Posts Tagged ‘ekonomija’

Suradnička potrošnja
Kao što smo već pisali u članku „Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu“, klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite više nije apsolutno nužno. Uz pojam Mesh kompanija veže se još jedan «buzzword» koji označava nove poslovne modele dvadesetprvog stoljeća: Collaborative Consumption.
Collaborative consumption, u slobodnom prijevodu suradnička potrošnja opisuje brzu popularizaciju starih ideja poput razmjene, trampe, posudbe, ali ovaj puta na nov način, potpomognuti novom tehnologijom i snagom društvenih mreža. Ovaj izraz koristi se sve više za izražavanja snage cijelog pokreta: u dvadesetom stoljeću imali smo hiperpotrošnju, a u dvadesetprvom vrijeme je za suradničku potrošnju.

Prirodni prirast
Kako preživjeti budućnost 3. dio: U trećem nastavku serije tekstova “Kako preživjeti budućnost” autor Miloš Rančić nastavlja s demografskom tematikom te uzrocima i posljedicama nekoliko modela prirodnog prirasta na život u budućnosti.
Natalitet kao čimbenik prirodnog prirasta stanovništva je vezan ponajprije uz ekonomsko-tehnološku situaciju, kao i apsorpciju prirodnih resursa i poimanja kvalitetnog života, a ne za pitanja vezana specifično za konkretnu kulturu, što uključuje i religiju. Pogledajmo kakva su kretanja stanovništva u pojedinim državama svijeta, ali i koji su razlozi zašto pojedina društva imaju određeni model prirodnog prirasta.
Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.
U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.
Želite unaprijediti način na koji vaš dom dobiva i iskorištava energiju. Želite postati koliko-toliko neovisni o fosilnim gorivima i razmišljate o postavljanju solarnih fotonaponskih ploča. No, uz prilično visoku početnu investiciju postavlja se niz dodatnih pitanja: Živite li u području s dovoljnom insolacijom, imate li dovoljno veliku krovnu površinu za instalaciju sustava itd.
Preokrenimo na trenutak naše razmišljanje doslovno – naopako! S krova jurimo ravno u podrum. Ključna riječ u ovom slučaju nije solarna energija, već kogeneracija. U ovom slučaju nećete postati neovisni o fosilnim gorivima, ali ćete s lakoćom povećati efikasnost i uporabnost vašeg kućnog energetskog sklopa. Možda sasvim dovoljno da izdržite do komercijalne upotrebe atomske fuzije
Pitanje “Kako će izgledati budućnost?” zaokupljalo je ljudski rod od samih njegovih postanaka. Pojavom tehnologije koja je omogućila snimanje filmova, razni kreativni mozgovi mogli su svoju viziju budućnosti pretočiti na celuloidnu vrpcu i podijeliti utiske, nadanja ili upozorenja s ostatkom svijeta.
U jednom od prošlih članaka pokazali smo vam film o budućnosti iz prošlosti. Točnije, film nastao 1967. koji je iz duha svog vremena, tadašnjih saznanja i trendova nastojao prikazati kako bi svijet mogao izgledati na prijelazu u 21. stoljeće. Iz 1967. skačemo 90 godina u budućnost (2057.)!
U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.
Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!
U prvom dijelu: U jednom od prošlih članaka naveli smo listu zanimanja koja su pred izumiranjem i čije je vrijeme definitivno prošlo. U današnjem vremenu velike krize čini nam se ne propadaju samo poslovi bez budućnosti, već i oni perspektivni. Nakon stabilizacije kaosa i povećanja razine zaposlenja i potrošnje na uobičajenu razinu očekujemo da Hrvatska i zemlje u regiji uhvate i održe korak s razvijenim ostatkom svijeta – na red dolaze poslovi budućnosti. Što ćete raditi za 10 godina? Velika je mogućnost da to zanimanje danas ne postoji! Pogledajmo zajedno u 2020. godinu.
Aktualni i budući razvoj donosi nastanak novih profesija, ali istovremeno i sve manju potražnju i nestanak niza postojećih profesija.
Američki istraživački web Investopedia, u suradnji sa Yahooom, objavio je popis od devet profesija koje su najugroženije. Devet zanimanja odlazi u povijest, a među njima blagajnik u banci, arhivari službenih dokumenata…

















