostavlja velike globalne izazove i prilike. Trenutna razlika (elektronička trgovina odvija se uz pomoć računala, a mobilna trgovina putem mobitela) zbog tehnološke konvergencije postat će minimalna i zanemariva.

Svakako pročitajte:

Ostali članci na futurologija.com u kojima se spominje Elektronička trgovina

Izvori i literatura:

Electronic commerce

Novi trendovi: Mobilna tehnologija u trgovini

Koliko hrvatske tvrtke koriste Internet i računala?

Asian smartphone sales up 270% in Q3 2010 as Android tops Symbian

Oracle ATG

Originally appeared on Futurologija on 20.02.2011.. Original source: Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Socijalno poduzetništvo: Znate li što je Collaborative Consumption?

info — Sat, 29 Jan 2011 05:30:56 +0000

Suradnička potrošnja

Kao što smo već pisali u članku „Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu“, klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite više nije apsolutno nužno. Uz pojam Mesh kompanija veže se još jedan «buzzword» koji označava nove poslovne modele dvadesetprvog stoljeća: Collaborative Consumption.

Collaborative consumption, u slobodnom prijevodu suradnička potrošnja opisuje brzu popularizaciju starih ideja poput razmjene, trampe, posudbe, ali ovaj puta na nov način, potpomognuti novom tehnologijom i snagom društvenih mreža. Ovaj izraz koristi se sve više za izražavanja snage cijelog pokreta: u dvadesetom stoljeću imali smo hiperpotrošnju, a u dvadesetprvom vrijeme je za suradničku potrošnju.

Ono što su u dvadesetom stoljeću predstavljali kreditna sposobnost, oglašavanje i individualno vlasništvo, njihovi ekvivalenti u dvadesetprvom su: Ugled (prvenstveno vaš ugled, aktivnost i povjerenje koje ostvarujete sudjelovanjem na online mrežama), Zajednica (Vaši online prijatelji i suradnici ili vaši susjedi u kvartu koji vam vjeruju i vjeruju vašim preporukama za servise koje koristite), Dijeljeni pristup (Uz pomoć svog izgrađenog ugleda vršite interakciju u svojoj zajednici i s njima koristite online ili offline dijeljene usluge). Neke od kompanija koje posluju prema principu suradničke potrošnje: Crushpad, eBay, Swap.com, RelayRides, Zipcar, Freecycle, Spotify, Airbnb, Zopa.

U svojoj knjizi „What’s Mine Is Yours“ autori Rachel Botsman i Roo Rodgers opisuju suradničku potrošnju kao novi način na koji konzumiramo, poslujemo i živimo, a taj način polako prožima cijeli svijet i revolucionarizira potrošače u drugom, boljem smjeru.

Suradnička potrošnja

How many of you own a power drill? That power drill will be used around 12 to 13 minutes in its entire lifetime. It’s kind of ridiculous, right? Because what you need is the hole in the wall, not the drill. So why don’t you rent the drill, or, even better, rent out your own drill to other people and make some money from it?
Rachel Botsman

Provjerite linkove:

http://www.collaborativeconsumption.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/Collaborative_consumption

http://www.facebook.com/socijalno.poduzetnistvo

Originally appeared on Futurologija on 29.01.2011.. Original source: Socijalno poduzetništvo: Znate li što je Collaborative Consumption?

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

info — Thu, 30 Dec 2010 08:29:09 +0000

Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.

Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…

Družit ćete se sa svojim prijateljima putem 3D projekcije
Baterije će koristiti zrak kako bi napajale naše uređaje energijom
“Građanin-znanstvenik” – Ne trebate biti znanstvenik kako bi spasili planet
Vaš način transporta i dolaska do posla bit će personaliziran
Toplinska energija računala i serverskih entara pomoći će u reguliranju mikroklime u uredima

Originally appeared on Futurologija on 30.12.2010.. Original source: Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

info — Mon, 06 Dec 2010 06:55:18 +0000

Poslovni modeli budućnosti

Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.

U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.

Mesh kompanije koriste prednosti društvenih servisa i stranica, bežičnih podatkovnih i Wi-fi mreža, word of mouth – usmenih preporuka kako bi pravovremeno i kvalitetno ljudima pružile proizvode i usluge koje im trebaju bez konstantnog troška vlasništva i to u sve više i više grana gospodarstva – prijevoz, moda, prehrana, nekretnine, putovanja, financije, zabava… Takve kompanije izrasle su kao novi kreativni pogon za dobivanje više onoga što želimo, po manjoj cijeni za nas i za Planet.

Mesh koncept napušta jednokratne transakcije i prijenos vlasništva, a favorizira iznajmljivanje proizvoda i usluge opet i iznova po potrebi korisnika. Ovo dakako nije novost – već dugo imamo knjižnice, hotele, rent-a-car, a donedavno smo imali i videoteke. Ono što je novost i ekstenzija starog koncepta je korištenje novih tehnologija, npr. GPS tehnologije lociranja i bežičnog interneta kako bismo u realnom vremenu dobili informaciju što se i gdje trenutno povoljno dijeli, iznajmljuje i sl. Osim toga, Mesh uz pomoć društvenih mreža i specijaliziranih portala stvara zajednicu povezanih korisnika koji međusobno sami između sebe izmjenjuju robu/predmete/usluge, bez očite i direktne interferencije kompanije koja je vlasnik. Vlasnik je u ovom slučaju svojevrsna «nevidljiva ruka» Adama Smitha koja iz pozadine (uglavnom za profit) osigurava integritet, razinu kvalitete usluge i njeno neometano provođenje.

Preporuka literature:

The Mesh: Why the Future of Business Is Sharing

Većinom male, lokalne kompanije uhvatile su novi val koji im je omogućio globalno rasprostranjeni fenomen – web. Paleta djelatnosti kojima se ove kompanije bave šira je nego što možete zamisliti. Tvrtka Crushpad posluje s temeljnom idejom da svaki pojedinac može napraviti svoje vrhunsko brendirano vino bez potrebe da posjeduje vinograd. Crushpad vam pruža informacije o vinogradima i tržištu grožđa koje preko njih možete kupiti. Zatim pružaju svu ekspertizu i brigu oko vina koje «pravite». Kupci mogu birati do koje razine se osobno žele uplesti i aktivirati u proizvodnji (berba, prešanje grožđa…), ali najčešće se sve svodi na narudžbu i praćenje proizvodnje i fermentacije putem interneta te dostavu sanduka vlastitog etiketiranog vina na kućnu adresu.

Nešto konzervativniji ali nimalo manje kreativni poslovni principi doživljavaju svoje širenje na više teritorija. Na globalnoj razini već je mnoštvo programa za dijeljenje i iznajmljivanje gradskih bicikala. Ono što stavlja «mesh» faktor u nešto što zvuči tako obično kao iznajmljivanje bicikala je korištenje GPS i usluga bežičnog interneta. Pomoću mobitela i mobilnih aplikacija možete rezervirati bicikl i vidjeti na kojoj najbližoj lokaciji su parkirani slobodni bicikli. Vlasnik usluge u isto vrijeme prati pozicije svojih bicikala te prikuplja podatke kako bi povećao kvalitetu usluge. I osobni automobili predmet su dijeljenja: u Cambridgeu (Massachusetts) tvrtka RelayRides omogućava ljudima da dijele svoje osobne automobile u vrijeme dok ih ne trebaju (što je u prosjeku oko 22 sata dnevno). Ovaj sustav vodi brigu o rezervacijama, osiguranju, logistici i drugim elementima potrebnim da bi projekt bio smislen i učinkovit.

Detaljnije ćemo opisati neke od mesh kompanija čiji su uspjesi i poslovni modeli posebno interesantni:

SPOTIFY

Spotify osnivači: Daniel Ek i Martin Lorentzon

Spotify je legalni online glazbeni servis koji nudi preslušavanje/streaming preko 10 milijuna pjesama. Pokrenut je u Švedskoj krajem 2008. godine, a krajem 2010 posluje u nekoliko država sjeverne i zapadne Europe i ima 7 milijuna korisnika od kojih je 250.000 u pretplatnom modelu članstva.

U sustavu Spotify zastupljeni su katalozi svih svjetskih velikih (major) izdavačkih kuća (Universal Music Group, Sony Music, EMI, Warner Music Group), kao i manjih i nezavisnih izdavača.

Razvojem pametnih telefona i pojeftinjenjem data prometa za mobilni internet, Spotify je jednostavno promijenio definiciju riječi «dostupno». Za malenu mjesečnu naknadu tj pretplatu od 10 Eura korisnik ima instantan pristup bazi od preko 7 milijuna pjesama (oko 60 godina neprekidnog slušanja glazbe bez ponavljanja) koje po želji može neograničeno puta preslušati putem streaminga na svom računalu i pohranjivati u mobitelima. Korisnik dakle ne preuzima pjesme i nije vlasnik, već ih samo iznajmljuje na vrijeme dok plaća pretplatu.

Spotify se obvezuje imati sva tražena i najnovija izdanja i prije njihovog datuma izlaska, a korisnik zbog kvalitete i fair usluge najčešće odustaje od ilegalnih izvora i downloada glazbe jer je to u usporedbi s jednostavnosti Spotifyja – prekomplicirano, varirajuće kvalitete, puno lažnih datoteka i virusa. Time se zatvara puni krug: Slušatelji su zadovoljni, a vlasnici glazbe su adekvatno kompenzirani.

THREDUP

ThredUP

ThredUP je prva peer-to-peer razmjena dječje odjeće na webu. Platforma za razmjenu omogućava zaposlenim roditeljima razmijeniti odjeću koju su njihova djeca prerasla za odjeću koja će im pristajati. Ova usluga nastoji spojiti roditelje koji traže povoljnu second hand odjeću za svoju djecu.

Proces za sudjelovanje u ThredUP-u je jednostavan. Roditelj zainteresiran za razmjenu prijavi se na web stranicu. Kako bi mogao primiti odjeću po vrlo povoljnoj cijeni, prvo sam mora pripremiti kutiju odjeće za druge zainteresirane članove, te sadržaj i kratki opis sadržanih artikala objaviti na thredup stranici. Zainteresirani članovi kluba pretražuju stranicu i traže adekvatne kutije prema dobi i spolu djeteta te sadržaju kutija. Članovi također rade osvrte na svoje prošle transakcije i tvore svojevrstan sustav ocjenjivanja drugih korisnika stvarajući zajednicu i sustav povjerenja.

Slanje kutija je za pošiljatelja besplatno, a korisnik koji kutiju prima plaća poštarinu i određenu naknadu kompaniji Thredup koja osigurava web, mehanizam i logistiku razmjene.

Ovaj revolucionarni sustav razmjene dječje odjeće u jednom mjesecu svojim članovima ukupno uštedi i po milijun dolara: roditelji za dvadesetak dolara dobiju kutiju punu očuvane, blago nošene odjeće koju je nečije dijete preraslo, a za istu sumu novca potrošenu u dućanu dobili bi jedan odjevni predmet. Dobro razrađena web stranica omogućava roditeljima da vrlo precizno odaberu ono što doista žele za svoju djecu, a da tu istu odjeću kada djeci postane premala vrate u cirkulaciju ThredUP mreže.

Kiva.org

Kiva microfunds (Kiva.org) je organizacija koja omogućava ljudima da putem Interneta daju novac na posudbu institucijama u zemljama u razvoju, a navedene institucije mikrokreditiraju malo poduzetništvo i studentsku populaciju tih zemalja.

Kiva je neprofitna organizacija koju podupiru zajmovi i donacije njenih korisnika i korporacijskih partnera. Na zajmove u kojima posreduje, Kiva ne uzima nikakav postotak, ali partnerske institucije na terenu kojima Kiva prosljeđuje novac, obračunavaju kamate na izdane mikrokredite kako bi pokrile svoje operativne troškove.

Kiva.org - Način funkcioniranja

Članovi i posjetitelji stranice Kiva.org vrše pretragu i prema zadanim kriterijima odlučuju kojem poslovnom poduhvatu ili instituciji žele dati zajam, te vrše uplatu. Kiva skupljene agregirane zajmove uz pomoć svojih partnera na terenu distribuira u obliku mikrokredita poduhvatima koje su odabrali članovi. Kad se zajmovi vrate, Kiva vraća novac članu, koji je slobodan svoj novac povući ili ga reinvestirati. Članovi na svoje pozajmice ne dobivaju nikakve kamate.

Do kraja 2010. godine Kiva je distribuirala preko 160 milijuna USD zajmova od 757.000 članova, a prosječna visina zajma je 382 USD.

ZIPCAR

Zipcar

Zipcar je kompanija koja svojim učlanjenim korisnicima omogućava korištenje njenih automobila u vremenskim razdobljima od sat vremena pa do nekoliko dana.

Princip poslovnog modela je jednostavan. Učlanjeni korisnici, tzv. «Zipsteri», mogu preko Interneta, mobilnih aplikacija i telefona saznati gdje su parkirani najbliži Zipcar automobili te ih automatski rezervirati za korištenje. Najkraći vremenski period za koji je moguće rezervirati automobil je jedan sat. Svaka rezervacija uključuje reguliranu policu auto osiguranja, a dulji termini rezervacije podrazumijevaju uključene kartice za gorivo i sitni potrošni materijal.

Članovi dobivaju svoj «Zipcard», karticu opremljenu RFID čipom koji otvara automobil koji su rezervirali i to samo u vremenu trajanja rezervacije. Sva Zipcar vozila opremljena su GPS sustavom. Svako vozilo bilježi sve detalje prilikom upotrebe (kilometraža, potronja, brzina) i podatke šalje u centralu. Lokacija automobila dok su rezervirani ne prati se i ne bilježi zbog zaštite privatnosti članova, ali se automobili mogu pratiti, te su opremljeni «kill» funkcijom koja onesposobljava automobil ukoliko se otkrije neovlaštena upotreba.

Zipcar je osnovan 2000. Godine, a tijekom 2010. Zipcar je svjetski tržišni lider u ovom hibridnom modelu rent-a-cara sa preko 400.000 članova, 4400 lokacija i 9000 vozila uklopljenih unutar usluge.

U nekoliko vrlo interesantnih primjera vidjeli smo ekstenzije postojećih poslovnih modela, kao i neke sasvim nove modele koji se u dvadesetom stoljeću nisu niti nazirali. U svakom slučaju, zajednička poveznica je vrlo uočljiva – klasični model vlasništva nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužan, a protok i pravodobnost informacija osiguravaju nove tehnologije i društvene mreže.

Vlasništvo će još određeno vrijeme neosporno biti vrlo važan element u poslovanju i življenju, ali mesh kompanije pokazuju potencijalan alternativni pravac koji bi uz promjenu načina mišljenja mogao postati dominantan u budućnosti, predstavljajući manji financijski teret za individualnog korisnika i manji pritisak na okoliš i resurse našeg planeta Zemlje.

Originally appeared on Futurologija on 06.12.2010.. Original source: Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

info — Sun, 17 Oct 2010 19:22:53 +0000

Budućnost knjiga

Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.

Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.

Do 2015. godine slijedeća četiri trenda biti će jaka i vidljiva:

Prognoza 1: Paralelno će postojati nekoliko jakih platformi za čitanje
Prognoza 2: Sve više knjiga neće se uopće tiskati, već će odlaziti direktno u digitalnu distribuciju
Prognoza 3: Wiki-knjige će postati značajan novi pravac
Progonoza 4: Poslovni modeli će se izmjenjivati i biti predmet eksperimenata

Gutenberg

Pokretači promjena u izdavaštvu knjiga

Tehnološki i društveni trendovi stvaraju okružje koje je zrelo za temeljite promjene u svijetu knjiga.

Digitalizacija knjiga - Knjižnica američkog kongresa, Internet arhive, Amazon, Google i ostali servisi aktivno skeniraju i pretvaraju tiskane knjige u digitalni format. Među nabrojanima, Google trenutno ulaže najveći napor u digitalizaciji i prema njihovim riječima, sve ikad odštampane i sačuvane knjige bit će u digitalnoj domeni do 2015. godine.
Pojava bežičnih čitača elektroničkih knjiga, tj. e-book čitača – Amazonov Kindle, prvi čitač koji je ponudio bežičnu povezivost bio je ključan u transformaciji, dajući elektronskim knjigama široku atraktivnost, uzrokujuću skok u prodaji e-knjiga i pad u njihovoj cijeni
Rast zastupljenosti bežičnog širokopojasnog pristupa Internetu - U Sjedinjenim Američkim Državama, inicijalnom i matičnom tržištu elektroničkih knjiga rasprostranjena 3G mreža omogućava čitateljima da s gotovo cijelog teritorija internetu i sadržaju pristupaju putem svojih prijenosnih računala, mobitela i čitača. Kindle i iPad podržavaju spajanje putem 3G mreže i WiFi standarda. Do 2015. ili ranije, očekuje se 4G mreža u formi WiMAX standarda.
Generacijska smjena – Mladi naraštaji konzumenata imaju drugačija očekivanja i navike. Njihov način dobivanja informacija, način zabave i učenja temeljito su se promijenili. Upravo mladi korisnici činit će korisničku bazu za ekspanziju tržišta digitalnih knjiga
Porast korisnički generiranog sadržaja – Različiti medijski formati poput blogova, videoigara i online servisa za video i slike (Youtube, Flickr) potiču očekivanja da će budući naraštaji sami kreirati i “remiksirati” sadržaj i sudjelovati u kreativnom procesu.
Briga za okoliš - E-knjige imaju mogućnost biti “zelenije” od standardnih tiskanih izdanja, ovisno o tome koliko je klasična knjiga puta pročitana, ovisno o karbonskom otisku korisnika e-knjige, načinu zbrinjavanja baterija iz elektroničkih čitača itd. U tijeku su istraživanja, koja bi ukoliko rezultat bude povoljan za e-knjige, mogle dati dodatne bodove za elektronsko izdavaštvo.

Paralelno postojanje nekoliko jakih platformi za čitanje e-knjiga

Amazonov Kindle, predstavljen 2007. godine, nije bio prvi e-čitač, ali je zaokupio pozornost tržišta svojom jednostavnošću i marketinškim alatima velikog Amazona. Ugrađena Wi-fi veza i pristup Amazonovoj kolekciji uz početnu cijenu od 9,99 USD za velik dio sadržaja rezultirala je prodajom oko pola milijuna Kindle uređaja do kraja 2009. godine. Na sam Božić iste godine Amazon je po prvi put prodao više e-knjiga nego tiskanih izdanja mekog uveza.

Amazon Kindle 2010

Amazon i Kindle postali su prva ozbiljna alternativa tisku u više od pet stoljeća. Analitičari tvrde da će do kraja 2010. godine 10 milijuna Amerikanaca posjedovati neku vrstu čitača e-knjiga. U međuvremenu, rast prodaje elektroničkih knjiga od 2008. do 2010. godine iskazuje se u troznamenkastim stopama (Forrester research). Njihova procjena je i da će do kraja 2010. godine ovo tržište postići vrijednost od 500 milijuna USD.

Kindle i slični uređaji ipak su prva generacija čitača i posjeduju rudimentarne opcije. Njihov pristup, crno-bijeli sadržaj s premalo pažnje posvećene prilagodbi izgleda izdanja novom mediju i njegovim multimedijalnim mogućnostima, polagano popušta pred novim naraštajima čitača e-knjiga i tablet računalima. Puno prije 2015. godine konzumenti će moći birati i izabrati svoj jedinstveni način konzumiranja e-sadržaja prema raznim parametrima: dolaze nove generacije e-čitača s mogućnostima pretraživanja weba i instalacijom aplikacija. Neki mobilni telefoni i netbook računala dolazit će s dva ekrana kako bi simulirali izlged klasične knjige. Tzv. tablet računala, predvođena Appleovim iPadom ponovno su aktualna, analize pokazuju da tablet računala imaju potencijal otimanja većeg dijela publike klasičnim e-čitačima koji trenutno prikazuju sliku pomoću e-ink tehnologije.

“Straight-to-digital”: Većina knjiga više se neće tiskati

Možemo li neotisnutu “knjigu” uopće nazvati knjigom? Naravno, to je samo stvar percepcije ako pod knjigom podrazumijevamo jednu izražajnu cjelinu, zaokruženo autorsko djelo bez obzira nas kojem fizičkom ili elektronskom mediju on figurira. Sukladno vremenu u kojem nastaju, knjige će se sve manje i manje nalaziti u tiskanom izdanju, a digitalna izdanja postaju vrlo važna alternativa printu, nudeći neobjavljenim autorima ili izdavačima niže troškove zaobilazeći proces tiskanja.

Ovaj trend uočljiv je već neko vrijeme prvenstveno kod mlađih, tehnološki osviještenijih autora i čitatelja koji većinu svojih dnevnih obaveza i interakcije vrše putem interneta, maila i društvenih mreža. “Straight-to-digital” način izdavaštva također je pogodan za naslove koji se čitaju modularno ili zahtijevaju često osvježavanje i aktualiziranje sadržaja: udžbenici, vodiči, kuharice, rječnici. Naposljetku će se isključivo digitaliziranom izdanju priključiti i ostala izdanja. Sama mogućnost platformi u digitalnom izdavaštvu podrazumijevat će unaprijed osmišljen audio i video sadržaj priključen digitalnoj “knjizi”.

“Straight-to-digital” promijenit će načine autorstva. Pojedini autori postat će pioniri i inovatori formata, ispreplićući medije i pišući paralelne radnje kako bi čitatelji imali mogućnost odabira i i osjećali interaktivnost medija. Ovo bi se moglo pokazati izrazito bitno za proboj autora koji sami izdaju svoje radove. Sveopća sloboda od starih formi i formata tiskanih medija pomoći će povećanju kolaboracije među autorima što dovodi do novog fenomena wiki-knjiga.

Pojava Wiki-knjiga

E-knjige se još baziraju na Web 1.0 izdavačkom modelu: distribuiranje digitalnog sadržaja jednog prodavatelja ili izdavača čitateljima, koji ta djela pasivno konzumiraju. Digitalne knjige na putu su transformacije u Web 2.0 model (pogledajte teme na futurologija.com o budućnosti interneta: Web 3.0 ) u kojem je autorstvo otvoreno, distribuirano a čitatelji aktivno pridonose u idejama i pisanju. To su tzv. wiki-knjige, open source knjige.

Eksperimenti u pisanju wikiknjiga započeli su ranih 2000ih i njihov obujam dalje će se povećavati. Prve manifestacije wikiknjiga pozivale su zainteresirane čitatelje da pridonesu idejama projektu kojeg je započeo jedan autor/voditelj projekta. Među prvima su bili Neal Stephenson (Quicksilver), Lawernce Lessig (Code: And other laws of cyberspace). Model koji bi mogao prevagnuti u budućnosti mogli bi bit wikiromani (wikinovels) u kojima čitatelji sami pišu knjigu od početka. (Iako, u science fiction/fantasy domeni, fanovi sudjeluju u sukreiranju knjiga i vlastitih svjetova još od 1960ih.)

Code: And Other Laws of Cyberspace, Version 2.0

Quicksilver: The Baroque Cycle #1

Wikiknjige su eponim Wikipedie, najveće svjetske slobodne internetske enciklopedije koja do sredine listopada 2010. broji više od 14 milijuna članaka (88 tisuća na hrvatskom jeziku) koje aktivno uređuju i održavaju autori volonteri.

Promjena poslovnih modela u izdavaštvu

Digitalizacija vodi izdavaštvo knjiga istim zavojitim putem kamo je odvelo i industriju filma i glazbe – u bespuća interneta. Iznimni rast popularnosti e-knjiga povećao je pritisak na određivanje njihovih maloprodajnih cijena. Čitatelji očekuju da e-knjige budu jeftinije od njihovih tiskanih parnjaka, dok autori očekuju veći postotak tantijema za digitalna izdanja. Izdavači i maloprodajni web dućani ovdje se osjećaju izostavljenima.

Apple iPad 2010

Amazon, trenutno najveća snaga u e-izdavaštvu, pružio je mogućnost korisnicima da kupnju većine e-knjiga obave za 9,99 USD, dok je autorima ponudio 70% tantijema od prodaje takvih izdanja. Ovi potezi potaknuli su tradicionalne izdavače knjiga da razmisle o podizanju tantijema namijenjenih autorima. Izdavači će i dalje tragati za novim načinima i dodanim vrijednostima koje mogu pružitikako bi zadržali prihodovnost. Mnogi očekuju da će im Apple iPad dati svojevrsnu pregovaračku snagu pred Amazonom. Mnogi će početi prodavati direktno čitateljima, i tako se riješiti posrednika tipa Amazon. Google trenutno razvija rješenje koje će omogućiti prodaju knjiga putem standardnog web browsera, dajući izdavačima priliku da u potpunosti zaobiđu velike igrače i samostalno određuju cijenu.

Izvori, literatura:

http://www.jutarnji.hr/sajam-knjiga-u-frankfurtu–tesko-je-pronaci-one-kojima-je-format-e-knjiga-simpatican-i-blizak–ali-su-i-dalje-glavna-prica-/893806/

www.paidcontet.org

www.amazon.com/kindle

http://www.innovaro.com/LinkClick.aspx?fileticket=-CPpOmBrF2k%3d&tabid=78

Originally appeared on Futurologija on 17.10.2010.. Original source: Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Poslovi budućnosti 2. dio

info — Sun, 21 Mar 2010 14:12:26 +0000

Poslovi budućnosti 2. dio

U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.

Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!

EKONOMIJA

Kao posljedica velike svjetske krize 2008-2009 (U Hrvatskoj 2009 – ?), ekonomisti novi svijet moraju graditi na puno čvršćim, realnijim, lokalnijim i troškovno opravdanijim osnovama.

Poslovi:

Konzultant za jednostavnost: Pojednostavljuje procese, tehnologije i branding u organizaciji

Lokalni poduzetnik: Pokreće lokalnu banku (možda se bavi i mikrokreditima), radi lokalnu kozmetiku, zanimljiva i zdrava pića i hranu. Glavna kompetitivna prednost pred velikim korporacimjama jest – povjerenje. Garancija kvalitete, interes za prosperitet lokalne zajednice, poznavanje mikrookružja, imidž dinamične tvrtke nasuprot globalnim mastodontima.

Interesantan pogled na business u budućnosti:

Chris Anderson, Glavni urednik časopisa Wired: “Free! Why $0.00 is the Future of Business?”

NANOTEHNOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA

Desete i dvadesete godine dvadesetprvog stoljeća nastavit će svjedočenje eksploziji tehnološkog napretka u nanotehnologiji, biotehnologiji, informacijskoj tehnoligoji i kognitivnoj znanosti (skupni naziv NBIC) . Kako se ta polja razvijaju i kovergiraju, radnje poput “reprogramiranja” našeg, ljudskog “softvera” i “hardvera”, poroduljenja životnog vijeka, uzgoja organa postat će svakodnevene

Futurologija.com: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Futurologija.com: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Zanimanja:

Bioinformatolog: Znanstvenik koji spaja informacije o genima s razvojem lijekova i kliničkih tehnika

Geomikrobiolog: Spajaja informacije i podatke iz geologije, znanosti o okolišu i mikrobiologije. Dobivena znanja koriste se za dobivanje rješenja kako mikroorganizme upotrijebiti u kliničkim liječenjima ili u borbi protiv zagađenja okoliša.

Doktor arhitekt tijela: Koristi se najnovijim dostignućima regenerativne medicine, genetike i biotehnologije kako bi u laboratorijskim uvjetima proizveo zdrave zamjenske organe prilagođene upravo pacijentu za kojeg su napravljeni, čime se mogućnost odbacivanja organa kao stranog tijela od strane pacijenta praktički svodi na nulu.

Današnje daleke dosege regenerativne medicine pogledajte u CNN-videu “Body from scratch”

SOCIJALNE USLUGE

Naša populacija koja stari već počinje vršiti pritiske na postojeće neadekvatne socijane resurse, te se osjeća pojačani priljev umirovljenika na domove zdravlja i staračke domove.

Zanimanja:

Eksperimentalni terapeut: Upoznaje pacijente sa šumom novih i različitih tretmana i usmjerava ih i savjetuje kroz labirint birokracije, usluga, tretmana, operacija…

Kućni pratitelj: Omogućava starijim ljudima da ostanu u kući i žive dostojanstveno

OBRAZOVANJE

Sektor koji je možda i najotporniji na budućnost. Vrtići, škole, sveučilišta, privatne obrazovne ustanove moraju držati korak s razvojem kako bi i nas adekvatno mogle adekvatno razvijati u smjeru u kojem se odlučimo obrazovati i specijalizirati.

Education today and tomorrow:

Zanimanja:

Broker Online edukacije: Kroji naručeni paket obrazovanja od klijenta, sastavljajući ga od raznih obrazovnih modula sa tečajeva i studija širom svijeta.

Svemirski turistički vodič: Virgin Galactic planira prve privatne svemirske letove tijekom 2011. godine. Svemirski turisti trebat će pratitelja na putu koji će im stručno objasniti sve o novim granicama i horizontima.

Osnovne vještine i znanja potrebni za 21. stoljeće:

HRANA

Potražnja za organskom, zdravom, lokalno uzgojenom hranom nastavit će se povećavati. S obzirom na to da je održiva poljoprivreda bazirana na malim opsezima, i naglasku na “lokalnom”, broj poljoprivrednika i srodnih radnika u razvijenim zemljama trebao bi se povećati a ne smanjiti! Ovo još ne vrijedi za Hrvatsku gdje je poljoprivreda neproduktivna, nerazvijena i ima previše poljoprivrednika.

Futurologija.com: Vertikalne farme: Je li budućnost poljoprivrede u tornjevima?

Zanimanje:

Farmer: Ne u klasičnom smislu riječi, već osoba jednako sposobna razumjeti genetiku, poslovanje i marketing.

UGROŽENA ZANIMANJA 2020

Futurist Ian Pearson upozorava: Ako se vaš posao oslanja isključivo na intelekt i znanje, očekujte da 2020. godine za njega nećete biti plaćeni. Ljudska strana je područje gdje ćete moći svom radu naći dodanu vrijednost.

Bolnički konzultant: Konzultante može zamijeniti robot (dovoljna je samo veća baza znanja), ali medicinske sestre ne. Medicinske sestre čine veliku pogrešku ako zamijene najveću vrijednost svog posla, a to je ljudska skrb za pacijenta, pokušajem da postanu jeftinija verzija doktora.

Osobni kupac/shop assistant: Postupno će nestati potreba za osobnim kupcima i pomagačima u dućanima. Online shopping raste, uskoro ćemo imati i 3D skenere kojima ćemo moći predočiti kako nam stoji bilo kakav odjevni predmet.

Radnik na gradilištu: Tehnike 3D printanja, u kojima roboti sudjeluju u nastajanju i gradnji omogućit će podizanje građevina u roku od par sati.

Makerbot: Prototip 3D printera pomoću kojeg možete isprintati, odnosno proizvesti predmete za svakodnevnu upotrebu

Vojnik: Zašto slati mladiće i djevojke u borbu kad možete slati strojeve? Rastuća upotreba bespilotnih letjelica sugerira da će posao vojnog pilota biti prvi u liniji koji će morati “iskočiti”.

ZANIMANJA KOJA NIKAD NE IZLAZE IZ TRENDA

Odvjetnik: Velik dio znanstvenog aspekta prava može biti automatiziran, ali uvijek će postojati potreba za odvjetnicima sa jakim socijalim vještinama, nagovaračkim i pregovaračkim sposobnostima za uvjeravanje sudaca i porota, posebice u rastućim područjima patentnog prava i intelektualnog vlasništva.

Pisac: Dani novinarstva kakvo poznamo bliže se kraju, ali netko mora napisati sve te priručnike za korištenje robota, raketa, proteza i proširenja – sve te nove tehnologije koje su komplicirane i nisu samoobjašnjive.

Umjetnik, zabavljač: Utjecaj CGI (Computer generated imagery) specijalnih efekata predstavlja određeni rizik, ali umjetnost će se i dalje razvijati i evoluirati s tehnologijom (ili će nestati).

Političar, pogrebnik, prostitutka, poreznik, religijski vođa: Život i smrt smjenjuju se,i tako će biti još dugi remenski period.

CGI animation in future games:

Izvori:

http://www.guardian.co.uk/money/2010/jan/09/jobs-of-the-future

http://www.careerplanner.com/Career-Articles/Hot_Jobs.cfm

Originally appeared on Futurologija on 21.03.2010.. Original source: Poslovi budućnosti 2. dio

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

info — Tue, 02 Mar 2010 17:17:26 +0000

Samo projiciranje budućnosti daleke 1967. godine i nije toliko daleko od prave budućnosti, odnosno, sadašnjosti, pa čak i nedaleke prošlosti.

Online kupovina koju su onda nazvali fingertip shopping, online bankarski sustavi, veza između više računala sve je to postala svakodnevica bez koje ne možemo. Onda su to bile nedostižne, po nekima i utopijske ideje, a sve to je trebao donijeti PC.

Danas tako, s određenom nevjericom, gledamo na teleportaciju, materijaliziranje i slične Star Trek gadgete.

Originalni post:

http://tomislavbuza.com/2010/03/kako-su-1967-godine-zamisljali-buducnost/

Originally appeared on Futurologija on 02.03.2010.. Original source: Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

info — Mon, 04 Jan 2010 23:29:40 +0000

Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.

U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.

Apple iTunes Music Store u samo pet godina postojanja je postao najveći maloprodajni lanac glazbe u SAD i svijetu. Osim ekonomskog uspjeha, pojam iTunes, kao i komplementarne proizvode iz iPod/iPhone linije, smatram mega-brandom i općim mjestom pop kulture ranog 21. stoljeća. Uspjeh Appleovog koncepta pokazuje kako je implementacija novih tehnologija, u sprezi sa svježim idejama nužna za revitaliziranje starih i neadekvatnih poslovnih modela. Osim toga, rezultate analize postojećeg uspješnog sistema moguće je upotrijebiti i kao polaznu osnovu za kreiranje i iznalaženje novih poslovnih mogućnosti na polju online digitalne glazbe.

Računalna i Internet revolucija kao točka preokreta u diskografskoj industriji

Pojam „diskografska industrija“, prema međunarodnom standardu industrijske klasifikacije (ISIC) obuhvaća kompanije i organizacije koji snimaju, proizvode, izdaju, distribuiraju i promoviraju proizvod – snimljenu glazbu. U širem smislu termin obuhvaća i neprofitne organizacije poput glazbenih unija, udruga, sindikata i agencija za prikupljanje i distribuciju tantijema. Krovna organizacija diskografske industrije je IFPI.

iTunes

Ubrzanim razvojem računalne i telekomunikacijske tehnologije, a posebice populariziranjem kućnih i osobnih računala početkom osamdesetih, te komercijalnom eksplozijom Interneta sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sve privredne i društvene grane doživjele su temeljit zaokret u pristupu poslovanju, kao i samom njegovom obavljanju. Industrija zabave, čijem je mehanizmu diskografija jedan od ključnih sastavnih dijelova, goleme postotke svojih ekstraprofita nagomilanih tijekom zlatnog doba ležerno je usmjeravala u najnovije produkcijske tehnološke dosege, dok je socijalni kontekst i potencijal novih medija i tehnologija za distribuciju diskografskih proizvoda ostao zanemaren.

Cijeli paradoks dot-com svijeta koji se na prijelazu milenija odvijao na globalnom nivou i u svim industrijama, na svijet diskografije primjenila je grupa studenata kojoj je na čelu bio Shawn Fanning. Oni su u svojoj studentskoj sobi osmislili i pokrenuli Napster – prvi i revolucionarni Peer-to-peer program za besplatnu (ali i ilegalnu) razmjenu glazbe između fanova. Napster je ugašen nakon sudskih tužbi velikih diskografskih kompanija, ali je i nepuna godina dana njegovog djelovanja pokazala način na koji nova Internet generacija konzumira glazbu: odmah sad, jednim klikom, ovdje, u neograničenim količinama, po mogućnosti besplatno ili vrlo vrlo jeftino. Ovim načelima vode se svi današnji legalni download servisi, uključujući reinkarnirani (legalni) Napster, gigantski iTunes Music Store, te ostale poput Nokia OVI, Amazon MP3, Rhapsody. Razumljivo, baratanje sa riječima poput “besplatno” ili “gotovo besplatno” predstavlja hod po rubu profitabilnosti, pa žrtve digitalne ere nisu rijetke: Myspace je u 2009. kupio Imeem, a pred Božić 2009. servis Lala podpao pod okrilje iTunesa.

Još je uvijek dug put do potpune i globalne implementacije novih tehnologija u konzumaciji glazbe. Osim potrebne kritične razine kupovne moći i razine svijesti o poštovanju autorskih i srodnih prava, pristup prijenosnim digitalnim playerima, pristup broadband internetu i naprednim mobilnim telefonima još je uvijek u ranoj fazi usvajanja na mnogim svjetskim tržištima.

Diskografska industrija postupno se prilagođava dramatičnim promjenama koje donosi nova tehnologija. Tehnologija omogućava konzumentima nabavljanje glazbe na više različitih načina, sa prijenosnim digitalnim playerima (Apple iPod, Microsoft Zune) koji uz pomoć efekta sinergije (iznimna lakoća korištenja, integriranost playera i download servisa, statusni simbol, lifestyle) zapravo povećavaju promet legalnih downloada.

Današnju sliku diskografske industrije sačinjava „velika četvorka“; diskografske kompanije Universal Music Group, Warner, EMI i Sony Music Corporation, koje sa svojim ekspoziturama i tvrtkama kćerima drže preko 80% ukupnog svjetskog tržišta snimljene glazbe.

Nastanak i razvoj Apple iTunes Store

iTunes

Kompanija Apple inc. započela je revoluciju osobnih računala 1970-ih svojim modelom Apple II, a razvoj nastavila serijom Macintosh 1980-ih. Suosnivači, (tada studenti) Steve Jobs i Steve Wozniak, svoju tržišnu nišu pronašli su u proizvodnji jednostavno i pametno dizajniranih računala sa što jednostavnijim korisničkim sučeljem. Računala ostalih proizvođača bila su nezgrapna, teška za uporabu i održavanje, te namijenjena isključivo biranim i školovanim profesionalcima iz sfera visokog biznisa i znanosti. Široki tržišni pristup (s dovoljnom dozom „klase“) omogućio je Appleu strelovit rast i izlazak iz legendarne garaže u kojoj su započeli; uskoro su iskustvo osobnog računalstva mogli iskusiti učenici, studenti, profesori, kao i kreativni profesionalci koji su u vršnim modelima iz Apple ponude prepoznali oruđe za rad. Duh i ozračje „kompanije iz garaže“ ponovno je oživljen 1996. povratkom Stevea Jobsa u Apple na mjesto predsjednika uprave. Sama filozofija kvalitetnog dizajna, lakoće uporabe i popratno promoviranog „in“ lifestylea vezanog uz konzumaciju Apple proizvoda, u više se navrata pokazala kao pun pogodak.

iTunes softver nastao je iz puke potrebe Applea da svojim korisnicima pruži vlastito rješenje za preslušavanje i organizaciju sve popularnijeg komprimiranog mp3 formata zapisa glazbe. Zbog potrebe hitnog djelovanja (novi program za preslušavanje mp3 zapisa glazbe trebao je biti uključen u distribuciju novog operativnog sustava Mac OS X) otkupljeno je već gotovo rješenje „SoundJam MP“1, a prilagodba aplikacije Apple filozofiji, standardima značila je u osnovici krajnje pojednostavljenje korisničkog sučelja i smanjivanje broja opcija programa.

Ideja za pokretanjem online glazbenog servisa i vlastitog mp3 prijenosnog playera nije se rodila paralelno s idejama o razvoju „iTunes“ – praktičnog softverskog playera, već je nastala nešto kasnije, kada su se u interakciji s iTunesom pokazali mnogi nedostatci već postojećih, tada aktualnih mp3 prijenosnih playera. Pravo rješenje, i već gotovi business plan Appleu je ponudio vanjski suradnik Tony Fadell, no uz ideju o naprednom hardverskom mp3 playeru išao je i revolucionarni dodatak. Tony Fadell, inspiriran Napsterovim modelom razmjene glazbe osmislio je legalni online glazbeni servis koji bi smanjio piratiziranje i diskografskim kompanijama donosio profit od glazbenih downloada. Spoznavši dalekosežnost i revolucionarnu važnost ovog projekta, direktor Steve Jobs osobno se priključio razvojnom timu iTunes – iTunes Music Store – iPod, a od sredine 2007. i iPhone.

Poslovni model

Cjelokupni poslovni model na kojem počiva iTunes Music Store kreiran je i uspostavljen još 2001. godine, te uz nužne evolucijske preinake odlično funkcionira i danas, a u samo pet godina od implementacije Apple je postao najveći prodavač glazbe u SAD, što indirektno implicira i na svjetsku lidersku poziciju. Kao jedne od ključnih faktora uspjeha ovog modela možemo identificirati slijedeće elemente: Jasna i jednostavna cjenovna politika, Širina i opseg ponuđenog kataloga, Iznimna lakoća uporabe, Sustav zaštite od neovlaštenog kopiranja, Sinergija s popularnim hardverom: iPod i iPhone, Karakterističan način poslovanja s diskografima. Ovo su neki od sadržaja koje je moguće kupiti (ili besplatno nabaviti na iTunesu): Pjesme (pojedinačni singlovi i albumi), Application store, Podcast, Iznajmljivanje filmova i serija, Predavanja sa američkih sveučilišta itd..

Tržišna analiza Apple iTunes Store

Apple iTunes Music Store u samo pet godina svog postojanja uvelike je promijenio tržište glazbe, kao i način konzumiranja iste. Uspjeh ovog globalnog fenomena rezultat je usklađenog rada na nekoliko područja: uočavanje prilika na tržištu, nastupanje na novim i neotkrivenim tržišnim nišama u nastajanju, korištenje korporativne sinergije i snage branda, te simultano plasiranje komplementarnih hardverskih i softverskih proizvoda.

Internet je revolucionarizirao poslovanje, a iTunes je samo još jedan u nizu primjera; u takvim promjenama, važno je pratiti i demografske trendove radi analize postignutog i radi daljnjeg planiranja. Npr., u samo jednoj godini (2005./2006.) postotak Amerikanaca u dobi iznad 12 godina koji posjeduju prijenosni mp3 player i više se nego udvostručio. Upotrebom prijenosnih digitalnih playera (gdje je vodeći iPod sa 68% američkog tržišta) dominira pretežito mlađa populacija, ali su trend u penetraciji korištenja takvih uređaja u 2008. u svoju korist preokrenuli pripadnici Generacije X i mlađi Baby boomeri u rasponu između 30 i 49 godina. Vidljivo je da sve više ljudi, različitih dobnih skupina, konzumiraju digitalnu glazbu.

iTunes Music Store nudi korisnicima mjesto za sve njihove digitalne glazbene potrebe. Kulturološki trendovi, društvene vrijednosti, uvjerenja i norme, još od od nastanka pojma „download glazbe putem Interneta“ bile su pozitivno nastrojene prema downloaderima, tj korisnicima koji na taj način nabavljaju glazbu, bilo ilegalno (u većoj mjeri) ili legalno. Apple trenutno procjenjuje da je samo oko 3% glazbe pohranjene u iPodima preuzeto na legalan način, tj. s iTunes servisa. Jasno je da društvo na globalnoj razini još uvijek nije došlo niti blizu zadovoljavajuće razine svijesti o potrebi poštovanja i reguliranja autorskih prava.

Potencijalni kupci štede novac na downloadu glazbe, no je li to djelomično i zbog trenutne ekonomske situacije? Kada su P2P mrežni servisi prvi put predstavljeni u SADu, a i u svijetu na prijelazu milenija, ekonomska situacija nije bila blistava. Dapače, krah dot-com tržišta 2000. godine donio je nepovjerenje u brzorastuće Internet kompanije i njihove proizvode i usluge. Korisnici su se sve više počeli okretati pojmu „besplatno“; pa čak i ako je to „besplatno“ značilo zadiranje u zonu sive ekonomije. U slijedećih osam godina dot-com tržište raslo je stabilnije i sporije, no dovoljno brzo da stvori drugu generaciju velikih igrača na tržištu. U igru se uključio i Apple, osvajajući do tada neistraženi teren legalnog downloada digitalne glazbe. Cijena od 99 centi po jednoj pjesmi uspostavljena je nakon detaljnog istraživanja tržišta, te se vjeruje da je dovoljno niska da pretrpi i određene potrese u ekonomiji, pa da korisnicima usljed pogoršanih ekonomskih prilika ne bude glavni faktor odustajanja od kupnje.

Budućnost tržišta glazbe, budućnost liderstva Apple iTunesa

Digital Music

Tržište glazbe doživjelo je temeljite promjene u posljednjih pet godina. Nove tehnologije u potpunosti su izmijenile način na koji slušatelji nabavljaju i konzumiraju glazbu. Od 2003. do 2009. globalno tržište online digitalnom glazbom naraslo je od praktički 0 do 4 milijarde dolara na godinu. Lider na tržištu online digitalne glazbe je kompanija Apple sa svojim servisom iTunes Music Store, sa preko 70% udjela na tržištu legalnih downloada. Trenutno vodstvo iTunes Music Store može zahvaliti korištenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodima iz ostalih divizija matične kompanije: iPod i iPhone, jednostavnošću korištenja, intuitivnom dizajnu, te najvećoj bazi online pjesama na tržištu.

Perspektive za daljnji razvoj online tržišta digitalnom glazbom su ogromne. Procjenjuje se da će do 2012. godine glavninu prihoda od prodaje glazbe diskografi ostvarivati upravo na tržištu downloada, mobilnih sadržaja i pretplata. Analiza iTunes servisa pokazala je da je vodeća pozicija čvrsta i stabilna na rok 1-2 godine, ali i da je to razdoblje u svijetu Interneta izuzetno dugo, te je moguće iznenadno pojavljivanje jednako dobro organiziranih takmaca.

Razvojne prilike za održavanje prednosti i ostanak u vodstvu:

Razvoj iTunes App storea za mogućnost kupnje svih aplikacija i za desktop računala
Kompatibilnost sa svim mobilnim platformama: Android, Win Mobile, PalmOS, Symbian. Prisjetimo se kako je popularnost iTunesa skočila kada je napravljena verzija za PC
Cloud Computing, Streaming: Sadržaj koji je korisnik kupio ili iznajmio nalazi se “negdje” u računalnom cloudu, a sadržaj je dostupan na zahtjev putem bilo kojeg uređaja.
Prodaja pjesama kao rezultata pretrage u tražilicama neovisno od iTunes softvera
Ugovori sa mobilnim operaterima: Revenue sharing
Nestanak DRM zaštite: Potencijalni razvoj iTunes Music Store u budućnosti uključivao bi uvođenje pretplatničkog modela uz zadržavanje postojećeg „a la carte“ modela, liberalniju politiku s DRM zaštitom, kako bi se omogućila kompatibilnost prijenosa kupljenog sadržaja s preostalih 30% tržišta. U prilog liberalizaciji Appleove tvrde politike zaštite DRM-om idu u prilog i konstantne sudske tužbe za monopoliziranje položaja koje u zadnje vrijeme podižu zemlje članice EU.
Usluge za poslovne korisnike: e-learning, treninzi, predavanja

Prilike za itunes su i daljnje širenje na Video, TV, filmske sadržaje, te daljnju diverzifikaciju i povećanje kvantitete digitaliziranog sadržaja. Pohvalni su potezi sa iTunes University gdje se na download besplatno daju predavanja sa pojedinih američkih sveučilišta.

Od daljnjeg razvoja tržišta na dulji rok može se očekivati stabilizacija utjecaja iTunesa na nešto manje ispod polovice tržišnog udjela, dok će se ostatak tržišta raspodijeliti između konkurenstkih glazbenih portala: Amazon MP3, Wal-Mart MP3 store, Myspace, a u zadnje vrijeme i Spotify, Simfy itd.

Marko Pejnović

Izvori

Apple inc. PR, http://www.apple.com/pr

Gasser, U., Bambauer, D., Harlow, J.: , iTunes – How Copyright, Contract, and Technology Shape the Business of Digital Media, The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School 2005.

Hormby, T.: A history of iTunes and iPod, iPod Observer,

IFPI: IFPI Digital Music Report 2009

Music and the Internet, RIAA – Recording Industry Association of America, http://www.riaa.com/

Originally appeared on Futurologija on 05.01.2010.. Original source: Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci:

Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]

info — Mon, 21 Dec 2009 20:56:25 +0000

Future store

U Hrvatskoj se maloprodaja i trgovina općenito klasificirani u sektor distributivne trgovine. Djelatnost trgovine suočava se s velikim izazovima kao što su povećana konkurencija na domaćem tržištu, koncentracije i preuzimanja, uvođenje novih tehnologija, novi maloprodajni formati, elektronička trgovina te globalizacija.

Uz presjek današnjeg stanja trgovine donosimo i videoclip koji predstavlja viziju svjetskih supermarketa u bližoj budućnosti.

Trgovina je važna gospodarska djelatnost koju možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti, od nabave robe kod proizvođača do isporuke te robe potrošaču. Sektor distributivne trgovine ima veliko značenje u gospodarstvu Hrvatske jer u toj djelatnosti posluje 35 posto gospodarskih subjekata, zapošljava oko 18% ukupnog broja zaposlenih te je njen udio u BDP-u 2008. godine iznosio 10,6%. Budući razvoj trgovine ovisit će o njenoj sposobnosti prilagodbe zahtjevima tržišta, ali i o zakonodavstvu koje se kontinuirano dograđuje s ciljem stvaranja pravnog okvira za razvoj trgovine.

Distributivna trgovina je drugi po veličini poslodavac (odmah iza prerađivačke industrije) i jedan od najvećih generatora novih radnih mjesta. Godine 2008. bilo je 273.825 zaposlenih, pri čemu je 227.441 u trgovačkim društvima, a 46.384 kod obrtnika.

Karakteristike maloprodajne mreže

Hrvatsku maloprodajnu mrežu obilježava usitnjenost, što se odražava u dominaciji malih prodavaonica površine do 100 četvornih metara. No, velike prodavaonice razvijaju se i u našoj zemlji ubrzanim tempom jer su primjerene promjenama u načinu življenja i novim potrebama kupaca. Najnoviji razvojni trend je izgradnja modernih trgovačkih centara koji pružaju različite pogodnosti kupnje i zabave pod jednim krovom te postaju mjesta društvenih okupljanja. Prema procjeni Sektora za trgovinu HGK, u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj je sagrađeno više od 2.000.000 četvornih metara maloprodajnog prostora velikih prodajnih površina odnosno prodajne površine veće od 1000 četvornih metara. Gradnja trgovačkih kapaciteta u Hrvatskoj je proces koji je zasad obilježen teritorijalnom koncentracijom većih prodavaonica formata u većim županijskim središtima, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku.

Trendovi u trgovini

Predviđa se da će se u Hrvatskoj nastaviti koncentracija i konsolidacija trgovine kroz vlastiti rast pojedinih trgovaca i kroz akvizicije, strateško povezivanje, pa i kapitalno povezivanje. Nastavit će se povećavati kvadratura prodajne površine, porast ukupnog prometa, jačat će konkurencija te će biti snažnijeg povezivanja proizvodnje i trgovine, posebno putem privatnih marki. U skladu s europskom i svjetskom praksom u trgovini koja nastoji što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na potrebe kupaca, i domaća trgovina prati sve trendove, o čemu svjedoči gradnja suvremene trgovačke mreže koja asortimanom, kvalitetom ponude i usluga te cijenama može ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici u kojoj je izložena brojnoj konkurenciji. U cilju konkurentne distributivne trgovine dograđuje se i zakonodavstvo koje stvara pravni okvir za razvoj trgovine.

Prema procjeni konzultantske kuće PriceWaterhouse europsku će maloprodaju do 2010. godine obilježavati sljedeće tendencije:

konsolidacije na temelju spajanja i preuzimanja trgovačkih društava
jačanje značaja velikih maloprodajnih kapaciteta
razvoj vlastite trgovačke marke
diverzifikacija usluga trgovine
razvoj elektroničke trgovine

Future store

Treći najveći maloprodajni lanac u europi, njemački Metro AG u svom konceptu “Future store” donosi viziju kako će izgledati njihovi supermarketi u bližoj budućnosti. Osim visokotehnološke podrške u samom dućanu, očit je iskorak na lokaciju samog kupca.

U kući, “pametni” hladnjak konstantno provjerava stanje pojedinih namirnica te o eventualnom nedostatku zaliha upozorava vlasnika putem SMS/e-maila i automatski vrši narudžbu u najbliži dućan iz lanca. U samom supermarketu implementirana je RFID tj. beskontaktna tehnologija koja omogućava napredno iskustvo kupovanja: Kolica opremljena LCD ekranom i RFID čipovima automatski skeniraju sadržaj svoje košare i na ekranu cijelo vrijeme prikazuju točan popis proizvoda i trenutni novčani iznos koji biste trebali platiti za proizvode u košari.

Na izlazu, proizvodi i cijene se registriraju automatski. Kupac ne mora vaditi robu iz kolica, već samo odabire način plaćanja. Ovaj checkout proces mogao bi uvelike smanjiti gužve na blagajama.

RFID tehnologija nije novost na tržištu, no masovno uvođenje dogodit će se u točki kada troškovi proizvodnje RFID opreme dosegnu prihvatljivo nisku razinu, a razvojni odjeli trgovačkih kompanija ocijene da je vrijeme za daljnje investicije u tehnologiju kako bi se na kraći rok diferencirali od konkurencije.

Ključne riječi: maloprodaja u hrvatskoj, trgovina u hrvatskoj, budućnost maloprodaje, budućnost trgovine, trendovi u trgovini, maloprodaja,

Izvor

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2009.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/msi/2009/msi-2009_11.pdf

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/15524.pdf

http://www.metrogroup.de/servlet/PB/menu/1001276_l1/index.html

Originally appeared on Futurologija on 21.12.2009.. Original source: Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:

Vezani članci: