Posts Tagged ‘elektronička trgovina’
Internet je u svijetu već dulje vrijeme žila kucavica svih grana ekonomije. U Hrvatskoj slika nije nimalo drugačija po pitanju tvrtki koje koriste Internet. Naime, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku 97% tvrtki koristi računala za poslovanje a 95% ih se koristi Internetom svakodnevno.
Segment u kojem hrvatske kompanije kaskaju jest ponuda svojih roba ili usluga na Internetu; samo 24% tvrtki ima omogućenu prodaju putem Interneta. Ravnoteža se održava na i na strani potražnje: kupci u Hrvatskoj tek otkrivaju Internet kao kanal kupnje. Prema podacima iz kartičarskih kuća, pojava web stranica za grupnu kupnju poput Kolektive pojačala je interes prosječnog hrvatskog internauta za kupnju na internetu (i korištenje kreditne kartice bez straha). Pogledajmo kakvo je kretanje trendova u elektroničkoj trgovini u svijetu.

Suradnička potrošnja
Kao što smo već pisali u članku „Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu“, klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite više nije apsolutno nužno. Uz pojam Mesh kompanija veže se još jedan «buzzword» koji označava nove poslovne modele dvadesetprvog stoljeća: Collaborative Consumption.
Collaborative consumption, u slobodnom prijevodu suradnička potrošnja opisuje brzu popularizaciju starih ideja poput razmjene, trampe, posudbe, ali ovaj puta na nov način, potpomognuti novom tehnologijom i snagom društvenih mreža. Ovaj izraz koristi se sve više za izražavanja snage cijelog pokreta: u dvadesetom stoljeću imali smo hiperpotrošnju, a u dvadesetprvom vrijeme je za suradničku potrošnju.
Tehnološki div IBM, kompanija pionir u razvoju računarstva i tvorac prvog PC računala tijekom zadnjih dvadesetak godina prošao je transformaciju od “Big Brothera” kako ih je nazvao Steve Jobs i bezličnih sivih odijela koje su nosili njihovi zaposlenici, do top 5 svjetskih ekološki orijentiranih kompanija za 2010. godinu prema časopisu Newsweek.
Kompanija ima preko 400.000 zaposlenih u 120 država širom svijeta, a njihovi znanstvenici i inženjeri dobili su pet Nobelovih nagrada i četiri Turingove nagrade. U svojem godišnjem pregledu “Next five in five” predstavljaju ideje i inovacije koje imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi rade, žive, putuju…
Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.
U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.
Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.
Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.
U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.
Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!
Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.
U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.
















