Granice rasta

Prije skoro 40 godina, točnije 1972. autori Donnella Meadows, Dennis Meadows, Jorgen Randers i njihov tim koje je angažirala međunarodna think-tank organizacija Rimski klub objavili su knjigu «Limits to Growth» (Granice rasta).

U knjizi su objavljeni rezultati predviđanja kompleksnog računalnog modela koji je kao varijable u obzir uzimao raspoloživost prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, kontrole nataliteta i zaštite okoliša. Evo nekih zaključaka i poruka iz knjige koje su još uvijek aktualne…

Granice Rasta

Na Zemlji koja je konačna, ograničena, nije moguć neograničen i beskonačan rast. Nekoliko je glavnih čimbenika rasta: demografska ekspanzija, industrijski rast, ograničenost hrane (Malthuzijanska katastrofa), iscrpljenost prirodnih resursa i zagađenje okoliša.

Most scenarios resulted in an ongoing growth of population and of the economy until to a turning point around 2030. Only drastic measures for environmental protection proved to be suitable to change this systems behaviour, and only under these circumstances, scenarios could be calculated in which both world population and wealth could remain at a constant level. However, so far the necessary political measures were not taken.

Club of Rome

Autori su nastojali ukazati na eksponencijalni rast stanovništva. Kako bi se toliki broj stanovnika pratio odgovarajućom infrastrukturom i kvalitetom života, potreban je eksponencijalni industrijski rast i eksponencijalni rast u proizvodnji hrane, što je nemoguće postići sadašnjim stupnjem i stupnjevima tehnološkog napretka u doglednoj budućnosti.

Linearni vs. eksponencijalni rast

Porast broja stanovnika, prekomjerna industrijalizacija i sve veće površine pod intenzivnim poljoprivrednim tretmanom uništavaju okoliš i cjelokupni rast postaje direktna opasnost cijelom čovječanstvu. Kao točku preokreta označili su 2030. godinu do kad je potrebno u potpunosti promijeniti dosadašnju paradigmu razmišljanja i izbjeći sveopću krizu na svim poljima koja će zaprijetiti egzistenciji svih ljudi na zemlji. (Trenutna ekonomska kriza samo je frakcija onoga što su simulacije pokazale).

Preporuka za opstanak civilizacije je svojevrstan prirodni, nulti, tj. organski rast. Potrebno je uspostaviti globalnu ekonomsko-ekološko-demografsku ravnotežu s ciljem dobrobiti zajednice i čovječanstva.

Više o opasnostima nekontrolirane demografske ekspanzije, linearnom ekonomskom rastu i prijetnjama o malthuzijanskoj katastrofi pročitajte u seriji članaka “Kako preživjeti budućnost” gostujućeg autora Futurologije Miloša Rančića.

Limits to Growth

Limits to Growth: The 30-Year Update

Originally appeared on Futurologija on 27.10.2011.. Original source: Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Vezani članci:

1. Kako preživjeti budućnost 2.dio: Mit o malthuzijanskoj katastrofi
2. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
3. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
4. Ulaganje milijardera u zelene tehnologije
5. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Ususret novim tehnološkim revolucijama

Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.

Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…

Tehnološki razvoj

Za tehnologiju možemo reći da je to uporaba i poznavanje alata, tehnika, zanata, sistema ili metoda organizacije kojima čovjek kontrolira i prilagođava okoliš. Tehnološki razvoj je koncept i proces kojim se skupljeno znanje i dosegnute točke u primjeni toga znanja prenose raznim načinima na druge članove zajednice i buduće naraštaje.

Praćenje tehnološkog razvoja je možda i najkorisniji alat za analizu velikih prekretnica tj. tehnoloških revolucija. Tehnologija i njen stupanj razvitka prilično su mjerljivi i mogu nam služiti kao pouzdani pokazatelj koliko koji izumi i događaji sudjeluju u promjenama u ljudskom društvu. Pod tehnologijom u ovom slučaju ne smatramo samo strojeve i materijalne stvari već i znanje kako sve to primjeniti radi dostizanja praktičnih ciljeva.

Fokusirat ćemo se na tri zaista glavna događaja i epohe u ljudskoj povijesti i njenom tehnološkom razvoju koje zaista možemo nazvati revolucijama: Poljoprivredna revolucija, Industrijska revolucija i Računalna revolucija. Kao nova, četvrta tehnološka revolucija kojoj jurimo ususret vjerojatno će se pokazati Biotehnološka revolucija.

Tehnološke revolucije

Povjesničari već dugo priznaju važnost poljoprivredne i industrijske revolucije sa svim svojim podgrupama i smjerovima. Revolucija potaknuta izumom elektronskih računala vrijedna je direktne usporedbe s prethodne dvije, dok za četvrtu – Biotehnološku možemo reći da u nju ulazimo, prve posljedice počinjemo osjećati ali njen pravi i jasan utjecaj još nije započeo.

Poljoprivredna revolucija

Poljoprivredna revolucija započinje ranom kultivacijom žitarica, posebice pretečama današnje pšenice na području bliskog istoka prije 10.000 godina. Prije toga su se nomadski lovci i sakupljači plodova hranili bobicama, biljkama i divljim životinjama na koje su nailazili.

Proizvodnja usjeva uvelike je povećala količinu hrane koja se mogla proizvesti (prije kultivacije žitarica samo nabrati ili uloviti) po određenoj površini. Pojavom obrade zemljišta ljudi su mogli prestati s lutanjem i trajno se nastaniti sjedilačkim načinom života. Kako su ljudi s vremenom usavršavali zemljoradnju i povećavali prinose, s obiljem hrane rasla je i populacija. Lovce i sakupljače zamijenili su farmeri uzgajivači stoke koji su također živjeli u blizini stalnih sjedilačkih zajednica.

Rast i grupiranje populacije doveli su do formiranja gradova i gradova-država koji su bili prirodno tržište za sva proizvedena dobra i usluge. Razvojem tržišta i trgovanja razvijaju se pismo i brojanje, matematika, računovodstvo i brojna popratna zanimanja i vještine.

Udio poljoprivrede u BDP tijekom dvadesetog stoljeća. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Metode obrađivanja zemljišta razvijale su se polako sve do 18. stoljeća. Takozvana agrarna revolucija dovela je do radikalnih promjena: zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi. Upravo je upotreba strojeva u industriji označila dolazak jedne nove tehnološke ere i industrijske revolucije.

Industrijska revolucija

Industrijska revolucija – druga velika tehnološka revolucija započela je u osamnaestom stoljeću. Koncept parnog stroja bio je poznat još od antičkih vremena (Heronov parni automat «Aeolipile»  ) no vrlo slabo razvijen i iskorišten. U Engleskoj se povećala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u svojim kompanijama. I engleski rudnici počinju stidljivo koristiti strojeve na vodenu paru; rad jednog takvog stroja za crpljenje vode iz rudnika mogao je zamijeniti pedeset konja!

Sredinom osamnaestog stoljeća parni stroj usavršio je James Watt i munjeviti razvoj industrije mogao je započeti. Uvođenje parnog stroja izazvalo je veliki preokret u proizvodnji i revoluciju u prerađivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena je tvorničkim radom. Parni strojevi zakoračili su i u sferu transporta pa su parna željeznica i parni brodovi postali tehnološkim čudom devetnaestog stoljeća.

Vodena para lako je i jeftino mogla pogoniti generatore za dobivanje električne struje – novog, elegantnog i lako prenosivog izvora energije. Na krilima električne energije upravo je i došao drugi veliki val industrijske revolucije u kojem su i danas slavni izumitelji imali vodeću ulogu: Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Alexander Graham Bell i mnogi drugi. Zamislite samo kako bi današnji svijet izgledao bez običnih žarulja.

Promjene izazvane primjenom parnog stroja izazvale su niz tehnoloških, kulturnih i političkih promjena, toliko su duboko promijenile lice planeta Zemlje i toliko promijenile način života stanovnika da se s pravom nazivaju industrijskom revolucijom.

Informacijska revolucija

Pojam «informacijska revolucija» ili drugim tiječima «informatička revolucija» i «post-industrijsko društvo» opisuje trenutni ekonomski, društveni i tehnološki ciklus koji je nastupio nakon razdoblja industrijske revolucije.

Utjecaj računala na današnje društvo i posla kojeg nam računala pomažu obavljati toliko je velik da ga s lakoćom možemo usporediti sa važnosti poljoprivredne i industrijske revolucije. Osnove današnjeg modernog računala postavio Charles Babbage još u devetnaestom stoljeću, 1937. godine je skupina profesora s Harvarda odlučila izraditi automatski digitalni kalkulator, a pravi uzlet informacijske tehnologije odvija se na krilima drugog svjestkog rata.

Drugi svjetski rat i hladnoratovsko razdoblje ubrzali su razvoj računala zbog enormnih vojnih ulaganja u to područje kako bi što prije procesirali i dali značenje gomili prikupljenih obavještajnih podataka. Uistinu, 1950e i 60e bile su desetljeća u kojima su supersile intenzivno ulagale u znanost i tehnologiju. Tada još uvijek nezgrapna, računala su prepoznata kao alati koji će pružiti more neiscrpnih mogućnosti vladi i realnom sektoru.

Broj osobnih računala na 100 stanovnika na prijelazu u 21. stoljeće. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Tek 1970ih godina nazire se pravi opseg i značenje informatike. Pojavom veličinom i cijenom pristupačnog osobnog računala manje firme i pojedinci također dobivaju pristup tom moru mogućnosti koje će im ubrzati svakodnevne zadatke poput programiranja, obrade teksta, izrade proračuna i simulacija, dizajna… Novi i stari junaci tog razdoblja bili su Konrad Zuse, Alan Turing, Jack Kilby, Douglas Engelbart, John von Neumann, Steve Jobs, Steve Wozniak, Bill Gates, Paul Allen, Linus Torvalds, Tim Berners-Lee i brojni drugi. U knjizi «Steve Jobs – tajne njegovih iNovacija» Carmine Gallo opisuje «dane ponosa i slave» kasnih sedamdesetih kad su osobna računala tek bila u nastajanju, ali su protagonisti priče itekako dobro predviđali dalekosežnost prodora jeftinih računala u sve urede i domove:

Revolucija u zraku

Previranje se svakako moglo osjetiti u zraku kolonijalne Amerike 1776. godine, kada je 56 ljudi, među najinovativnijim vođama svojega vremena, potpisalo dokument koji će pokrenuti revoluciju u Americi te utjecati na mnoge dijelove svijeta. Deklaracija neovisnosti predala je vlast u ruke širokih masa. Dok je Amerika slavila 200. obljetnicu utemeljenja, dvojica ljudi – Steve jobs i Steve Wozniak – potpisali su još jedan osnivački dokument koji će pokrenuti revoluciju, a računalnu moć predati u ruke običnih ljudi. Baš kao što je Thomas Jefferson iskoristio pravo na revoluciju – zamisao da ljudi imaju prava i da, kada država počne kršiti ta prava i život postane neizdrživ, imaju dužnost promijeniti ili svrgnuti vlast – Jobs i Wozniak odlučili su izmijeniti sustav koji je postao neizdrživ. Računala su bila skupa, teška za uporabu i uglavnom prepuštena hobistima, eliti. Jobs i Wozniak dijelili su zajedničku viziju – razviti računalo koje svatko može kupiti i njime se koristiti.

Carmine Gallo

Naravno, nisu svi ljudi bili uvjerenja da će računalna revolucija pomoći u stvaranju boljeg društva. Neki su promatrači strahovali da će računala proširiti jaz između bogatih i siromašnih, s obzirom na visoku cijenu prvih računala. Drugi su izražavali bojazan da će ljudi izgubiti sposobnost samostalnog analiziranja problema ili da će se sve više izolirati od društva. Danas kad smo već na početku drugog desetljeća dvadesetprvog stoljeća vidimo da je razvoj računala pošao putem srednje optimističnih predviđanja – jaz između bogatih i siromašnih i dalje postoji, ali nije tu zbog računala nego obrnuto. Još bi se više produbio da informacijska revolucija nije doprijela do svakog kutka planeta.

Internet je važniji izum od tiska jer znatnije i sveobuhvatnije mijenja načine naših života. Komunikacijske tehnologije, prije svega internet svijet mijenjaju sve brže…

Gary Vaynerchuk

Buduće revolucije

Danas je svijet jedan veliki stroj – debelo ispremrežen Internetom i signalima telekom operatera, sa svim svojim «pro et contra» argumentima. Niti jedan događaj u svijetu, ma kako zataškavan bio, više ne može proći nezapaženo jer će odmah zabrujati na Twitteru i Facebooku i proširiti se mrežom poput virusa.

Uz sve ove promjene s kojima živimo i nekako nam se čini prirodno da se odvijaju sve brže i brže, postavlja se pitanje što nas čeka dalje, u budućnosti? Hoćemo li imati pristup Internetu ugrađen u naša tijela (ovo izgleda realno)? Novi «mi» bili bismo kiborg – sasvim novi organizam uronjen u cyberspace, dijelom organski a dijelom elektronsko mehatronički. Sve opcije ostaju otvorene za buduće revolucije.

Vrijeme potrebno za udvostručenje veličine ekonomije, po odabranim razdobljima.

Sigurno je da će tehnologija nastaviti razvoj munjevitom brzinom i to puno većom stopom rasta nego li je rasla za vrijeme industrijske i informacijske revolucije. Računala su proširila inteligenciju ljudskog roda (naravno, ne organski već organizacijski), kao što je parni stroj povećao njihovu fizičku snagu. Predviđanja su da će računala 2020ih godina proći tzv. Turingov test,  što predstavlja prekretnicu u razvoju umjetne inteligencije.

Kao posljedica korištenja računalima na području znanosti i tehnologije, četvrta tehnološka revolucija vjerojatno je već započela. Riječ je o biotehnološkoj revoluciji s naglaskom na genetiku. Kažemo «vjerojatno» jer će biotehnologiji trebati još neko vrijeme da dosegne potrebni momentum i utječe na strukturu i rast ekonomije u onom obujumu u kojem su prethodne dvije tehnološke revolucije činile. Biotehnologija obećava revolucionarne promjene koje će biti još nevjerojatnije od onih koje su iznjedrila računala.

Svakako pročitajte članak:

Što nam može ponuditi biotehnologija na futurologija.com

Genetski inženjering već danas se koristi za redizajn biljki i životinja kako bi posjedovale bolje karakteristike koje su ljudima od interesa. Ipak, potencijal najvažnijeg područja primjene biotehnologije i genetike leži u mijenjanju fizičkih, mentalnih i emocionalnih mogućnosti ljudi.

Znanje o genetici već se koristi za smanjivanje kobnih urođenih nedostataka kod novorođenčadi, ali ovo je naravno samo početak korekcija ljudskih tijela i mozgova. U nadolazećim godinama roditelji će koristiti sva raspoloživa sredstva i tehnologije kako bi se osigurali da njihova djeca nisu obična već zaista superiorna na nekim područjima. Neki će željeti da njihovo dijete ima glazbeni talent Mozarta, dok će neki djetetu htjeti ugraditi mentalne sposobnosti Alberta Einsteina. Možemo samo predpostavljati što će biti kad svijet bude preplavljen milijunima djece dizajnirane prema željama njihovih roditelja. Možemo se nadati milijunima Alberta Einsteina a mogli bismo završiti s gomilom Hitlera.

Svakako pročitajte:

Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske na futurologija.com

«Uzme li se u obzir mogućnost uzgajanja zamjenskih organa, uporabe genetski prilagođenih lijekova i naprednih genetskih metoda utvrđivanja naslijednih bolesti te nemiješanje s ‘običnim’ ljudima, takvo što uopće nije nemoguće»

Još jedna od potencijalnih karakteristika biotehnološke i genetičke revolucije jest usporavanje i konačno zaustavljanje starenja. Prestanak starenja i redovna pojava stodvadeset i više godišnjaka osim prvih asocijacija (više vremena za provesti s voljenima, manje bolesti, dulje uživanje u životu), postavlja i pitanja o ekonomskoj izdrživosti ovog modela. Sa sve više starih osoba, današnji problem punjenja mirovinskih fondova iz sve manje baze radnika činit će se minoran.

U svakom slučaju, promjene koje nam slijede još su veće nego one koje je ljudski rod prošao do sad. U našem slučaju oboružani smo današnjim znanjem, instantno umreženi s cijelim svijetom i ove prednosti moramo iskoristiti kako se neke stvari iz povijesti ne bi ponovile, dok stvari kojih se plašimo iz budućnosti treba sagledati iz više kutova. «Nije sve tako sivo».

Izvori:

Cornish, E., Futuring – The Exploration of the future, WFS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Druga_industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_poljoprivrede

http://en.wikipedia.org/wiki/Informational_Revolution

Originally appeared on Futurologija on 01.06.2011.. Original source: Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Vezani članci:

1. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
2. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
3. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
4. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
5. Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje

Kina 2020

Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?

Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

Faktori koneskog rasta

Prema profesoru Angangu, rast Kine ovisi o tri glavna međudjelujuća faktora:

1. Cjelokupan ekonomski i društveni razvoj
2. Naglašeno: napredak u obrazovanju, znanosti, tehnologiji (uključujući i zelenu tehnologiju)
3. Izvjesne komplikacije koje bi usporile put napretka, a do kojih može doći iscrpljivanjem prirodnih resursa, uništavanjem okoliša i klimatskim promjenama

Nakon tri desetljeća nikad prije viđenog ekomonskog rasta, Kina se prometnula u drugu po veličini svjetsku ekonomiju. Najveći je svjetski izvoznik, drugi po redu potrošač energije i prvak u emisiji ugljičnih plinova. Tumačeći sadašnje trendove, Angang futurološki poentira da će Kina 2020. godine postati «zrela, odgovorna i privlačan supersila» koja će uz Europsku Uniju pridonijeti kraju jednopolarne ere kojom je dominirala SAD.

Kina sustiže SAD

Usporedba GDP per capita i očekivanog trajanja života u Kini i SAD. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

SAD, UK, Kina i Indija: Usporedba prihoda po stanovniku kroz godine. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

Kina u 2020.

Kao što je za domaće prilike knjiga Hrvatska 2020, knjiga China in 2020 predstavlja izvornu kinesku perspektivu o izazovima i prilikama s kojima će se Peking susresti kako se njihov globalni utjecaj bude širio. Kroz ispitivanje dosadašnje i zacrtavanje nove ekonomske putanje Hu Angang objašnjava kako će Kina kao vodeće svjetsko tržište u nastajanju utjecati na globalni ekonomski rast, tijekove direktnih stranih ulaganja, potrošnju energije i ispuštanje ugljičnog dioksida. On predlaže postavljanje strateškog okvira za vođenje slijedećih stupnjeva kineskog rasta kako bi se maksimizirao pozitivan utjecaj na svijet a minimizirale negativne eksternalije kineskog meteorskog uspona. Hu Angang vjeruje u očuvanje kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi račun o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

China in 2020: A New Type of Superpower

Neki od ciljeva koje Kina treba postići do 2020. godine:

• Kina će do 2020. godine u odnosu na baznu 2000. godinu učetverostručiti svoj Bruto društveni proizvod i izbiti na prvo mjesto svjetskih ekonomija. Prosječna stopa rasta BDP iznosit će oko 7,2%
• Očuvati makroekonomsku stabilnost, povećati kvalitetu ekonomskog rasta (usmjeravati u željene kategorije a ne imati visoke brojke od nekontroliranog rasta), optimizirati strukturu industrije i smanjiti potrošnju pojedinih resursa.
• Do 2020 populacijska kategorija ekstremno siromašnih ljudi prepolovit će se.
• Primarno, srednje i akademsko obrazovanje bit će besplatno i dostupnije, a mortalitet djece i trudnica reduciran za dvije trećine
• Preko 85% imat će zagarantirano socijalno i medicinsko osiguranje
• Do 2020 rast populacije bit će skoro potpuno zaustavljen

Originally appeared on Futurologija on 18.05.2011.. Original source: Kina 2020 – Nova vrsta supersile

Vezani članci:

1. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
2. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
3. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
4. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
5. Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Leadercast 2011

Na najvećoj svjetskoj Konferenciji poslovnog vodstva – Leadercast 2011 vodeći svjetski stručnjaci leadershipa odgovorili su na pitanja kako postati i ostati uspješan lider, koja će uvjerenja sadašnjih leadera biti temelj generaciji koja dolazi te kako stvoriti promjene i ideje, odnosno pronaći ključ za otključavanje kreativnog procesa na radnom mjestu.

Vodstvo je unutar svakog od nas, ali kako bismo postali vođe vodstvo treba razviti i razvijeno održavati. Vođe se ipak ne rađaju, vođe se grade i izgrađuju. Ne postoji jedna stroga i unificirana formula, ali postoje zajedničke odrednice koje vam, mogu pomoći u dostizanju ciljeva. Donosimo vam izbor iz najboljih govora i prezentacija sa konferencije…

Poznati govornici i poslovni ljudi kao npr: John Maxwell, sir Ken Robinson, Suzy Welch, Seth Godin, Dave Ramsey, Erin Gruwell, Robin davali su svoju viziju kako se od običnog “upravljanja” ljudima i situacijama prometnuti u inspiriranog i inspirativnog vođu.

Mack Brown: Najuspješniji trener američkog nogometa s višegodišnjom serijom 10 i više pobjeda zaredom. Međuljudski odonosi su izrazito bitni! Za vođenje ljudi važno je imati na umu da vodite tim različitih ljudi. Važno je raditi na odnosima tih ljudi i na vašem odnosu s njima.

Frans Johansson: Govornik, poduzetnik i autor knjige The Medici Effect. Frans je govorio o inovaciji i kako koristiti različitosti da bi spajali ponekad nezamislive stvari (Arhitektura – Mravinjak, Bikini – Burka, Hotel – Led). Najbolje stvari se događaju kada se susreću različite perspektive, bilo da se radi o industriji, različitim kulturama ili znanstvenim disciplinama.

Video:Frans Johansson on Leadership

Sir Ken Robinson: Slijedite svoje instinkte i interese s pravom energijom i samopouzdanjem, većina stvari je moguća. Pritom je važno imati na umu jasan cilj kojem stremite, ali da ne budete zaslijepljeni njime zbog čega bi ignorirali druge jednako vrijedne i zanimljive prilike koje naiđu

Seth Godin: marketinški stručnjak i autor brojnih knjiga (Plava Krava). Na Leadercast predavanju usredotočio se na donošenje odluka. Ako želite biti prosječni to je lako, a ako želite biti nezamjenjivi tada se morate i potruditi. Ako želite graditi nešto veliko ne možete imati ljude koji rade osrednji posao i koji su zamjenjivi. Kako postići vrhunske rezultate na poslu i kako stvarati jedinstvene i vrijedne rezultate? Morate raditi nešto jedinstveno i povećati svoju produktivnost pokazujući hvalevrijedne rezultate kako bi postali nezamjenjivi. Ili ste zaposlenik koji radi jedan te isti posao svaki dan ili ste umjetnik koji svaki dan koristi svoje vještine i ostavlja učinak na ljude. “Samo prvi autor koji je naslikao Mona Lisu je umjetnik. Svi ostali koji je po principu manufakture svakodnevno reproduciraju tu sliku za potrebe tržišta su najobičniji maleri – činovnici, iako tu sliku kopiraju istim alatom – bojama i kistom oni u stvari ne rade ništa novo niti dodaju vrijednost.”

Video: Exclusive intrerview with Seth Godin

Suzy Welch: Poslovna novinarka i komentatorica. Govoreći iz osobnog iskustva, kada je podbacila na važnom predavanju sama je sebi zadala zadaću pojačane proaktivnosti Za sve svoje odluke uvela je pravilo 10-10-10, odnosno prije donošenja odluke odvaže kakve će posljedice tih odluka koje napravi biti za 10 minuta, 10 mjeseci i 10 godina.

Video: Suzy Welch 10-10-10

..

Linchpin: Are You Indispensable?

10-10-10: A Life-Transforming Idea

Originally appeared on Futurologija on 15.05.2011.. Original source: Kako inspirirati sebe i druge i biti bolji vođa za budućnost?

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
2. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
3. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Elektronička trgovina, Mobilna trgovina

Internet je u svijetu već dulje vrijeme žila kucavica svih grana ekonomije. U Hrvatskoj slika nije nimalo drugačija po pitanju tvrtki koje koriste Internet. Naime, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku 97% tvrtki koristi računala za poslovanje a 95% ih se koristi Internetom svakodnevno.

Segment u kojem hrvatske kompanije kaskaju jest ponuda svojih roba ili usluga na Internetu; samo 24% tvrtki ima omogućenu prodaju putem Interneta. Ravnoteža se održava na i na strani potražnje: kupci u Hrvatskoj tek otkrivaju Internet kao kanal kupnje. Prema podacima iz kartičarskih kuća, pojava web stranica za grupnu kupnju poput Kolektive pojačala je interes prosječnog hrvatskog internauta za kupnju na internetu (i korištenje kreditne kartice bez straha). Pogledajmo kakvo je kretanje trendova u elektroničkoj trgovini u svijetu.

Elektronička trgovina i online poslovanje u svijetu

Najjednostavnija definicija poslovanja i elektroničke trgovine glasi: Poslovanje je bilo koja aktivnost koja uključuje i podrazumijeva razmjenu dobara i usluga s ciljem ostvarivanja prihoda i zarade. Ukoliko se transakcije odvijaju putem interneta, to se naziva Elektronička trgovina.

Tekući trendovi pokazuju da upotreba Interneta, pametnih telefona i sigurnosti ljudi u korištenje kreditnih kartica putem Interneta rastu eksponencijalno. Elektronička trgovina je ovdje da bi ostala i potrošači se trebaju prilagoditi kako bi postali pametni i iskusni online kupci, prodavači i web poduzetnici.

Obujam elektroničke trgovine i potrošnja putem interneta će sa sigurnošću rasti ali će rast varirati po državama i u različitim vremenskim točkama. Kad online tržišta u većem broju zemalja dosegnu određeni stupanj zrelosti, državne granice s još će jednog aspekta postati uske ali i manje važne, obvezujuće i sputavajuće.

Budućnost: Iz elektroničke trgovine u mobilnu trgovinu

Mobilna trgovina: Cilj mobilne trgovine je obavljanje trgovinskih transakcija uz primjenu pametnog mobilnog telefona kao elektronske tehnologije i kanala za poslovanje.

Primjetan je skok u prodaji pametnih «smartphone» mobilnih telefona. Od srpnja do rujna 2010. u Aziji je prodano 4,7 milijuna pametnih telefona, što je skok od 270% u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja iste godine. Na tržištu u Velikoj Britaniji manje od 40% korisnika mobitela probalo je neki oblik mobilne trgovine što ostavlja veliki prosotr za napredak.

Ova mobilna dimenzija elektroničkih transakcija ostavlja velike globalne izazove i prilike. Trenutna razlika (elektronička trgovina odvija se uz pomoć računala, a mobilna trgovina putem mobitela) zbog tehnološke konvergencije postat će minimalna i zanemariva.

Svakako pročitajte:

Ostali članci na futurologija.com u kojima se spominje Elektronička trgovina

Izvori i literatura:

Electronic commerce

Novi trendovi: Mobilna tehnologija u trgovini

Koliko hrvatske tvrtke koriste Internet i računala?

Asian smartphone sales up 270% in Q3 2010 as Android tops Symbian

Oracle ATG

Originally appeared on Futurologija on 20.02.2011.. Original source: Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Vezani članci:

1. Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]
2. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
3. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Hrvataka 2020 - Velimir Srića

Ulazak u drugu dekadu dvadesetprvog stoljeća mnogim je državama, velikim korporacijama, gradovima, organizacijama bio povod da razmisle o svojoj budućnosti i razvoju u slijedećih deset godina. Hrvatska je jedna od država koje to nisu učinile.

Europska unija kojoj hrvatska teži ponudila je među prvima viziju svog razvoja u dokumentu „Europe 2020 – A European Strategy for smart, sustainable and inclusive growth“. Ciljevi u ovom dokumentu čine se utopističkim, no – „Ako se malo želi, malo se i ostvari“. Knjiga Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost“ autora prof. dr. sc. Velimira Sriće njegov je „Wishful thinking“ dokument i ambiciozna vizija Hrvatske kao zemlje inovacija, znanja, nade, vizije i blagostanja.

Autor i pokretač ovog bloga imao je čast pohađati predavanja prof. Sriće u sklopu smjera Poslovna informatika, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tada, ranih dvijetisućitih, prije vladavine Googlea i Facebooka ulogu junaka informatičkog doba nosili su neki drugi akteri, no poruke prof. Sriće ostale su univerzalne i trajne: Samo vlastitom marljivosti, predanim radom i uz poticanje vlastite kreativnosti možete se maknuti s mrtve točke i učiniti nešto pozitivno. Vjerujem da je većina studenata nakon završetka predavanja dvoranu napuštala visokomotivirana i «nabrijana» doslovce isti čas otvoriti svoju start-up kompaniju i promijeniti svijet (neki od njih uspjeli su – barem u prvom dijelu nauma, dok je za realizaciju drugog dijela potreban protek još određenog vremena).

Uz dozvolu autora prof. dr. sc. Velimira Sriće donosimo vam par ključnih ideja iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost (Knjigu su izdali Profil i Delfin, a osim u svim knjižarama može se naručiti na webu (TISAKmedia webshop).

Prelistavanje prvih nekoliko stranica knjige:

Hrvatska 2020 kao brend

Razvijeni je svijet iz industrijskog društva krenuo prema ekonomiji utemeljenoj na znanju. Za većinu tvrtki i zemalja talentirani ljudi jedini su izvor konkurentske prednosti. Najvažniji resursi Hrvatske su njeni ljudi, prirodne ljepote i geopolitički položaj. Naša osnovna snaga jest i bit će znanje. Naš cilj treba biti demokratska, bogata, međunarodno priznata Hrvatska, regionalni lider u razvoju društva znanja. Ova se vizija može slikovito iskazati sloganom: „Hrvatska kao Kalifornija Europe“.

Hrvatska 2020 mora postati poznati svjetski brend. Da to postigne, mora samu sebe percipirati kao korporaciju čiji je zadatak imati strategiju, misiju, viziju, ciljeve, projekte i programe kojima će ih ostvariti. Zatim, osim klasične diplomacije mora uspostaviti svoj sustav PR-a ili odnosa prema svjetskoj javnosti, definirati načine i oblike uspostavljanja identiteta koji će svijetu biti privlačan i potaknuti međunarodni kapital da investira u Hrvatsku, a međunarodno političko okruženje da nas podržava i gleda nas sa simpatijama.

U 21. stoljeću više nije toliko važna takozvana tvrda moć koju čini snaga gospodarstva, vojna sila, broj stanovnika ili veličina teritorija, nego takozvana meka moć, odnosno karizma, kulturne vrijednosti, stil i kvaliteta života, način komuniciranja i ponašanja stanovnika i opća privlačnost.

Hrvatska ima mnoštvo razloga za nacionalni ponos i samopoštovanje. Pogledajmo neke poznate i manje poznate činjenice koje nas čine jedinstvenima:

• Najmanji grad na svijetu je Hum u Istri
• Prvi torpedo izumljen je i izrađenu Rijeci
• Zagrebački park Maksimir jedan je od prvih javnih perivoja u svijetu
• Hrvat Ivan Vučetić prvi je uveo sustav arhiviranja otisaka prstiju
• Nikola Tesla izumitelj je izmjenične struje, hidroelektrane, radio prijenosa i stotinjak drugih izuma

Koje poruke Hrvatska 2020 treba slati o sebi? Predlažem četiri jednostavne i rječite sintagme koje u sebi objedinjavaju naše glavne strateške prednosti i time čine odrednice hrvatskog brenda:

1. Zemlja jedinstvene raznolikosti – nitko nije tako šarolik kao mi!
2. Zemlja doživljaja – nigdje nećete doživjeti ono što mi nudimo!
3. Zemlja zdravog života – vratit ćete se kući mlađi i zdraviji!
4. Zemlja kreativnosti i prilagodbe – puni smo ideja i udovoljavamo vašim željama!

Domovina bioinformatičkog turizma

Ivo Josipović i Velimir Srića

Dominantan trend kojem Hrvatska 2020 treba ići u susret bit će Dream Society turizam, odnosno usmjerenost putnika na odredišta koja prodaju maštovita, snažno emotivna «iskustva iz snova», poput plivanja s dupinima, preživljavanja na robinzonskim otocima, uživanja u zabavnim parkovima ili posjeta objektima gradova iz mašte poput Las Vegasa.

Živimo u svijetu u kojem je turistički klijent kralj. Ponuđač mora plesati onako kako klijent svira. Države se natječu za njegovu pozornost pokušavajući se nametnuti kao prvi izbor u obilju ponude.

Kako ćemo u tom složenomi dinamičnom okruženju pobijediti? Riječ je o fokusiranju svih elemenata turističke djelatnosti i njene infrastrukture na to da postanemo mjesto zdravog života, intenzivne uporabe informatičke tehnologije i konzumiranja organske hrane. Naši hoteli i apartmani grade se kao kombinacija turističke bolnice, informatiziranog sanatorija, wellnessa, fitnessa i restorana sa zdravom prehranom. Naša medicina pruža toj strategiji potporu kroz razvijanje znanostii prakse nutricionizma, visoke tehnologije i aktivnog života. Glavni element naše ponude postaje zdrava mediteranska prehrana s organski uzgojenom hranom, maslinovim uljem, ribom i integralnim žitaricama. U školama i medijima podržava se i objašnjava takva filozofija prehrane i života, gradeći imidž Hrvatske kao zemlje zdravlja. Gostima nudimo desetak odabranih jela koja brendiramo kao autentične hrvatske specijalitete zdrave prehrane, od ribe na gradelama i mješavine mediteranskog povrća ispod peke do škampa s organskom rižom i zagorskih šrukla od integralnih žitarica.

Bez strategije koja im daje cilj i smisao, većina opisanih gospodarskih grana i djelatnosti može tek životariti. Na primjer, ove godine Hrvatska će uvesti hrane za 2 milijarde eura, a izvesti u vrijednosti od 1,3 milijarde. Zašto poljjoprivreda i turizam već sad nisu tijesno povezani? Nema strategije koja bi ih povezivala. Vidi li sebe Hrvatska u budućnosti kao turističku zemlju zdravog života, zdrave hrane, makrobiotike, sporta, rekreacije i wellnessa, vlada će poticajnim mjerama, projektima i politikama podržavati takve aktivnosti kroz sve kanale djelovanja.

Govorimo li o potrebi da Hrvatska umijesto blijede i nezapažene postane atraktivna i poželjna zemlja koja «prodaje» novu kulturu življenja, moramo znati da se uspjeh događa onomu tko se bori, tko ga izaziva, tko preuzima rizik i poduzima akcije.

Zemlja modernog upravljanja državom

Globalni lider lifestyle turizma ne smije biti zemlja poput svake druge. Njeno državno uređenje, njene institucije i njena organiziranost moraju biti avangardni i kompatibilni s osnovnim strateškim ciljem. Glavni zadatak upravljanja državom jest stvaranje pravila igre u kojima će se spontano događati poželjni procesi, a zatim povezivanje napora tisuća ljudi koji odgovorno, pošteno i profesionalno obavljaju svoj posao, svatko na svojem području djelovanja.

Hrvatska 2020 mora biti potpuno udaljena od takvog (autoritarnog) modela vlasti i napraviti zaokret prema modernom, demokratskom modelu države u kojem su dužnosnici i uprave sluga građana, a ne njihovi gospodari. Prvi korak na tom putu jest opće shvaćanje da je državni novac – novac poreznih obveznika. Svaki građanini Hrvatske mora državu i lokalnu upravu doživljavti kao izabrane i odgovorne pojedince, čiji je zadatak što racionalnije i efikasnije trošiti sredstva koja smo im povjerili.

Sve procedure i postupci po kojima uprava postupa u kontaktu s građanima moraju biti jednostavni, smisleni i lišeni svake suvišne birokracije. Isto vrijedi i za (domaće i strane) investitore, turiste i poslovne partnere. Da se to ostvari, državna i lokalna uprava moraju se tehnološki i kadrovski osposobiti za poslovanje putem interneta, komunikaciju s klijentima uz uporabu suvremenih informatičkih tehnologija i obavljanje svih potrebnih aktivnosti u jednom koraku (one-stop shop).

Zemlja inovacija i znanja

Mašta i znatiželja oduvijek su glavni izvori uspjeha, posebno u doba krize. To moraju biti glavni motori Hrvatske 2020. Nečim smo nezadovoljni, imamo problem pa moramo smisliti nešto bolje. Zbog toga su izumljeni kotač, plug, koplje, parni stroj, kompas, elektromotor, čip, televizor, hladnjak, kompjutor, raketa, antibiotik, nogomet, pelene, kondom i mini suknja.

Važna pretpostavka Hrvatske 2020 leži u potrebi da od birokratske snažno zaokrenemo prema poduzetničkoj kulturi. Dok je birokratska sredina reaktivna i nastoji preživjeti, poduzetnička je proaktivna i orijentirana prema razvoju. Prema načinu djelovanja i težištu pristupa poslu birokratske sredine afirmiraju poštovanje pravila i procedura. Dotle su poduzetničke sredine usmjerene napromjenu pravila i ostvarenje rezultata.

Primjeri pokazuju da nema proizvoda ili usluge u kojima originalna ideja ne bi mogla dati vrijednost i stvoriti konkurentsku prednost. Inovacija i kreativnost osnovni su pokretači uspjeha. Najbolji primjer je Walt Disney Corporation, koja živi od inventivnosti i izmišljanja igara za djecu i odrasle. Njihov je slogan: Sanjajmo zajedno! Razvijajmo i primjenjujmo poslovne ideje s avanturizmom!

Želimo li biti okruženi inovacijama i reativnošću, valja prepoznati i uzgajati takve osobine kod sebe i svojih suradnika. Okruženje bogato kreativcima odlično je mjesto za razvoj, život i rad. Hrvatska 2020 mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija. Ljudi koji imaju mnogo ideja nemaju ni vremena ni potrebe da ometaju druge u provedbi njihovih ideja. Znanje, ideje i inovacije nekoć su bili lijep ukras privilegiranih. Danas kreativnost donosi bogatstvo!

Zemlja sposobnih vođa

Kad biste prosječnog čovjeka na ulici bilo kojeg naselja u Hrvatskoj pitali koji je naš ključni problem, vjerujem da bi većina rekla da podobne treba zamijeniti sposobnima. Kad biste ih pitali gdje treba početi, vjerojatno bi rekli: Riba smrdi od glave!

Kad je more mirno, svejedno je tko upravlja brodom. No kad se gospodarski i politički valovi uzburkaju od vjetrova krize, postaje presudno tko drži kormilo. Iz iskustva znamo da uspješni sustavi imaju najbolje kormilare. Manje uspješnim sustavima upravljaju prosječni vođe, a neuspješne u pravilu vode gubitnici.

U manje razvijenim sredinama najboljim vođama smatraju (dobroćudne) diktatore. I kod nas mnogi očekuju i prizivaju autoritativnog «gazdu», koji će desetljećima nagomilane probleme rješavati «čvrstom» rukom. Hoćemo li znati izabrati one koji će veslati po starome, ili ćemo prepoznati one koji mogu realizirati Hrvatsku 2020? Parlamentarni izbori slijedeće jeseni pokazat će jesmo li napokono istinski zreli za promjene, ili ćemo i dalje sličiti balkanskoj krčmi, ogrezli u korupciji, birokratskom mentalitetu, politikantstvu i primitivnom desničarenju. Izaberimo vođe koji nas mogu povesti u bolju i uspješniju Hrvatsku 2020.

Zemlja mladih i zemlja promjena

Velimir Srića - Hrvatska 2020

Nikad u povijesti mladi koji stupaju na scenu nisu imali više znanja o temeljnoj tehnologiji na kojoj svijet počiva, dakle o internetu, od onih koji obnašaju političku i poslovnu vlast. Te nadolazeće nazvat ćemo Milenijalcima, jer se njihovo doba odrastanja poklapa s početkom milenija.

Peter Drucker rekao je da ne možemo upravljti promjenama, moramo biti ispred njih. Želimo li to, moramo pokušati shvatiti svijet milenijalaca i budućnost koja je već počela. Pokušajmo napraviti malu inventuru tih šarenih, dolazećih svjetova u kojima će se događati Hrvatska 2020, mirisnih i privlačnih poput buketa raznolikog cvijeća.

Cool svijet – Nove generacije i njihovi roditelji slabo se razumiju. Njihovi svjetovi su možda isti, ali su viđeni različito. Pitate li Milenijalce zašto su kupili baš taj mobitel, zašto sjede u baš tom kafiću, zašto se druže baš s tim ljudima i slušaju baš tu glazbu, odgovorit će da je to «cool». Žele cool profesore, šefove, političare, žele da im je radno mjesto izazovno i zanimljivo. Roditelje je u životu pokretalo pitanje «zašto», a njih «zašto ne».

Svijet u kojem vladaju imidž i hit – Kako nastaje uspjeh? Što čini zemlju atraktivnom, ideju uspješnom, karijeru blistavom, tim pobjedničkim ili proizvod brilijantnim? Imidž i hit. Moramo se razlikovati od drugih i biti prepoznatljivi, moramo napraviti nešto uistinu dobro i kvalitetno. Milenijalci su odgajani na imidžu i hitu kao temeljnim izvorima uspjeha. Okruženi su od rođenja carstvom moćnih brendova, od Microsofta i Levi’sa do Disneya i Rolexa, od Ikee i McDonaldsa do Nikea i Coca Cole, oni znaju cijeniti vrijednost robne marke, tražeći ravnotežu između sadržaja kutije i mašne kojom je ta kutija ukrašena.

Svijet rada za talent – Najvrjednija stvar današnjice je ljudski kapital. Nekoć smo zapošljavali ljude zbog znanja i vještina, a onda ih odgajali u skladu s organizacijskom kulturom tvrtke. Danas ih zapošljavamo zbog karaktera, a onda ih učimo potrebnim znanjima i vještinama. Glavna borba na tržištu rada u Hrvatskoj 2020 postat će bitka za talente. Svi će se truditi zaposliti vođu, pobjednika, inovatora, rođenog prodavača, dobrog timskog radnika.

Svijet Doriana Graya – U glasovitoj priči Oscara Wildea Dorian Gray ostaje vječni mladić, dok naslikani portret stari umjesto njega. Nekoć je starost značila čast i mudrost koje zaslužuju poštovanje. Danas svi želimo doživotno izgledati, misliti i ponašati se kao mladi. Tom cilju podvrgnuti su marketing, tehnologija, medicina, estetika. Milenijalci donose sustav vrijednosti u kojem mladost i zdravlje postaju roba koju svi žele kupiti.

Svijet alternativnog i virtualnog – Milenijalci su odgojeni na «Ratovima zvijezda», «Gospodaru prstenova», videospotovima, kompjuterskim igrama. Za njih je virtualni svijet jednako normalan i prihvatljiv kao i fizička realnost. Brak preko interneta i Big Brother show odrednice su okruženja u kojem je sve normalno i moguće, samo ako vjerujemo. Hoteli «Venice» u Las Vegasu i u Taipeiu umanjene su kopije slavnog grada na laguni rijeke Po. Prosječni turist koji je posjetio original često će reći da su replike u svemu bolje. Voda u njima, za razliku od prave Venecije, ne smrdi, hrana u restoranima ima predvidljiv okus i nižu cijenu, gondole su nove i kompjuterizirane, a gondolijeri govore strane jezike. To je pouka i turizmu Hrvatske 2020.

Mobilni svijet – danas je radno mjesto ondje gdje su telefon i kompjuter. Mobilna telefonija i bežična komunikacija razbijaju sve prostorno-vremenske barijere. Rad od kuće, virtualni timovi, učenje na daljinu, pokretni ured, telemedicina, vitrualno poduzeće, elektronička trgovina, samo su pojavni oblici rastućeg trenda mobilnosti na koju se Milenijalci navikavaju od rođenja. Oni su ujedno, prva generacija u ljudskoj povijesti koja nema što naučiti od starijih o ključnim tehnoogijama današnjice.

ZEMLJA NADE I VIZIJE

Prisjetimo se poznate uzrečice: «Ne znaš li kamo ideš, svaki će te put tamo odvesti». Moraš imati viziju i jasne ciljeve. Zatim moraš izraditi plan i kako ih ostvariti. Uspjeh Hrvatske 2020 ovisi o sposobnosti da mislimo dalekovidno i aktivno se pripremimo za budućnost.

Vizija ima zadatak objasniti svakom stanovniku Hrvatske kakvu zemlju želimo 2020. godine. Izrada vizije i strategije ima dvostruk cilj. Prvo, treba utvrditi gdje samo i kamo želimo stići, pokazati nam kako možemo pobijediti na svjetskom tržištu, kako stvoriti i iskoristiti konkurentske prednosti koje nisu ništa drugo nego privremeni monopol. Drugo, treba nas motivirati, dotaknuti srce, a ne samo um, te potaknuti na rad, žrtvovanje, napor i ulaganje energije prema odabranim ciljevima.

U ovom poglavlju izabrao sam deset ključnih elemenata vizije, deset slogana koji opisuju kakva bi Hrvatska 2020 trebala biti, kako će izgledati u očima njenih građana, ali i u očima europskog i svjetskog okruženja. Mogli smo odabrati i deset podnaslova ovog poglavlja, ali u donjim elementima vizije jače se iskazuje emocija i slikovitost ciljeva kakve vidimo pred Hrvatskom 2020. To su slijedeće ideje:

• Hrvatska – Kalifornija Europe
• Regionalni lider društva znanja
• Oaza zdravog života
• Država pravednosti
• Rasadnik kreativnosti i poduzetništva
• Pionir pune ravnopravnosti spolova
• Svijet mladih i svih koji se tako osjećaju
• Zemlja 1246 otoka
• Primjer harmonije i održivog razvoja
• Društvo socijalnih prava za sve

Biografija

Prof dr. sc. Velimir Srića objavio je preko pedeset znanstvenih i stručnih knjiga, više od tristo članaka, zbirku političkih eseja “Od krize do vizije”, roman „Privatne istrage” i zbirku poezije “Razne igre”.

Bio je dugogodišnji kolumnist Danasa, Bytea, Buga, Poslovnog savjetnika, Poslovnog dnevnika i Lidera. Konzultant je iz menedžmenta i informatike u niz hrvatskih i međunarodnih tvrtki (Coca Cola, Ericsson Nikola Tesla, Riviera holding, LURA, INA, Agrokor, SRC.SI, NLB, Krka, Gorenje, PBZ itd.). Programski je direktor DELFIN-a (Developing Effective Leadership For INnovation), konzultantske tvrtke za razvoj menedžmenta. Bio je gostujući profesor na Pekinškom Renmin sveučilištu u NR Kini, na sveučilištima u Budimpešti, Mariboru, Grazu, Rijeci, Sarajevu, Splitu i Osijeku. Ekspert je Svjetske banke za Change Management.

Originally appeared on Futurologija on 09.02.2011.. Original source: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Vezani članci:

1. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
2. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
3. Još malo o Hrvatskoj 2020 [Video]
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Objavljujemo nekoliko ulomaka iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost autora prof. dr. sc Velimira Sriće.

Ovdje pročitajte ulomke iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Objavljivanje ulomaka dogovoreno je s autorom. Dijelovi i koje ćemo objaviti zaista su zanimljivi i inspirativni ali kako biste stvarno dobili zaokruženu viziju, svakako biste trebali nabaviti i pročitati cijelu knjigu!

Za sad, donosimo samo nekoliko citata iz knjige Hrvatska 2020 -Jedna moguća budućnost:

Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Mašta i znatiželja oduvijek su glavni izvori uspjeha, posebno u doba krize. To moraju biti glavni motori Hrvatske 2020. Nečim smo nezadovoljni, imamo problem pa moramo smisliti nešto bolje. Zbog toga su izumljeni kotač, plug, koplje, parni stroj, kompas, elektromotor, čip, televizor, hladnjak, kompjutor, raketa, antibiotik, nogomet, pelene, kondom i mini suknja.

Važna pretpostavka Hrvatske 2020 leži u potrebi da od birokratske snažno zaokrenemo prema poduzetničkoj kulturi. Dok je birokratska sredina reaktivna i nastoji preživjeti, poduzetnička je proaktivna i orijentirana prema razvoju. Prema načinu djelovanja i težištu pristupa poslu birokratske sredine afirmiraju poštovanje pravila i procedura. Dotle su poduzetničke sredine usmjerene napromjenu pravila i ostvarenje rezultata.

Želimo li biti okruženi inovacijama i reativnošću, valja prepoznati i uzgajati takve osobine kod sebe i svojih suradnika. Okruženje bogato kreativcima odlično je mjesto za razvoj, život i rad. Hrvatska 2020 mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija. Ljudi koji imaju mnogo ideja nemaju ni vremena ni potrebe da ometaju druge u provedbi njihovih ideja. Znanje, ideje i inovacije nekoć su bili lijep ukras privilegiranih. Danas kreativnost donosi bogatstvo!

Originally appeared on Futurologija on 06.02.2011.. Original source: Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020

Vezani članci:

1. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
2. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
3. Još malo o Hrvatskoj 2020 [Video]
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću

Suradnička potrošnja

Kao što smo već pisali u članku „Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu“, klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite više nije apsolutno nužno. Uz pojam Mesh kompanija veže se još jedan «buzzword» koji označava nove poslovne modele dvadesetprvog stoljeća: Collaborative Consumption.

Collaborative consumption, u slobodnom prijevodu suradnička potrošnja opisuje brzu popularizaciju starih ideja poput razmjene, trampe, posudbe, ali ovaj puta na nov način, potpomognuti novom tehnologijom i snagom društvenih mreža. Ovaj izraz koristi se sve više za izražavanja snage cijelog pokreta: u dvadesetom stoljeću imali smo hiperpotrošnju, a u dvadesetprvom vrijeme je za suradničku potrošnju.

Ono što su u dvadesetom stoljeću predstavljali kreditna sposobnost, oglašavanje i individualno vlasništvo, njihovi ekvivalenti u dvadesetprvom su: Ugled (prvenstveno vaš ugled, aktivnost i povjerenje koje ostvarujete sudjelovanjem na online mrežama), Zajednica (Vaši online prijatelji i suradnici ili vaši susjedi u kvartu koji vam vjeruju i vjeruju vašim preporukama za servise koje koristite), Dijeljeni pristup (Uz pomoć svog izgrađenog ugleda vršite interakciju u svojoj zajednici i s njima koristite online ili offline dijeljene usluge). Neke od kompanija koje posluju prema principu suradničke potrošnje: Crushpad, eBay, Swap.com, RelayRides, Zipcar, Freecycle, Spotify, Airbnb, Zopa.

U svojoj knjizi „What’s Mine Is Yours“ autori Rachel Botsman i Roo Rodgers opisuju suradničku potrošnju kao novi način na koji konzumiramo, poslujemo i živimo, a taj način polako prožima cijeli svijet i revolucionarizira potrošače u drugom, boljem smjeru.

Suradnička potrošnja

How many of you own a power drill? That power drill will be used around 12 to 13 minutes in its entire lifetime. It’s kind of ridiculous, right? Because what you need is the hole in the wall, not the drill. So why don’t you rent the drill, or, even better, rent out your own drill to other people and make some money from it?
Rachel Botsman

Provjerite linkove:

http://www.collaborativeconsumption.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/Collaborative_consumption

http://www.facebook.com/socijalno.poduzetnistvo

Originally appeared on Futurologija on 29.01.2011.. Original source: Socijalno poduzetništvo: Znate li što je Collaborative Consumption?

Vezani članci:

1. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu
2. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
3. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Poslovi budućnosti 2. dio

Prirodni prirast

Kako preživjeti budućnost 3. dio: U trećem nastavku serije tekstova “Kako preživjeti budućnost” autor Miloš Rančić nastavlja s demografskom tematikom te uzrocima i posljedicama nekoliko modela prirodnog prirasta na život u budućnosti.

Natalitet kao čimbenik prirodnog prirasta stanovništva je vezan ponajprije uz ekonomsko-tehnološku situaciju, kao i apsorpciju prirodnih resursa i poimanja kvalitetnog života, a ne za pitanja vezana specifično za konkretnu kulturu, što uključuje i religiju. Pogledajmo kakva su kretanja stanovništva u pojedinim državama svijeta, ali i koji su razlozi zašto pojedina društva imaju određeni model prirodnog prirasta.

Putevi različitih društava

Ako se pogleda prirodni prirast po zemljama, lako se može utvrditi da se, uz određene izuzetke, svijet ugrubo dijeli na šest grupa:

• Nerazvijene zemlje, uglavnom one iz subsaharske Afrike, u kojima su ljudi uglavnom vrlo siromašni i u kojima je osnovni ljudski zahtjev hrana i sigurnost. Zahvaljujući pomoći u hrani i lijekovima, iako ti ljudi žive vrlo loše, njihova osnovna životna htijenja su ispunjena. Prirodni prirast u tim zemljama je vrlo visok, grubo, preko 15‰.
• Bogatije arapske zemlje koje imaju u prosjeku malo manji prirodni prirast od nerazvijenih zemalja. Osnovna karakteristika ovih zemalja su vrlo brze ekonomske promjene. Prosečni stanovnik tih zemalja (rođen uzmimo, šezdesetih godina 20. stoljeća), tijekom svog odrastanja je doživio glad i težak rad, a onda sve udobnosti potrošačkog društva. Samo je još mali broj zemalja doživio takav obrat, a među njima su npr. Albanija i Mongolija.
• Zemlje u razvoju, one u kojima postoji podijeljenost između siromašnih i bogatih, u kojima se stvara i stalež između, i u kojima neki ljudi imaju i više prohtjeva. U tim zemljama prirodni prirast je visok, grubo, preko 10‰.
• Razvijene zemlje s politikom imigracije. One se nalaze u većem populacijskom plusu samo zato što u njih dolaze ljudi iz nerazvijenijih zemalja. Ove zemlje bi kakogod bile u malom plusu ili bi bile oko nule da nije imigranata. U njima su htijenja visoka, ali ta društva uglavnom imaju dovoljno razvijenu tehnologiju da održavaju svojevrsan ekvilibrij između visokih htijenja domaće populacije i nešto nižih htijenja imigranata.
• Petu grupu čine razvijene zemlje bez politike imigracije ili ne pretjerano privlačne za imigrante. Na njima se dobro vidi gde bi se našle zemlje iz prethodne grupe da nemaju razvijenu politiku imigracije, odnosno da nisu tako privlačne za imigrante. Njihov prirodni prirast je obično u plusu i oko nule.
• Zadnju jasnu grupu čine zemlje u statusu između zemalja u razvoju i razvijenih zemalja. Njihova glavna osobina je da se nalaze u okruženju razvijenih zemalja, u neposrednoj blizini razvijenih zemalja – uglavnom su u pitanju bivše socijalističke zemlje unutar ili na rubu Europske unije. Grupa je vrlo vidljiva zato što ima negativan prirodni prirast, iako je u biti prijelazna.

Ovdje treba imati na umu i izuzetke. Uzmimo, vrlo bogate arapske zemlje kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Za razliku od ostalih arapskih zemalja, ove dvije zemlje predstavljaju jedna od najrazvijenijih mjesta na svijetu i privlače imigrante. UAE je zemlja sa najvećom stopom priliva imigranata u svijetu.

Tim povodom, nije loše usporediti izuzetno bogate zemlje Bahrein i Katar, kao i Alžir pod jakim kulturnim utjecajem Francuske. Sve tri, kao i u slučaju UAE, imaju smanjen natalitet u odnosu na nerazvijene zemlje, nalik zemljama u razvoju, ali nemaju takav priliv imigranata. Jedino su razlozi drugačiji: u prve dvije je razlog veliko bogatstvo, dok razlozi za smanjeni natalitet u Alžiru podsjećaju na zemlje iz šeste kategorije, zato što stanovnici te zemlje vide kako žive njihovi susjedi. U zemlje nalik arapskim spada i Irska. I u njoj se do nedavno živjelo dosta loše, a onda su kraj 20. i početak 21. donijeli znatno poboljšanje životnog standarda.

Video: TED talk, Hans Rosling on global population growth

Ovako gledano, vrlo je očigledno da prirodni prirast ima tendenciju pada, a u nekim slučajevima i malih oscilacija. Poboljšanje životnog standarda uglavnom donosi smanjenje prirodnog prirasta, osim u slučaju društava u kojima su društva razvijenih zemalja model htijenja, iako ona sama ne spadaju u razvijene zemlje. Jedino će ova grupa doživjeti blagi porast prirodnog prirasta, i to prije svega zahvaljujući blago povećanoj imigraciji i blago povećanom natalitetu.

Put svih ostlaih zemalja je jasan. Nerazvijene zemlje će uskoro postati zemlje u razvoju i u skladu s tim će im se natalitet smanjivati. Neke zemlje u razvoju će, uključujući tu na sličan način i arapske zemlje, relativno pravolinijski postati razvijene zemlje, kakav je sad slučaj s Kinom. Druge će vjerojatno doživjeti šok sličan bivšim socijalističkim zemljama iz Europe.

Razlozi za prirodni prirast

Nasuprot tvrdnjama desničara po razvijenim zemljama, natalitet je isključivo vezan za ekonomsku i tehnološku situaciju, kao i apsorpciju prirodnih resursa i poimanja kvalitetnog života, a ne za pitanja vezana specifično za konkretnu kulturu, što uključuje i religiju.

Faktori za razumijevanje situacije su uglavnom vrlo logični i jasni. Što ima više nastanjivog prostora, to je moguće da na tom teritoriju živi više stanovnika. Vrlo logično, makar kakva da je ekonomska situacija i ne računajući apokaliptične scenarije, Rusija će uvijek imati više stanovnika od, recimo, Austrije.

S druge strane, ako nastanjivog prostora ima malo ili nimalo, tendencija će biti da će broj stanovnika stagnirati ili opadati. Tako nije ni čudo što su zemlje i teritoriji s najvećom emigracijom otoci kojima se životni prostor smanjuje zbog povišenja razine mora. Što je ekonomska situacija bolja, što ima više hrane i drugih dobara, što je kvaliteta života veća, stanovništvo će rasti. Ovo je vrlo logična postavka i vrijedi za sve biološke organizme, uključujući i ljude.

Izobilje je samo do određene točke dovoljno za rast stanovništva. Društvo u kom je prosječan životni vijek kratak, u kojem nema lijekova, u kojem su noge glavno prijevozno sredstvo, održivo je samo do određenog broja. Za dalje je potreban razvoj tehnologije. I, logično, što je [mirnodopska] tehnologija na višoj razini, to će stanovništvo rasti.

Za svako naizgled neobjašnjivo ponašanje ljudi obično se krivi stres. Tako je stres glavni “krivac” za to što se ljudi u razvijenim zemljama sve manje odlučuju imati potomstvo. Zapravo, stres tu nije uzrok, već je usputna posljedica. Uzrok je promjena poimanja kvalitetnog života.

Potrošačko društvo

Karta svijeta prikazuje zemlje ispod (narančasto označene) i iznad (plavo označene) prosjeka svjetskog bruto domaćeg proizvoda. CIA World Factbook

Prosječna osoba u razvijenim zemljama često nema potrebe raditi, ali i da ima, nema potrebe raditi toliko. Da bi prosječna zaposlena osoba u Austriji 2009. godine živjela duplo bolje od prosječne zaposlene osobe u Makedoniji, potrebno je da radi pola radnog vremena (lista zemalja po nacionalnom dohotku po glavi stanovnika prema kupovnoj moći). Ali, prosječni zaposleni u Austriji kakogod radi puno radno vrijeme i zato, za razliku od prosječnog Makedonca, ima bar dva-tri računala umjesto jednog. Prosječan Makedonac će otići na ljetovanje u sjevernu Grčku, dok će prosječan Austrijanac ipak izabrati Španjolsku ili neko ekskluzivnije mjesto u Grčkoj ili Hrvatskoj, a oni s malo više primanja će se odlučiti za Bahame ili Tahiti.

Ipak, iako je potrošačko društvo donijelo negativnu stranu povećanja poimanja kvalitetnog života, te promjene ne treba uzimati kao isključivo negativne. Ne samo da bi se i u potpuno racionalnom slijedu porasta saznanja o prirodi, tehnologiji idruštvu to kad-tad dogodilo, već su te promjene, zapravo, i glavni pokretač stvarnog podizanja kvalitete života, onog koji se može vrlo opipljivo sagledati: duži, sitiji i ugodniji život.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji tekstova:

Kako preživjeti budućnost

Autor: Miloš Rančić, za futurologija.com

Prijevod: futurologija.com

Objavljeno pod CC-BY-SA licencom.

Originally appeared on Futurologija on 19.01.2011.. Original source: Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast

Vezani članci:

1. Kako preživjeti budućnost 2.dio: Mit o malthuzijanskoj katastrofi
2. Kako preživjeti budućnost 1.dio: Realnost apokalipse
3. Futurologija: Gostovanje Miloša Rančića na Radiju Beograd
4. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
5. Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Poslovni modeli budućnosti

Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.

U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.

Mesh kompanije koriste prednosti društvenih servisa i stranica, bežičnih podatkovnih i Wi-fi mreža, word of mouth – usmenih preporuka kako bi pravovremeno i kvalitetno ljudima pružile proizvode i usluge koje im trebaju bez konstantnog troška vlasništva i to u sve više i više grana gospodarstva – prijevoz, moda, prehrana, nekretnine, putovanja, financije, zabava… Takve kompanije izrasle su kao novi kreativni pogon za dobivanje više onoga što želimo, po manjoj cijeni za nas i za Planet.

Mesh koncept napušta jednokratne transakcije i prijenos vlasništva, a favorizira iznajmljivanje proizvoda i usluge opet i iznova po potrebi korisnika. Ovo dakako nije novost – već dugo imamo knjižnice, hotele, rent-a-car, a donedavno smo imali i videoteke. Ono što je novost i ekstenzija starog koncepta je korištenje novih tehnologija, npr. GPS tehnologije lociranja i bežičnog interneta kako bismo u realnom vremenu dobili informaciju što se i gdje trenutno povoljno dijeli, iznajmljuje i sl. Osim toga, Mesh uz pomoć društvenih mreža i specijaliziranih portala stvara zajednicu povezanih korisnika koji međusobno sami između sebe izmjenjuju robu/predmete/usluge, bez očite i direktne interferencije kompanije koja je vlasnik. Vlasnik je u ovom slučaju svojevrsna «nevidljiva ruka» Adama Smitha koja iz pozadine (uglavnom za profit) osigurava integritet, razinu kvalitete usluge i njeno neometano provođenje.

Preporuka literature:

The Mesh: Why the Future of Business Is Sharing

Većinom male, lokalne kompanije uhvatile su novi val koji im je omogućio globalno rasprostranjeni fenomen – web. Paleta djelatnosti kojima se ove kompanije bave šira je nego što možete zamisliti. Tvrtka Crushpad posluje s temeljnom idejom da svaki pojedinac može napraviti svoje vrhunsko brendirano vino bez potrebe da posjeduje vinograd. Crushpad vam pruža informacije o vinogradima i tržištu grožđa koje preko njih možete kupiti. Zatim pružaju svu ekspertizu i brigu oko vina koje «pravite». Kupci mogu birati do koje razine se osobno žele uplesti i aktivirati u proizvodnji (berba, prešanje grožđa…), ali najčešće se sve svodi na narudžbu i praćenje proizvodnje i fermentacije putem interneta te dostavu sanduka vlastitog etiketiranog vina na kućnu adresu.

Nešto konzervativniji ali nimalo manje kreativni poslovni principi doživljavaju svoje širenje na više teritorija. Na globalnoj razini već je mnoštvo programa za dijeljenje i iznajmljivanje gradskih bicikala. Ono što stavlja «mesh» faktor u nešto što zvuči tako obično kao iznajmljivanje bicikala je korištenje GPS i usluga bežičnog interneta. Pomoću mobitela i mobilnih aplikacija možete rezervirati bicikl i vidjeti na kojoj najbližoj lokaciji su parkirani slobodni bicikli. Vlasnik usluge u isto vrijeme prati pozicije svojih bicikala te prikuplja podatke kako bi povećao kvalitetu usluge. I osobni automobili predmet su dijeljenja: u Cambridgeu (Massachusetts) tvrtka RelayRides omogućava ljudima da dijele svoje osobne automobile u vrijeme dok ih ne trebaju (što je u prosjeku oko 22 sata dnevno). Ovaj sustav vodi brigu o rezervacijama, osiguranju, logistici i drugim elementima potrebnim da bi projekt bio smislen i učinkovit.

Detaljnije ćemo opisati neke od mesh kompanija čiji su uspjesi i poslovni modeli posebno interesantni:

SPOTIFY

Spotify osnivači: Daniel Ek i Martin Lorentzon

Spotify je legalni online glazbeni servis koji nudi preslušavanje/streaming preko 10 milijuna pjesama. Pokrenut je u Švedskoj krajem 2008. godine, a krajem 2010 posluje u nekoliko država sjeverne i zapadne Europe i ima 7 milijuna korisnika od kojih je 250.000 u pretplatnom modelu članstva.

U sustavu Spotify zastupljeni su katalozi svih svjetskih velikih (major) izdavačkih kuća (Universal Music Group, Sony Music, EMI, Warner Music Group), kao i manjih i nezavisnih izdavača.

Razvojem pametnih telefona i pojeftinjenjem data prometa za mobilni internet, Spotify je jednostavno promijenio definiciju riječi «dostupno». Za malenu mjesečnu naknadu tj pretplatu od 10 Eura korisnik ima instantan pristup bazi od preko 7 milijuna pjesama (oko 60 godina neprekidnog slušanja glazbe bez ponavljanja) koje po želji može neograničeno puta preslušati putem streaminga na svom računalu i pohranjivati u mobitelima. Korisnik dakle ne preuzima pjesme i nije vlasnik, već ih samo iznajmljuje na vrijeme dok plaća pretplatu.

Spotify se obvezuje imati sva tražena i najnovija izdanja i prije njihovog datuma izlaska, a korisnik zbog kvalitete i fair usluge najčešće odustaje od ilegalnih izvora i downloada glazbe jer je to u usporedbi s jednostavnosti Spotifyja – prekomplicirano, varirajuće kvalitete, puno lažnih datoteka i virusa. Time se zatvara puni krug: Slušatelji su zadovoljni, a vlasnici glazbe su adekvatno kompenzirani.

THREDUP

ThredUP

ThredUP je prva peer-to-peer razmjena dječje odjeće na webu. Platforma za razmjenu omogućava zaposlenim roditeljima razmijeniti odjeću koju su njihova djeca prerasla za odjeću koja će im pristajati. Ova usluga nastoji spojiti roditelje koji traže povoljnu second hand odjeću za svoju djecu.

Proces za sudjelovanje u ThredUP-u je jednostavan. Roditelj zainteresiran za razmjenu prijavi se na web stranicu. Kako bi mogao primiti odjeću po vrlo povoljnoj cijeni, prvo sam mora pripremiti kutiju odjeće za druge zainteresirane članove, te sadržaj i kratki opis sadržanih artikala objaviti na thredup stranici. Zainteresirani članovi kluba pretražuju stranicu i traže adekvatne kutije prema dobi i spolu djeteta te sadržaju kutija. Članovi također rade osvrte na svoje prošle transakcije i tvore svojevrstan sustav ocjenjivanja drugih korisnika stvarajući zajednicu i sustav povjerenja.

Slanje kutija je za pošiljatelja besplatno, a korisnik koji kutiju prima plaća poštarinu i određenu naknadu kompaniji Thredup koja osigurava web, mehanizam i logistiku razmjene.

Ovaj revolucionarni sustav razmjene dječje odjeće u jednom mjesecu svojim članovima ukupno uštedi i po milijun dolara: roditelji za dvadesetak dolara dobiju kutiju punu očuvane, blago nošene odjeće koju je nečije dijete preraslo, a za istu sumu novca potrošenu u dućanu dobili bi jedan odjevni predmet. Dobro razrađena web stranica omogućava roditeljima da vrlo precizno odaberu ono što doista žele za svoju djecu, a da tu istu odjeću kada djeci postane premala vrate u cirkulaciju ThredUP mreže.

Kiva.org

Kiva.org

Kiva microfunds (Kiva.org) je organizacija koja omogućava ljudima da putem Interneta daju novac na posudbu institucijama u zemljama u razvoju, a navedene institucije mikrokreditiraju malo poduzetništvo i studentsku populaciju tih zemalja.

Kiva je neprofitna organizacija koju podupiru zajmovi i donacije njenih korisnika i korporacijskih partnera. Na zajmove u kojima posreduje, Kiva ne uzima nikakav postotak, ali partnerske institucije na terenu kojima Kiva prosljeđuje novac, obračunavaju kamate na izdane mikrokredite kako bi pokrile svoje operativne troškove.

Kiva.org - Način funkcioniranja

Članovi i posjetitelji stranice Kiva.org vrše pretragu i prema zadanim kriterijima odlučuju kojem poslovnom poduhvatu ili instituciji žele dati zajam, te vrše uplatu. Kiva skupljene agregirane zajmove uz pomoć svojih partnera na terenu distribuira u obliku mikrokredita poduhvatima koje su odabrali članovi. Kad se zajmovi vrate, Kiva vraća novac članu, koji je slobodan svoj novac povući ili ga reinvestirati. Članovi na svoje pozajmice ne dobivaju nikakve kamate.

Do kraja 2010. godine Kiva je distribuirala preko 160 milijuna USD zajmova od 757.000 članova, a prosječna visina zajma je 382 USD.

ZIPCAR

Zipcar

Zipcar je kompanija koja svojim učlanjenim korisnicima omogućava korištenje njenih automobila u vremenskim razdobljima od sat vremena pa do nekoliko dana.

Princip poslovnog modela je jednostavan. Učlanjeni korisnici, tzv. «Zipsteri», mogu preko Interneta, mobilnih aplikacija i telefona saznati gdje su parkirani najbliži Zipcar automobili te ih automatski rezervirati za korištenje. Najkraći vremenski period za koji je moguće rezervirati automobil je jedan sat. Svaka rezervacija uključuje reguliranu policu auto osiguranja, a dulji termini rezervacije podrazumijevaju uključene kartice za gorivo i sitni potrošni materijal.

Članovi dobivaju svoj «Zipcard», karticu opremljenu RFID čipom koji otvara automobil koji su rezervirali i to samo u vremenu trajanja rezervacije. Sva Zipcar vozila opremljena su GPS sustavom. Svako vozilo bilježi sve detalje prilikom upotrebe (kilometraža, potronja, brzina) i podatke šalje u centralu. Lokacija automobila dok su rezervirani ne prati se i ne bilježi zbog zaštite privatnosti članova, ali se automobili mogu pratiti, te su opremljeni «kill» funkcijom koja onesposobljava automobil ukoliko se otkrije neovlaštena upotreba.

Zipcar je osnovan 2000. Godine, a tijekom 2010. Zipcar je svjetski tržišni lider u ovom hibridnom modelu rent-a-cara sa preko 400.000 članova, 4400 lokacija i 9000 vozila uklopljenih unutar usluge.

U nekoliko vrlo interesantnih primjera vidjeli smo ekstenzije postojećih poslovnih modela, kao i neke sasvim nove modele koji se u dvadesetom stoljeću nisu niti nazirali. U svakom slučaju, zajednička poveznica je vrlo uočljiva – klasični model vlasništva nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužan, a protok i pravodobnost informacija osiguravaju nove tehnologije i društvene mreže.

Vlasništvo će još određeno vrijeme neosporno biti vrlo važan element u poslovanju i življenju, ali mesh kompanije pokazuju potencijalan alternativni pravac koji bi uz promjenu načina mišljenja mogao postati dominantan u budućnosti, predstavljajući manji financijski teret za individualnog korisnika i manji pritisak na okoliš i resurse našeg planeta Zemlje.

Originally appeared on Futurologija on 06.12.2010.. Original source: Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Vezani članci:

1. Socijalno poduzetništvo: Znate li što je Collaborative Consumption?
2. Poslovi budućnosti 2. dio
3. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
4. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)
5. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]