Posts Tagged ‘ekologija’
Prije skoro 40 godina, točnije 1972. autori Donnella Meadows, Dennis Meadows, Jorgen Randers i njihov tim koje je angažirala međunarodna think-tank organizacija Rimski klub objavili su knjigu «Limits to Growth» (Granice rasta).
U knjizi su objavljeni rezultati predviđanja kompleksnog računalnog modela koji je kao varijable u obzir uzimao raspoloživost prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, kontrole nataliteta i zaštite okoliša. Evo nekih zaključaka i poruka iz knjige koje su još uvijek aktualne…
Ulazak u drugu dekadu dvadesetprvog stoljeća mnogim je državama, velikim korporacijama, gradovima, organizacijama bio povod da razmisle o svojoj budućnosti i razvoju u slijedećih deset godina. Hrvatska je jedna od država koje to nisu učinile.
Europska unija kojoj hrvatska teži ponudila je među prvima viziju svog razvoja u dokumentu „Europe 2020 – A European Strategy for smart, sustainable and inclusive growth“. Ciljevi u ovom dokumentu čine se utopističkim, no – „Ako se malo želi, malo se i ostvari“. Knjiga Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost“ autora prof. dr. sc. Velimira Sriće njegov je „Wishful thinking“ dokument i ambiciozna vizija Hrvatske kao zemlje inovacija, znanja, nade, vizije i blagostanja.
Kako preživjeti budućnost 1: Analiziranje budućnosti ili futurološko predviđanje samo je djelomično nezahvalno, jer je uvijek moguć neki dramatični događaj, bio čovjek njemu uzrok ili ne.
U seriji članaka nazvanoj „Kako preživjeti budućnost“ autor Miloš Rančić opisuje kako promatrati mjesto, vrijeme i događaje te kako se prilagoditi i pripremiti za budućnost (na osobnoj, lokalnoj i globalnoj razini) ako ne budemo u mogućnosti sudjelovati u njenom kreiranju.
Želite unaprijediti način na koji vaš dom dobiva i iskorištava energiju. Želite postati koliko-toliko neovisni o fosilnim gorivima i razmišljate o postavljanju solarnih fotonaponskih ploča. No, uz prilično visoku početnu investiciju postavlja se niz dodatnih pitanja: Živite li u području s dovoljnom insolacijom, imate li dovoljno veliku krovnu površinu za instalaciju sustava itd.
Preokrenimo na trenutak naše razmišljanje doslovno – naopako! S krova jurimo ravno u podrum. Ključna riječ u ovom slučaju nije solarna energija, već kogeneracija. U ovom slučaju nećete postati neovisni o fosilnim gorivima, ali ćete s lakoćom povećati efikasnost i uporabnost vašeg kućnog energetskog sklopa. Možda sasvim dovoljno da izdržite do komercijalne upotrebe atomske fuzije
Globalno zatopljenje naziv je za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. Najprihvaćenija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.
Vruća tema globalnog zatopljenja obrađena na grafički zanimljiv, jednostavan i gotovo dječji način, uvelike može pomoći svakom pojedinom stanovniku Zemlje u shvaćanju njegove uloge u zaštiti okoliša. Uz ove jednostavne infografičke prikaze, doprinos pojedinca očuvanju okoliša čini se zanimljiv i uzbudljiv kreativni zadatak.
Direktne posljedice na okoliš i planetu, djelovanje aktivista, kao i promjena paradigme mišljenja vodećih svjetskih znastvenika i političara u posljednjih su nekoliko desetljeća uvelike utjecali na povećanje svijesti o važnosti kvalitetnog i čistog dobivanja energije za ljudsku civilizaciju.
Koja je alternativa fosilnim gorivima? Postoji li neko univerzalno rješenje za povećanu potrošnju energije? Koliko su trenutno zastupljeni obnovljivi izvori energije? Postoje li u svijetu pozitivni primjeri primjene nove tehnologije za dobivanje “nove” energije? Pogledajmo ukratko što nam donosi budućnost.
Najveći svjetski pretraživač Google procesira oko 13 milijardi upita mjesečno. U mogućnosti su procesirati toliko velik broj upita jer posjeduju velike podatkovne centre sa tisućama servera sposobnih obraditi velike količine podataka.
Ovakav računalni kapacitet iziskuje i ogromne količine električne energije. Ovu potrošnju moguće je prevesti u termine ispuštanja ugljičnog dioksida i usporediti s nekim svakodnevnim ljudskim i društvenim aktivnostima. Pogledajte interesantnu infografiku…
U prvom dijelu: U jednom od prošlih članaka naveli smo listu zanimanja koja su pred izumiranjem i čije je vrijeme definitivno prošlo. U današnjem vremenu velike krize čini nam se ne propadaju samo poslovi bez budućnosti, već i oni perspektivni. Nakon stabilizacije kaosa i povećanja razine zaposlenja i potrošnje na uobičajenu razinu očekujemo da Hrvatska i zemlje u regiji uhvate i održe korak s razvijenim ostatkom svijeta – na red dolaze poslovi budućnosti. Što ćete raditi za 10 godina? Velika je mogućnost da to zanimanje danas ne postoji! Pogledajmo zajedno u 2020. godinu.



















