Pogled u budućnost

Čovječanstvo je oduvijek sanjalo o mogućnosti da zaviri u budućnost. Znanstvenici već pokušavaju ostvariti ono što drugi još smatraju dalekom budućnošću, na primjer, inovativne medicinske postupke ili nove industrijske materijale, inteligentnu komunikacijsku tehnologiju ili revolucionarne pristupe zaštiti okoliša.

No sve će to biti moguće samo ako znanstvenici i istraživači budu neovisni i kreativni te ako budu imali hrabrosti krenuti novim znanstvenim putovima. No koliko je novih istraživanja koja se već provode “fantastika”, a koliko ih je “znanstveno”? Koje se metode primjenjuju? Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti pokušaja da se preduhitri budućnost?

Dokumentarna emisija u 12 nastavaka bit će emitirana svakim radnim danom od 2.11. do 9.11. na HTV-u 1 po dvije epizode u 10:10h i 10:35h

___________________________________________

Srijeda, 2.11.2011.

Tajna dugog života (Foresight: The Mystery Of Long Life)

Istraživači znaju vrlo malo o genskim čimbenicima koji određuju dugovječnost. Zašto uglavnom živimo dulje, a neki ljudi još i dulje od ostalih? Zagonetka je to koju pokušavaju riješiti znanstvenici diljem svijeta.

Lijekovi za svaki dan (FORESIGHT: Daily Drugs)

Kako se životni ritam u industrijskim društvima sve više ubrzava, a pritisak svakodnevnih obveza raste, ljudi se sve više okreću lijekovima koji bi im trebali pomoći da se nose sa svime time. Čak i inače zdravi troše sve više biokemijskih proizvoda kako bi nadoknadili osobnu slabost, potisnuli normalne fizičke potrebe ili poboljšali svoju učinkovitost. Kemijska optimizacija čovjeka postala je veliki izvor zarade.

___________________________________________

Četvrtak, 3.11.2011

Svemirska utrka (Foresight: Space Race)

Četrdeset godina nakon što je čovjek prvi put sletio na Mjesec to je nebesko tijelo ponovno najpoželjnije odredište za države koje se bave svemirskim istraživanjima – kao početak buduće misije na Mars. No radi li se ovdje samo o prestižu? Koliko bi bilo važno za znanost da čovjek ponovo sleti na Mjesec? Ili je Zemljin prirodni satelit znanstvenicima samo privlačna mogućnost dok im Mars ostaje nedostižan cilj?

Bolnica sutrašnjice (Foresight: Hospital Of Tomorrow)

U Sveučilišnoj bolnici u Jeni već primjenjuju obećavajuće inovacije u zdravstvenom sustavu. Inteligentna gradnja bolnice optimizira logistiku. Na primjer, lijekove i hranu dostavljaju magnetski navođeni roboti, a mini-kamere omogućuju liječnicima da izvode detaljne pretrage u unutrašnjosti tijela.

___________________________________________

Petak, 4. 11.2011.

Otpad – Zlato Sutrašnjice? (Foresight: Garbage – The Gold Of Tomorrow?)

Samo se u Europi svake godine proizvedu milijarde tona smeća. Zbrinjavanje tog otpada već se dugo smatra problematičnim. U današnje vrijeme diljem svijeta raste potražnja za sirovinama koje se nalaze u otpadu, a recikliranje otpada postao je biznis u kojem se okreću milijarde eura.

Genetička Manipulacija (Foresight: Genetic Manipulation)

Brže, više, jače… Ako mislite da je smisao sporta današnjice išta drugo do rušenje rekorda, griješite. Stručnjaci kažu da je problem protuzakonitog dopinga možda već prešao u domenu genetičke manipulacije, što bi moglo uvesti svakakve nove načine da se umjetno poveća snaga i izdržljivost.

Izvor: www.hrt.hr

Originally appeared on Futurologija on 30.10.2011.. Original source: Pogled u budućnost (Foresight)– Dokumentarna serija na HTV1

Vezani članci:

1. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
2. POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?
3. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Ultrajeftino tablet računalo

Pametni telefon može poslužiti kao stetoskop

Toplomjer, stetoskop, smartphone. Istraživanje napravljeno na Worcester Polytechnic Institute došlo je do praktičnog zaključka da će pametni mobiteli uskoro prilično pouzdano moći zamijeniti velik broj instrumenata poput EKG uređaja za praćenje rada srca do mikroskopa.

Na primjeru Motorolinog telefona baziranog na Android operativnom sustavu pokazano je da je pritiskom prsta na kameru uređaja moguće prikupiti velik broj podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Istraživači tvrde da je jednostavna, već ugrađena kamera na telefonu dovoljna da zabilježi broj otkucaja srca, ritam disanja i razinu zasićenosti kisikom i sve to analizom videozapisa kolanja krvi kroz prst pacijenta.

Uz neke manje hardverske priključne uređaje i potrebne aplikacije, iPhone i Android uređaji mogu postati mikroskop ili primjerice analizator daha koji vam govori je li vrijeme za ručak kao i jeste li pretjerali s pokojom čašicom „žestokog“.

Razvoju mobilnih uređaja u ovom smjeru zasigurno će pomoći i nagradni natječaj „Tricorder X Prize“ (poznate neprofitne fondacije The X Prize Foundation) u vrijednosti 10 milijuna američkih dolara. Cilj je ostvariti kvalitetnu i jeftinu dijagnozu uz pomoć jeftinih uređaja, preferabilno uređaja kakve sve više korisnika stalno ima uz sebe, a to su svakako pametni telefoni. Ime natječaja ne podudara se slučajno s Tricorderom, popularnim malenim skenerom i dijagnostičkim uređajem iz serijala Star Trek. O utjecaju izuma i ostalih gadgeta iz znanstvenofantastičnih filmova a posebice serijala Star Trek (Zvjezdane Staze) možete pročitati više u našem članku “Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost”

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovakve stvari pokažu dovoljno točnima i usavrše do razine visoke pouzdanosti, možemo samo zamisliti razinu šteda kad ovakvi instrumenti zamijene one višestruko skuplje uređaje koje danas nalazimo u bolnicama. Zamislite da sve bitne parametre o vašem zdravlju možete dobiti prislanjanjem prsta na iPad ili neki drugi tablet.

Proizvedeno tablet računalo jeftinije od 50 dolara

Ostajemo pri temi tablet računala. U utrci za performansama u nedavno kreiranoj tržišnoj niši tablet računala (uređaji poput Apple iPad, Samsung Galaxy tab, HTC Flyer…) cjenovne karakteristike uređaja koji dolaze s razvijenih tržišta nisu bile primarni fokus. Indija, kao zemlja u galopirajućem razvoju odlučila je uzeti stvari u svoje ruke i kreirati tablet računalo namijenjeno vlastitom, manje trendovski zahtjevnom tržištu koje je gladno napretka i znanja. Računalo nazvano „Aakash“ bazirano na Android 2.2 operativnom sistemu i solidnim performansama.

Krajnja tržišna cijena uređaja je 50 USD, ali uz subvencije indijske vlade svi studenti i učenici mogu ga nabaviti za pola te cijene (cca 125kn). Uz subvencije hardvera, indijsko ministarstvo obrazovanja, u svom programu učenja uz pomoć tehnologije, pripremilo je gomilu materijala, akademskog gradiva, video predavanja i knjiga raspoloživih za preuzimanje na adresi http://nptel.iitm.ac.in/ .

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovako jeftini uređaji pokažu pouzdanima, isplativima i praktičnima, školarci i studenti planeta Zemlje mogli bi svoje knjige i bilježnice zamijeniti tablet računalima mnogo brže i puno povoljnije. Proizvođači iz zemalja u razvoju mogli bi itekako pomrsiti račune globalnim tehnološkim liderima.

Genomička revolucija – drastičan pad troška dekodiranja ljudskog genoma

U zanimljivom video zapisu s konferencije TEDxBoston, Richard Resnick pokazuje kako će sve bolji alati i znanje o genetici dovesti bržem i jeftinijem sekvenciranju genoma. Brže i jeftinije sekvenciranje genoma dovest će do brzih i tektonskih promjena u zdravstvu, osiguravateljstvu i politici.

Ljudski genom sastoji se od oko 3 milijarde kombinacija nukleotidnih baza (A, C, G, T). Još tijekom 2003. godine sekvenciranje ovih baza trajalo je nekoliko godina i koštalo 3 do 4 milijarde dolara (što iznosi dolar po jednoj bazi). Do sredine 2011. godine ovaj mikrosvijet u potpunosti se promijenio; napretkom znanstvenih metoda i pratećih tehnologija vrijeme sekvenciranja skraćeno je na nekoliko tjedana, dok je trošak opao za 100 milijuna puta! Richard Resnick uspoređuje ovaj rast brzine i učinkovitosti s Mooreovim zakonom rasta računalne procesorske snage, ali prema procjenama biologa trenutno smo u stadiju «običnih pisaćih strojeva» naspram razvoja i otkrića koji nas tek očekuju. Richard Resnick na potresnom primjeru pojašnjava kako će ubrzavanje istraživanja pomoći u spašavanju života:

«So a woman is age 37. She presents with stage 2 estrogen receptor-positive breast cancer. She is treated with surgery, chemotherapy and radiation. She goes home. Two years later, she comes back with stage three C ovarian cancer. Unfortunately, treated again with surgery and chemotherapy. She comes back three years later at age 42 with more ovarian cancer, more chemotherapy. Six months later, she comes back with acute myeloid leukemia. She goes into respiratory failure and dies eight days later.

So first, the way in which this woman was treated, in as little as 10 years, will look like bloodletting. And it’s because of people like my colleague, Rick Wilson, at the Genome Institute at Washington University, who decided to take a look at this woman postmortem. And he sequenced, he took skin cells, healthy skin, and cancerous bone marrow, and he sequenced the whole genomes of both of them in a couple of weeks, no big deal. And then he compared those two genomes in software, and what he found, among other things, was a deletion, a 2,000-base deletion across three billion bases in a particular gene called TP53. If you have this deleterious mutation in this gene, you’re 90 percent likely to get cancer in your life.

So unfortunately, this doesn’t help this woman, but it does have severe, profound if you will, implications to her family. I mean, if they have the same mutation, and they get this genetic test, and they understand it, then they can go and get regular screens, and they can catch cancer early and potentially live a significantly longer life.»

Utjecaj na budućnost: Kad sekvenciranje gena postane svakodnevna rutina poput spravljanja jutarnje kave, pojavljuju se višestruke mogućnosti za povećanje kvalitete života, produljenje života: Rana preventiva za bolesti čiji su okidači geni, Višestruko jeftinije i brže dijagnosticiranje i liječenje.

Originally appeared on Futurologija on 24.10.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma

Vezani članci:

1. Vijesti iz budućnosti 1
2. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
3. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Poslovi budućnosti 2. dio

Vijesti iz budućnosti 1

Pročitajte više o nanovalovima čija će svojstva poboljšati komunikacijske uređaje. 3D printeri osim u industriji, svoje mjesto traže i u kuhinjama vrhunskih kuhara, a Volvo nas uvjerava da će 2020. godine vozač u automobilu biti gotovo suvišan…

Spin-nanovalovi mogu zamijeniti mikrovalove

Znanstvenici sa Royal Institute of technology (KTH) iz Švedske prva su istraživačka skupina u svijetu koja je pokazala da spin valovi na nano razini u praksi mogu opravdati pretpostavke koje su postavljene pred njih.

Otkriće utire put zamjeni mikrovalne tehnologije na mnogim područjima primjene, npr. u mobilnim telefonima i bežičnim mrežama. Benefit će se prije svega osjetiti u manjim, lakšim i jeftinijim komponentama koje će trošiti manje energije.

Više možete saznati ovdje.

Neograničene mogućnosti printanja hrane

U procesu trodimenzionalnog ili 3D printanja predmeti se kreiraju liniju po liniju i sloj po sloj pomoću “printera” ne toliko različitih od onih koje imamo u uredima. Za 3D printanje ili “gradnju” može se koristiti sve veći raspon materijala: staklo, plastika, metali a uskoro i hrana i žive stanice. Točnost ovakvih printera sve više raste, cijene padaju, ali najsofisticiraniji 3D printeri još uvijek stoje stotine tisuća dolara. Upotreba tehnologije 3D printanja moguća je na cijelom nizu područja: brza i jeftina izrada prototipa, izrada uporabnih predmeta, izrada potpuno personaliziranog namještaja ili spremanje hrane, printanje zamjenskih organa u medicini, printanje cijelih zgrada…

Novi veliki trend trodimenzionalnih (3D) printera i printanja stvari, predmeta, pa čak i zgrada već smo spomenuli ovdje, no iz dalje budućnosti preselimo se trenutno u nama nešto bliža vremena koja dolaze. 3D printeri po običaju se spominju u kontekstu koristi koju mogu donijeti u industrijskoj proizvodnji, no ušli su u u upotrebu i u kuhinje vrhunskih kuhara! Uskoro će takvi printeri jednostavno modelirati hranu u oblike i teksture kakve je ljudskom rukom nemoguće (ili iznimno teško) napraviti. Sve što je printeru potrebno su patrone s «jestivom tintom» i elektronički nacrt koji do u frakciju milimetra određuje koja se namirnica ugrađuje u koji dio.

Dok printanje rozete od tijesta ili kupole od šunke može zvučati pre-ludo, 3D printanje nije samo stvar dekoracije i prezentacije. To je način za stvaranje novih okusa i forme hrane mijenjanjem njihovih kemijskih svojstava. Više o svemu možete pročitati ovdje.

Pisanje SMS-a u vožnji bit će sigurno 2020. godine

Inženjeri u Volvu rade na novom računalnom sustavu koji omogućava vozačima da sudjeluju i putuju u svojevrsnom cestovnom «vlaku».

Program će bežično kontrolirati vozila koja će se jednostavno uključivati u teledirigiranu kolonu i unutar kolone nastavljati svoj put. S obzirom da su sva vozila u nizu umrežena, prvi vozač u koloni kontrolira tempo kretanja kolone a ostali automobili sami prate cestovne zavoje i prepreke, održavaju razmak, ubrzavaju i koče. Vozač doslovno ne mora raditi ništa, već može uživati u krajoliku, čitati novine, ili pisati poruke.

Ako se ovaj za sad opasan eksperiment pokaže uspješnim, i dobije odobrenje vlade, ovo će biti prvi uspješan korak prema potpuno autonomnim vozilima bez vozača.

Originally appeared on Futurologija on 12.09.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 1

Vezani članci:

1. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
2. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
3. Poslovi budućnosti 2. dio
4. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja
5. Poslovi budućnosti 1. dio

Ususret novim tehnološkim revolucijama

Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.

Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…

Tehnološki razvoj

Za tehnologiju možemo reći da je to uporaba i poznavanje alata, tehnika, zanata, sistema ili metoda organizacije kojima čovjek kontrolira i prilagođava okoliš. Tehnološki razvoj je koncept i proces kojim se skupljeno znanje i dosegnute točke u primjeni toga znanja prenose raznim načinima na druge članove zajednice i buduće naraštaje.

Praćenje tehnološkog razvoja je možda i najkorisniji alat za analizu velikih prekretnica tj. tehnoloških revolucija. Tehnologija i njen stupanj razvitka prilično su mjerljivi i mogu nam služiti kao pouzdani pokazatelj koliko koji izumi i događaji sudjeluju u promjenama u ljudskom društvu. Pod tehnologijom u ovom slučaju ne smatramo samo strojeve i materijalne stvari već i znanje kako sve to primjeniti radi dostizanja praktičnih ciljeva.

Fokusirat ćemo se na tri zaista glavna događaja i epohe u ljudskoj povijesti i njenom tehnološkom razvoju koje zaista možemo nazvati revolucijama: Poljoprivredna revolucija, Industrijska revolucija i Računalna revolucija. Kao nova, četvrta tehnološka revolucija kojoj jurimo ususret vjerojatno će se pokazati Biotehnološka revolucija.

Tehnološke revolucije

Povjesničari već dugo priznaju važnost poljoprivredne i industrijske revolucije sa svim svojim podgrupama i smjerovima. Revolucija potaknuta izumom elektronskih računala vrijedna je direktne usporedbe s prethodne dvije, dok za četvrtu – Biotehnološku možemo reći da u nju ulazimo, prve posljedice počinjemo osjećati ali njen pravi i jasan utjecaj još nije započeo.

Poljoprivredna revolucija

Poljoprivredna revolucija započinje ranom kultivacijom žitarica, posebice pretečama današnje pšenice na području bliskog istoka prije 10.000 godina. Prije toga su se nomadski lovci i sakupljači plodova hranili bobicama, biljkama i divljim životinjama na koje su nailazili.

Proizvodnja usjeva uvelike je povećala količinu hrane koja se mogla proizvesti (prije kultivacije žitarica samo nabrati ili uloviti) po određenoj površini. Pojavom obrade zemljišta ljudi su mogli prestati s lutanjem i trajno se nastaniti sjedilačkim načinom života. Kako su ljudi s vremenom usavršavali zemljoradnju i povećavali prinose, s obiljem hrane rasla je i populacija. Lovce i sakupljače zamijenili su farmeri uzgajivači stoke koji su također živjeli u blizini stalnih sjedilačkih zajednica.

Rast i grupiranje populacije doveli su do formiranja gradova i gradova-država koji su bili prirodno tržište za sva proizvedena dobra i usluge. Razvojem tržišta i trgovanja razvijaju se pismo i brojanje, matematika, računovodstvo i brojna popratna zanimanja i vještine.

Udio poljoprivrede u BDP tijekom dvadesetog stoljeća. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Metode obrađivanja zemljišta razvijale su se polako sve do 18. stoljeća. Takozvana agrarna revolucija dovela je do radikalnih promjena: zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi. Upravo je upotreba strojeva u industriji označila dolazak jedne nove tehnološke ere i industrijske revolucije.

Industrijska revolucija

Industrijska revolucija – druga velika tehnološka revolucija započela je u osamnaestom stoljeću. Koncept parnog stroja bio je poznat još od antičkih vremena (Heronov parni automat «Aeolipile»  ) no vrlo slabo razvijen i iskorišten. U Engleskoj se povećala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u svojim kompanijama. I engleski rudnici počinju stidljivo koristiti strojeve na vodenu paru; rad jednog takvog stroja za crpljenje vode iz rudnika mogao je zamijeniti pedeset konja!

Sredinom osamnaestog stoljeća parni stroj usavršio je James Watt i munjeviti razvoj industrije mogao je započeti. Uvođenje parnog stroja izazvalo je veliki preokret u proizvodnji i revoluciju u prerađivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena je tvorničkim radom. Parni strojevi zakoračili su i u sferu transporta pa su parna željeznica i parni brodovi postali tehnološkim čudom devetnaestog stoljeća.

Vodena para lako je i jeftino mogla pogoniti generatore za dobivanje električne struje – novog, elegantnog i lako prenosivog izvora energije. Na krilima električne energije upravo je i došao drugi veliki val industrijske revolucije u kojem su i danas slavni izumitelji imali vodeću ulogu: Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Alexander Graham Bell i mnogi drugi. Zamislite samo kako bi današnji svijet izgledao bez običnih žarulja.

Promjene izazvane primjenom parnog stroja izazvale su niz tehnoloških, kulturnih i političkih promjena, toliko su duboko promijenile lice planeta Zemlje i toliko promijenile način života stanovnika da se s pravom nazivaju industrijskom revolucijom.

Informacijska revolucija

Pojam «informacijska revolucija» ili drugim tiječima «informatička revolucija» i «post-industrijsko društvo» opisuje trenutni ekonomski, društveni i tehnološki ciklus koji je nastupio nakon razdoblja industrijske revolucije.

Utjecaj računala na današnje društvo i posla kojeg nam računala pomažu obavljati toliko je velik da ga s lakoćom možemo usporediti sa važnosti poljoprivredne i industrijske revolucije. Osnove današnjeg modernog računala postavio Charles Babbage još u devetnaestom stoljeću, 1937. godine je skupina profesora s Harvarda odlučila izraditi automatski digitalni kalkulator, a pravi uzlet informacijske tehnologije odvija se na krilima drugog svjestkog rata.

Drugi svjetski rat i hladnoratovsko razdoblje ubrzali su razvoj računala zbog enormnih vojnih ulaganja u to područje kako bi što prije procesirali i dali značenje gomili prikupljenih obavještajnih podataka. Uistinu, 1950e i 60e bile su desetljeća u kojima su supersile intenzivno ulagale u znanost i tehnologiju. Tada još uvijek nezgrapna, računala su prepoznata kao alati koji će pružiti more neiscrpnih mogućnosti vladi i realnom sektoru.

Broj osobnih računala na 100 stanovnika na prijelazu u 21. stoljeće. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Tek 1970ih godina nazire se pravi opseg i značenje informatike. Pojavom veličinom i cijenom pristupačnog osobnog računala manje firme i pojedinci također dobivaju pristup tom moru mogućnosti koje će im ubrzati svakodnevne zadatke poput programiranja, obrade teksta, izrade proračuna i simulacija, dizajna… Novi i stari junaci tog razdoblja bili su Konrad Zuse, Alan Turing, Jack Kilby, Douglas Engelbart, John von Neumann, Steve Jobs, Steve Wozniak, Bill Gates, Paul Allen, Linus Torvalds, Tim Berners-Lee i brojni drugi. U knjizi «Steve Jobs – tajne njegovih iNovacija» Carmine Gallo opisuje «dane ponosa i slave» kasnih sedamdesetih kad su osobna računala tek bila u nastajanju, ali su protagonisti priče itekako dobro predviđali dalekosežnost prodora jeftinih računala u sve urede i domove:

Revolucija u zraku

Previranje se svakako moglo osjetiti u zraku kolonijalne Amerike 1776. godine, kada je 56 ljudi, među najinovativnijim vođama svojega vremena, potpisalo dokument koji će pokrenuti revoluciju u Americi te utjecati na mnoge dijelove svijeta. Deklaracija neovisnosti predala je vlast u ruke širokih masa. Dok je Amerika slavila 200. obljetnicu utemeljenja, dvojica ljudi – Steve jobs i Steve Wozniak – potpisali su još jedan osnivački dokument koji će pokrenuti revoluciju, a računalnu moć predati u ruke običnih ljudi. Baš kao što je Thomas Jefferson iskoristio pravo na revoluciju – zamisao da ljudi imaju prava i da, kada država počne kršiti ta prava i život postane neizdrživ, imaju dužnost promijeniti ili svrgnuti vlast – Jobs i Wozniak odlučili su izmijeniti sustav koji je postao neizdrživ. Računala su bila skupa, teška za uporabu i uglavnom prepuštena hobistima, eliti. Jobs i Wozniak dijelili su zajedničku viziju – razviti računalo koje svatko može kupiti i njime se koristiti.

Carmine Gallo

Naravno, nisu svi ljudi bili uvjerenja da će računalna revolucija pomoći u stvaranju boljeg društva. Neki su promatrači strahovali da će računala proširiti jaz između bogatih i siromašnih, s obzirom na visoku cijenu prvih računala. Drugi su izražavali bojazan da će ljudi izgubiti sposobnost samostalnog analiziranja problema ili da će se sve više izolirati od društva. Danas kad smo već na početku drugog desetljeća dvadesetprvog stoljeća vidimo da je razvoj računala pošao putem srednje optimističnih predviđanja – jaz između bogatih i siromašnih i dalje postoji, ali nije tu zbog računala nego obrnuto. Još bi se više produbio da informacijska revolucija nije doprijela do svakog kutka planeta.

Internet je važniji izum od tiska jer znatnije i sveobuhvatnije mijenja načine naših života. Komunikacijske tehnologije, prije svega internet svijet mijenjaju sve brže…

Gary Vaynerchuk

Buduće revolucije

Danas je svijet jedan veliki stroj – debelo ispremrežen Internetom i signalima telekom operatera, sa svim svojim «pro et contra» argumentima. Niti jedan događaj u svijetu, ma kako zataškavan bio, više ne može proći nezapaženo jer će odmah zabrujati na Twitteru i Facebooku i proširiti se mrežom poput virusa.

Uz sve ove promjene s kojima živimo i nekako nam se čini prirodno da se odvijaju sve brže i brže, postavlja se pitanje što nas čeka dalje, u budućnosti? Hoćemo li imati pristup Internetu ugrađen u naša tijela (ovo izgleda realno)? Novi «mi» bili bismo kiborg – sasvim novi organizam uronjen u cyberspace, dijelom organski a dijelom elektronsko mehatronički. Sve opcije ostaju otvorene za buduće revolucije.

Vrijeme potrebno za udvostručenje veličine ekonomije, po odabranim razdobljima.

Sigurno je da će tehnologija nastaviti razvoj munjevitom brzinom i to puno većom stopom rasta nego li je rasla za vrijeme industrijske i informacijske revolucije. Računala su proširila inteligenciju ljudskog roda (naravno, ne organski već organizacijski), kao što je parni stroj povećao njihovu fizičku snagu. Predviđanja su da će računala 2020ih godina proći tzv. Turingov test,  što predstavlja prekretnicu u razvoju umjetne inteligencije.

Kao posljedica korištenja računalima na području znanosti i tehnologije, četvrta tehnološka revolucija vjerojatno je već započela. Riječ je o biotehnološkoj revoluciji s naglaskom na genetiku. Kažemo «vjerojatno» jer će biotehnologiji trebati još neko vrijeme da dosegne potrebni momentum i utječe na strukturu i rast ekonomije u onom obujumu u kojem su prethodne dvije tehnološke revolucije činile. Biotehnologija obećava revolucionarne promjene koje će biti još nevjerojatnije od onih koje su iznjedrila računala.

Svakako pročitajte članak:

Što nam može ponuditi biotehnologija na futurologija.com

Genetski inženjering već danas se koristi za redizajn biljki i životinja kako bi posjedovale bolje karakteristike koje su ljudima od interesa. Ipak, potencijal najvažnijeg područja primjene biotehnologije i genetike leži u mijenjanju fizičkih, mentalnih i emocionalnih mogućnosti ljudi.

Znanje o genetici već se koristi za smanjivanje kobnih urođenih nedostataka kod novorođenčadi, ali ovo je naravno samo početak korekcija ljudskih tijela i mozgova. U nadolazećim godinama roditelji će koristiti sva raspoloživa sredstva i tehnologije kako bi se osigurali da njihova djeca nisu obična već zaista superiorna na nekim područjima. Neki će željeti da njihovo dijete ima glazbeni talent Mozarta, dok će neki djetetu htjeti ugraditi mentalne sposobnosti Alberta Einsteina. Možemo samo predpostavljati što će biti kad svijet bude preplavljen milijunima djece dizajnirane prema željama njihovih roditelja. Možemo se nadati milijunima Alberta Einsteina a mogli bismo završiti s gomilom Hitlera.

Svakako pročitajte:

Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske na futurologija.com

«Uzme li se u obzir mogućnost uzgajanja zamjenskih organa, uporabe genetski prilagođenih lijekova i naprednih genetskih metoda utvrđivanja naslijednih bolesti te nemiješanje s ‘običnim’ ljudima, takvo što uopće nije nemoguće»

Još jedna od potencijalnih karakteristika biotehnološke i genetičke revolucije jest usporavanje i konačno zaustavljanje starenja. Prestanak starenja i redovna pojava stodvadeset i više godišnjaka osim prvih asocijacija (više vremena za provesti s voljenima, manje bolesti, dulje uživanje u životu), postavlja i pitanja o ekonomskoj izdrživosti ovog modela. Sa sve više starih osoba, današnji problem punjenja mirovinskih fondova iz sve manje baze radnika činit će se minoran.

U svakom slučaju, promjene koje nam slijede još su veće nego one koje je ljudski rod prošao do sad. U našem slučaju oboružani smo današnjim znanjem, instantno umreženi s cijelim svijetom i ove prednosti moramo iskoristiti kako se neke stvari iz povijesti ne bi ponovile, dok stvari kojih se plašimo iz budućnosti treba sagledati iz više kutova. «Nije sve tako sivo».

Izvori:

Cornish, E., Futuring – The Exploration of the future, WFS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Druga_industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_poljoprivrede

http://en.wikipedia.org/wiki/Informational_Revolution

Originally appeared on Futurologija on 01.06.2011.. Original source: Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Vezani članci:

1. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
2. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
3. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
4. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
5. Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje

ARES kirurški robot

Medicinski roboti napreduju iznimnom brzinom i za nekoliko godina mikro i nanoroboti moći će asistirati kirurzima operirajući unutar tijela pacijenta!

Talijanski laboratorij Scuola Superiore st. Anna’s razvio je robota nazavnog ARES (Assembling Reconfigurable Endoluminal Surgical System) koji će se u tijelo unostiti u dijelovima i sam sastaviti u organizmu. Ovaj modularni dizajn otvara put novim konceptima uređaja koji bi jednog dana u potpunosti mogli zamijeniti pouzdane ruke kirurga.

ARES – Kirurški nanotenološki robot kojeg možete progutati:

Više o svemu na:

http://singularityhub.com/2010/05/20/ingestible-surgical-robots-hard-to-swallow/

Originally appeared on Futurologija on 23.05.2010.. Original source: Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
2. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)
3. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
4. Poslovi budućnosti 2. dio
5. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?

Kromosom

Craig Venter, američki pionir genetike, po prvi je puta u povijesti ljudskog roda uspio stvoriti ‘umjetni život’. Eksperiment na kojem je 20 znanstvenika radilo dulje od 10 godina napokon je urodio plodom – stvoren je prvi živući sintetski organizam.

U online izdanju uglednog znanstvenog časopisa Science u četvrtak je objavljen znanstveni rad o kojem će se još dugo govoriti. Genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, Craig Venter, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, napravio je još jedan korak u razotkrivanju tajni života i njegova nastanka.

Venter i njegov tim su u dugogodišnjem eksperimentu, koji je dosad stajao oko 40 milijuna dolara, konstruirali sintetski genom po uzoru na ‘genetski software’ jedne bakterije, te ga ubacili u stanicu domaćina. Mikrob koji je nastao u procesu poprimio je izgled i, što je još važnije, ‘ponašanje’ koje odaje da njime upravlja njegova sintetska DNA.

Znanstvenici na Craigovom institutu u Marylandu i Kaliforniji nadaju se da bi sintetski stvorene bakterije jednog dana mogle proizvoditi prirodna goriva te spojeve korisne u izradi cjepiva, a možda čak i apsorbirati stakleničke plinove.

Ekipa okupljena oko dr. Ventera u ranijim je istraživanjima uspjela konstruirati sintetski genom bakterije, pri čemu su kopirali genom već postojeće bakterije Mycoplasma mycoides. Nakon toga uspješno su transplatirali genom iz jedne bakterije u drugu. U posljednjem eksperimentu uspjeli su spojiti svoja dva ranija uspjeha, te stvoriti ono što zovu ’sintetskom stanicom’, iako je samo njezin genom potpuno sintetski.

Venter je svoj najnovije postignuće usporedio s izradom softwarea za rad živuće stanice. Istraživači su, naime, prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides, da bi upotrebom ’sintetske mašinerije’ kemijski konstruirali kopiju genoma. ‘Čim smo uspjeli ubaciti naš sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, različit organizam. Čim taj novi software uđe u stanicu, stanica ga ‘čita’ i pretvara se u vrstu specificiranu u genetskom kodu’, rekao je Venter u razgovoru za BBC.

Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije sadržavale konstruiranu, sintetsku DNA koja ih je kontrolirala. ‘Ovo je prvi put u povijesti da sintetska DNA potpuno kontrolira stanicu. Po prvi puta na našoj planeti postoji organizam čiji roditelj je – računalo’, rekao je dr. Venter, koji je o svom poduhvatu obavijestio i Bijelu kuću.

No, kritičari kažu da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene. Dr. Hellen Wallace iz Genewatch UK, organizacije koja prati razvoj tehnologije u genetici, tvrdi da bi nova sintetska bakterija mogla biti opasna.

‘Ako oslobodite nove organizme u okoliš, činite puno više štete nego koristi. Ne znate kako će se ponašati u okolišu. Venter se igra Boga ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek – pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju, te izbjeći regulaciju njezine primjene’, rekla je dr. Wallace.

Jedno je sigurno – o Venterovom revolucionarnom uspjehu još će puno govoriti u narednom periodu, a nesumnjivo će se otvoriti i mnoga etička pitanja oko stvaranja umjetnog života.

Intervju s Craigom Venterom

.

.

Članak prenesen sa tPortal.hr

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/69194/Znanstvenici-stvorili-umjetni-zivot.html

Originally appeared on Futurologija on 21.05.2010.. Original source: Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

Vezani članci:

1. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
2. Što nam može ponuditi Biotehnologija?
3. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]

Poslovi budućnosti 2. dio

U drugom dijelu: Trendovi su kao valovi na moru. Neki su ogromni, a neki vrlo mali. Slično je s trendovima u zapošljavanju – Neki trendovi traju samo godinu-dvije (eksplozija i propast DOT COM trenda 2000. godine), dok se drugi nastavljaju, moguće i zauvijek.

Nastavljamo s prikazivanjem mogućih i zanimljivih zanimanja budućnosti, ali i donosimo pretpostavke koja zanimanja su u riziku od zastarijevanja, a koje budućnost neće niti okrznuti. Vratimo se na trenutak u 2020. godinu!

EKONOMIJA

Kao posljedica velike svjetske krize 2008-2009 (U Hrvatskoj 2009 – ?), ekonomisti novi svijet moraju graditi na puno čvršćim, realnijim, lokalnijim i troškovno opravdanijim osnovama.

Poslovi:

Konzultant za jednostavnost: Pojednostavljuje procese, tehnologije i branding u organizaciji

Lokalni poduzetnik: Pokreće lokalnu banku (možda se bavi i mikrokreditima), radi lokalnu kozmetiku, zanimljiva i zdrava pića i hranu. Glavna kompetitivna prednost pred velikim korporacimjama jest – povjerenje. Garancija kvalitete, interes za prosperitet lokalne zajednice, poznavanje mikrookružja, imidž dinamične tvrtke nasuprot globalnim mastodontima.

Interesantan pogled na business u budućnosti:

Chris Anderson, Glavni urednik časopisa Wired: “Free! Why $0.00 is the Future of Business?”

NANOTEHNOLOGIJA I BIOTEHNOLOGIJA

Desete i dvadesete godine dvadesetprvog stoljeća nastavit će svjedočenje eksploziji tehnološkog napretka u nanotehnologiji, biotehnologiji, informacijskoj tehnoligoji i kognitivnoj znanosti (skupni naziv NBIC) . Kako se ta polja razvijaju i kovergiraju, radnje poput “reprogramiranja” našeg, ljudskog “softvera” i “hardvera”, poroduljenja životnog vijeka, uzgoja organa postat će svakodnevene

Futurologija.com: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Futurologija.com: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Zanimanja:

Bioinformatolog: Znanstvenik koji spaja informacije o genima s razvojem lijekova i kliničkih tehnika

Geomikrobiolog: Spajaja informacije i podatke iz geologije, znanosti o okolišu i mikrobiologije. Dobivena znanja koriste se za dobivanje rješenja kako mikroorganizme upotrijebiti u kliničkim liječenjima ili u borbi protiv zagađenja okoliša.

Doktor arhitekt tijela: Koristi se najnovijim dostignućima regenerativne medicine, genetike i biotehnologije kako bi u laboratorijskim uvjetima proizveo zdrave zamjenske organe prilagođene upravo pacijentu za kojeg su napravljeni, čime se mogućnost odbacivanja organa kao stranog tijela od strane pacijenta praktički svodi na nulu.

Današnje daleke dosege regenerativne medicine pogledajte u CNN-videu “Body from scratch”

SOCIJALNE USLUGE

Naša populacija koja stari već počinje vršiti pritiske na postojeće neadekvatne socijane resurse, te se osjeća pojačani priljev umirovljenika na domove zdravlja i staračke domove.

Zanimanja:

Eksperimentalni terapeut: Upoznaje pacijente sa šumom novih i različitih tretmana i usmjerava ih i savjetuje kroz labirint birokracije, usluga, tretmana, operacija…

Kućni pratitelj: Omogućava starijim ljudima da ostanu u kući i žive dostojanstveno

OBRAZOVANJE

Sektor koji je možda i najotporniji na budućnost. Vrtići, škole, sveučilišta, privatne obrazovne ustanove moraju držati korak s razvojem kako bi i nas adekvatno mogle adekvatno razvijati u smjeru u kojem se odlučimo obrazovati i specijalizirati.

Education today and tomorrow:

Zanimanja:

Broker Online edukacije: Kroji naručeni paket obrazovanja od klijenta, sastavljajući ga od raznih obrazovnih modula sa tečajeva i studija širom svijeta.

Svemirski turistički vodič: Virgin Galactic planira prve privatne svemirske letove tijekom 2011. godine. Svemirski turisti trebat će pratitelja na putu koji će im stručno objasniti sve o novim granicama i horizontima.

Osnovne vještine i znanja potrebni za 21. stoljeće:

HRANA

Potražnja za organskom, zdravom, lokalno uzgojenom hranom nastavit će se povećavati. S obzirom na to da je održiva poljoprivreda bazirana na malim opsezima, i naglasku na “lokalnom”, broj poljoprivrednika i srodnih radnika u razvijenim zemljama trebao bi se povećati a ne smanjiti! Ovo još ne vrijedi za Hrvatsku gdje je poljoprivreda neproduktivna, nerazvijena i ima previše poljoprivrednika.

Futurologija.com: Vertikalne farme: Je li budućnost poljoprivrede u tornjevima?

Zanimanje:

Farmer: Ne u klasičnom smislu riječi, već osoba jednako sposobna razumjeti genetiku, poslovanje i marketing.

UGROŽENA ZANIMANJA 2020

Futurist Ian Pearson upozorava: Ako se vaš posao oslanja isključivo na intelekt i znanje, očekujte da 2020. godine za njega nećete biti plaćeni. Ljudska strana je područje gdje ćete moći svom radu naći dodanu vrijednost.

Bolnički konzultant: Konzultante može zamijeniti robot (dovoljna je samo veća baza znanja), ali medicinske sestre ne. Medicinske sestre čine veliku pogrešku ako zamijene najveću vrijednost svog posla, a to je ljudska skrb za pacijenta, pokušajem da postanu jeftinija verzija doktora.

Osobni kupac/shop assistant: Postupno će nestati potreba za osobnim kupcima i pomagačima u dućanima. Online shopping raste, uskoro ćemo imati i 3D skenere kojima ćemo moći predočiti kako nam stoji bilo kakav odjevni predmet.

Radnik na gradilištu: Tehnike 3D printanja, u kojima roboti sudjeluju u nastajanju i gradnji omogućit će podizanje građevina u roku od par sati.

Makerbot: Prototip 3D printera pomoću kojeg možete isprintati, odnosno proizvesti predmete za svakodnevnu upotrebu

Vojnik: Zašto slati mladiće i djevojke u borbu kad možete slati strojeve? Rastuća upotreba bespilotnih letjelica sugerira da će posao vojnog pilota biti prvi u liniji koji će morati “iskočiti”.

ZANIMANJA KOJA NIKAD NE IZLAZE IZ TRENDA

Odvjetnik: Velik dio znanstvenog aspekta prava može biti automatiziran, ali uvijek će postojati potreba za odvjetnicima sa jakim socijalim vještinama, nagovaračkim i pregovaračkim sposobnostima za uvjeravanje sudaca i porota, posebice u rastućim područjima patentnog prava i intelektualnog vlasništva.

Pisac: Dani novinarstva kakvo poznamo bliže se kraju, ali netko mora napisati sve te priručnike za korištenje robota, raketa, proteza i proširenja – sve te nove tehnologije koje su komplicirane i nisu samoobjašnjive.

Umjetnik, zabavljač: Utjecaj CGI (Computer generated imagery)  specijalnih efekata predstavlja određeni rizik, ali umjetnost će se i dalje razvijati i evoluirati s tehnologijom (ili će nestati).

Političar, pogrebnik, prostitutka, poreznik, religijski vođa: Život i smrt smjenjuju se,i tako će biti još dugi remenski period.

CGI animation in future games:

Izvori:

http://www.guardian.co.uk/money/2010/jan/09/jobs-of-the-future

http://www.careerplanner.com/Career-Articles/Hot_Jobs.cfm

Originally appeared on Futurologija on 21.03.2010.. Original source: Poslovi budućnosti 2. dio

Vezani članci:

1. Poslovi budućnosti 1. dio
2. Slijede nam temeljite promjene koncepta rada, posla i zaposlenja
3. Moderna vremena: zanimanja koja nestaju
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Prognoze

Donosimo vam trendove i otkrića koji će u slijedećih 20 godina uvelike utjecati na vašu poslovnu karijeru, vaše investicije, obitelj, slobodno vrijeme; općenito – vaš život!

Gledajući naprijed, možemo donijeti bolje odluke, izbjeći prijetnje te razviti vizije svijeta i društva kakvo bi trebalo biti, a kakvo ostali koji ne promišljaju nikad ne vide. Zato sve vodeće svjetske kompanije, npr. Nokia, Google, P&G, Philips koriste futurologiju u svojim planovima, a britanska vlada osnovala je “Horizon Scanning Center” u sklopu svog forsight plana.

Genetska utrka

Utrka za genetskim poboljšanjima bit će za 21. stoljeće ono što je svemirska utrka bila za 20. stoljeće. Genske terapije i biomedicina postaju višemilijardna industrija. Novi postupci omogućit će doktorima intervenciju u naš DNA kako bi revitalizirali ostarjele ili nefunkcionalne organe, promijenili izgled, povećali vaše atletske sposobnosti, umjetno potaknuli inteligenciju.

Voda postaje nova nafta

Desalinizacija vode uskoro bi mogla postati jedna od najvećih svjetskih industrija. Do sredine stoljeća, oko 3,5 milijarde ljudi ostat će bez pristupa pitkoj vodi, što je višestruko povećanje od 1995. Ogromna potražnja i nove učinkovitije tehnologije desalinizacije pružit će veće prilike za zaradom i za dovođenjem novog života u sušna područja.

WiMAX mreže

WiMAX mreže uskoro postaju široko rasprostranjeni pristup Internet. WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) često je nazivan WiFi na steroidima, pokrivat će cijele zemlje, regije i kontinente brzim pristupom Internetu, govornim uslugama. WiMAX pristup bit će standardni dio opreme automobila.

Životni vijek se produljuje

Do 2025 životni vijek diljem svijeta produljivat će se jednu godinu svake godine. Samo 15% smrtnih slučajeva uzrokovat će prirodno pojavljujuće zarazne bolesti.

Bio-nasilje postaje prijetnja

U slijedećim desetljećima biotehnologije koje su donedavno predstavljale granicu znanosti postat će dostupne mnogima s minimalnim znanstvenim obrazovanjem. Genomika i nanotehnologija omogućit će izmjenu bakterija i virusa kako bi postali smrtonosniji ili otporniji na antibiotike.

Izumi postaju automatizirani

Izumi sutrašnjice neće se zauvijek povlačiti po laboratorijima i radionicama. Umjesto toga, “Tesle” slijedećih desetljeća provodit će dane pišući opise problema koje žele riješiti. Na računalima je da pronađu rješenja. Jedan od prvih proizvoda nastao na ovaj način je antena za jednu od NASA svemirskih misija. Ova tehnologija omogućit će i tehnički neobrazovanim ljudima da se okušaju kao izumitelji.

Humanoid Robot

Japan dominira utrkom u razvoju osobnih robota

Japan planira da će oko 2015 svaki dom imati robota. Južna Koreja oštro slijedi i planira to isto učiniti do 2020. Unatoč popularnosti “Roomba” robota za čišćenje, Sjedinjene države trenutno zaostaju u utrci razvoja kućnih i osobnih robota.

Holograph

Holografska i 3D televizija

3D televizori sutrašnjice neće trebati posebne naočale niti ekrane. Još jedan korak dalje omogućen je tehnologijom koja projicira trodimenzionalne slike uz pomoć nanomaterijala koji svijaju svjetlo oko predmeta. Na sličan način bit će moguće stvoriti i privid nevidljivosti – popularni invisibility cloak.

Umjetna inteligencija postaje stvarnost

U slijedećih 20 godina pretpostavka je da će se napokon pojaviti umjetna inteligencija; stroj sposoban za bogatstvo izražavanja i nijanse mišljenja – ono što pripisujemo ljudskom rodu. Dolazak umjetne inteligencije obećava generiranje ogromnih prihoda za izumitelje i kompanije koje sudjeluju u razvijanju.

Zeleno zlato: Alge kao Biogorivo

Biogorivo od algi uskoro bi moglo pružati značajni postotak energije potrebne za prijevozna sredstva. Razlog tome je puno veći produktivni potencijal algi od usjeva koji se trenutno upotrebljavaju za dobivanje goriva. Od algi je moguće dobiti 5000 galona goriva po hektaru, što bi moglo pokriti 30%-60% potrebe za gorivom u SAD. Trošak algi, kada se jednom komercijalna proizvodnja ustabili, iznosio bi oko 20 dolara po barelu.

Algae

Nanotehnologija bi mogla promijeniti vrijednost dijamanata

Nanotehnologija će vrlo vjerojatno prouzročiti pad cijene mnogih rijetkih i vrijednih dobara. Već sada postoje procesi kojima se u laboratoriju uzgajaju dijamanti, molekularno identični prirodnim dijamantima, a tek uz djelić troška prirodnog dijamanta.

Kvantna računala revolucionariziraju informaciju

Nova revolucija u računalstvu donijet će računala eksponencijalno brža od današnjih. Kvantna računala bazirana su na “čudnom” ponašanju materije na kvantnom nivou. Bazna jedinica kvantnih računala je “qubit” – elektron čiji je spin u smijeru ili pak suprotno od kazaljke na satu, a to predstavlja vrijednosti 0 ili 1. S obzirom da elektroni mogu egzistirati na dvije lokacije istovremeno – jedan elektron može nositi dva qubita, dva elektrona četiri qubita, tri elektrona osam, a 20 elektrona mogu provesti milijun proračuna. Ovaj eksponencijalni rast daje nadu u neograničenu procesorsku snagu. Kvantnim računalima bi trebala sekunda za zadatak koji bi današnjim računalima baziranim na siliciju oduzeo milijarde godina. Prvi prototipi ovakvih računala upogonjeni su na Harvardu, NSA i Američkoj centralnoj banci FED. Kvantna račinala trebala bi izaći na tržište za 10 godina.

Quantum computing

Potrošači imaju aktivnu ulogu u razvoju proizvoda

Potrošači današnjice pojačano iskazuju potrebu i volju za modificiranjem proizvoda koje kupuju. Oni više nisu pasivni konzumenti, nego postaju aktivni potrošači “prosumeri” (producer-consumers). Napredne kompanije počinju prihvaćati prosumere kao izbore inovacija koje se mogu ugraditi u nove proizvode.

Izvori, literatura:

http://www.foresight.gov.uk/Horizon%20Scanning%20Centre/index.asp

http://en.wikipedia.org/wiki/Genomics

http://www.automatinginvention.com

http://www.wfs.org

http://www.mis-asia.com/news/articles/personal-robot-sales-to-exceed-us$5-billion-by-2015

http://www.hollywoodtoday.net/2010/01/13/ces-2010-3d-television-is-finally-coming-home/

http://www.engadget.com/2008/08/11/researchers-create-light-bending-material-for-invisibility-cloak/

http://www.biofuelsdigest.com/blog2/2009/02/25/a-vertically-integrated-scaleable-licensable-5-6000-gallon-per-acre-algae-to-energy-production-system-a-biofuels-digest-special-report-on-petroalgae/

Originally appeared on Futurologija on 17.01.2010.. Original source: Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.

Vezani članci:

1. Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina
2. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
3. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Je li Internet mozak? Web 3.0 je na vidiku

Nanotech

Nanotehnologija – manipulacija materijalima i strojevima na molekularnoj i atomarnoj (milijarditom dijelu metra) razini obećava uzbudljiv razvoj u slijedećih petnaestak godina.

Donosimo vam devet razvojnih trendova koji bi se mogli ostvariti u navedenom razdoblju.

U slijedećih dvije do pet godina:

1. Automobilske gume koje trebaju nadopunu zrakom i kontrolu tlaka jednom godišnje
2. Cjelovita medicinska dijagnoza na jednom čipu
3. Prijenosni koncentratori koji proizvode pitku vodu iz zraka

U slijedećih pet do deset godina:

1. Dovoljno snažna računala koje je moguće smjestiti i nositi u novčaniku; mobiteli u formi narukvica
2. Lijekovi koji AIDS ili rak svode na održivo podnošljivo stanje
3. Pametne zgrade koje se same stabiliziraju u slučaju potresa ili bombardiranja

Nokia Morph

U slijedećih deset do petnaest godina:

1. Umjetna inteligencija koja će vjerojatno biti sposobna proći Turingov test (korisnik koji razgovara s računalom neće moći razlučiti razgovara li s čovjekom ili strojem)
2. Računalni displayi na koje se može nanositi boja u potezima
3. Nestanak invazivnih kirurških operacija, tijelo će biti nadzirano i popravljano iznutra

Literatura, izvori:

http://www.gadgetgrid.com/2007/04/10/drinking-water-from-thin-air/

http://www.freepatentsonline.com/5727663.html

http://www.researchconnect.com/downloadreport.asp?RepID=135

Originally appeared on Futurologija on 14.01.2010.. Original source: Napredak nanotehnologije u slijedećih 15 godina

Vezani članci:

1. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
2. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
3. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?
4. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
5. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život

Biotechnology

Ukratko definirano – biotehnologija je upotreba živućih organizama u rješavanju problema ili izradi proizvoda. Iz ove definicije može se zaključiti da je biotehnologija u ljudskom društvu odavno prakticirana; i to u najjednostavnijim ljudskim aktivnostima poput pečenja kruha, umjetnog selektivnog uzgoja biljaka, životinja itd. Suvremena upotreba riječi biotehnologija najčešće se odnosi na genetski inženjering i uzgajanje kulture stanica i tkiva; moderna biotehnologija je koncentrirana na staničnu razinu jer znanstvenici danas bolje poznaju stanice, proteine, DNA i ostale molekule važne za život.

Sasvim je jasno da su biotehnologija, zajedno sa nanotehnologijom “buzzwordi” današnjice, a od njih se u budućnosti očekuje mnogo. Pokušat ćemo čitateljima približiti neka od zanimljivijih područja biotehnologije, kako bismo razumjeli što nam biotehnologija konkretno pruža, koji su benefiti ali i rizici da pretjerano forsiranje novih tehnologija u budućnosti odvede čovječanstvo u krivom smijeru.

Biotehnologija se primjenjuje u četiri važna industrijska područja i nekoliko interdisciplinarnih polja:

• Medicina (kloniranje, proizvodnja lijekova, farmakogenomika, genska terapija, genska testiranja, projekt mapiranja ljudskog genoma,)
• Agrobiotehnologija Proizvodnja i unaprijeđenje prehrambenih biljaka i životinja (Povećanje uroda, povećanje nutritivnog sadržaja, unaprijeđivanje teksture, okusa i izgleda hrane, )
• Proizvodnja i unaprijeđenje industrijskih biljaka (plastika, tkanine, izvor energije..)
• Zaštita okoliša

Agrobiotehnologija

Agrobiotehnologija

Pod terminom Agrikulturna biotehnologija (agrobiotehnologija) podrazumijeva se raspon, set alata i metoda koje mijenjaju žive organizme ili dijelove organizama; poboljšavaju biljke, životinje ili mikroorganizme za ciljane potrebe. Prvi (službeno) genetski modificirani prehrambeni proizvod izašao je na tržište 1994. godine, a u startu je dobio odobrenje američke FDA (Food and Drug Association). Bila je riječ o rajčici koja je bila izmijenjena tako da znatno sporije propada i truli. Od tada je oko 50 drugih genetski izmijenjenih prehrambenih proizvoda lansirano na tržište, nakon što su dobili odobrenje od FDA da su sigurni za konzumaciju kao i njihovi nemodificirani parnjaci.

Benefiti agrobiotehnologije:

• Smanjena uporaba pesticida
• Usjevi otporni na bolesti
• Usjevi otporni na nametnike
• Povećani urod
• Smanjeni troškovi proizvodnje
• Dugotrajnija hrana
• Reduciranje alergija
• Novi lijekovi
• Smanjenje opasnosti od erozije tla
• Biorazgradivi materijali u proizvodnji

Rizici agrobiotehnologije

• Transfer gena: Geni modificirane biljke u prirodi oprašivanjem prijeđu na nemodificirane biljke; Parenje genetski modificiranih životinja u prirodi s nemodificiranim
• Neželjene posljedice na ljude i druge organizme
• Napasnici i korov razvijaju prirodnu otpornost
• Pravne komplikacije i nerazborito raspolaganje patentnim pravima

Dokumentarni film “The future of Food” obrađuje temu budućnosti poljoprivrede promatrano kroz prizmu genetski modificiranih usjeva, korporatizacije prehrambene industrije i polaganja autorskih prava na razvoj, prodaju i uzgoj takve hrane.

Kloniranje

DNA

Kloniranje je krovni termin za opisivanje različitih procesa dupliciranja genetskog materijala. Postoji nekoliko vrsta kloniranja, a tehnologije za kloniranje mogu poslužiti i za više svrha od produciranja puke kopije organizma. Razumijevanje osnovnih tipova kloniranja ključ je za zauzimanje informiranog stava o trenutnoj javnoj politici kloniranja i donošenje dobrih odluka za budućnost.

• Reproduktivno kloniranje: Reproduktivno kloniranje je tehnologija koja se koristi za generiranje životinje koja ima istu staničnu DNA kao i trenutno postojeća ili životinja koja je prije postojala. Ovca Dolly (1996.-2003.) dobivena je reproduktivnim kloniranjem, a ujedno je i prva javno predstavljena klonirana životinja.
• Terapijsko kloniranje: Također poznato i kao kloniranje embrija je produkcija ljudskih embrija za upotrebu u istraživanjima. Cilj ovog procesa nije dobivanje kloniranog ljudskog bića, već uzgoj ljudskih matičnih stanica za korištene u terapiji bolesti i istraživanjima.
• Kloniranje DNA i izrazi “rekombinantna DNA tehnologija”, “molekularno kloniranje” referiraju se na isti postupak: transfer fragmenta DNA iz jednog organizma u samoreplicirajući genetički element npr. bakterijski plazmid. Takva DNA može se širiti u stranoj stanici-domaćinu. Ovaj postupak prakticira se od 1970ih i postao je sveprisutan u laboratorijima molekularne biologije.

Rizici kloniranja i etičke dvojbe

Reproduktivno kloniranje je skupo i neučinkovito. Više od 90% pokušaja da se dobije živi potomak rezultiraju neuspjehom. Klonirane životinje imaju veću stopu tendencje k smanjivanju otpornosti i imuniteta, tumorima, infekcijama.

Dolly

Što je s kloniranjem ljudi? Objavljivanje vijesti o kloniranju ovce Dolly, potaknulo je strahove o mogućem brzom kreiranju klona ljudskog djeteta. Strah je baziran na “genskom determinizmu”, polaznoj postavci da geni sami definiraju osobu, pa bi novonastali klon imao identičan izgled i psihološku osnovu za život svojem prethodniku. Iako geni igraju ključnu ulogu u formaciji fizičkih i behavioralnih karakteristika, svaka individua je rezultat složenih interakcija svojih gena i okoline u kojoj se razvija. Mnoge zabrinutosti oko kloniranja javile su se vezano uz “igranje Boga”, uz bojazan da kloniranje interferira s prirodnim sljedom života i navodno oduzima budućoj individui pravo na jedinstveni identitet.

Regenerativna medicina

Regenerative Medicine

Regenerativna medicina je proces stvaranja živih, funkcionalnih tkiva u svrhu zamjene organa ili tkiva izgubljenih zbog starosti, bolesti, oštećenja ili urođenih defekata. Pojam se odnosi na skup biomedicinskih alata i procedura kliničkih terapija u kojima se mogu koristiti matične stanice; npr.: injektiranje matičnih i progenitor stanica, regeneracija biološki aktivnih molekula, transplantacija in vitro uzgojenih organa.

Ovo područje biotehnologije nastoji regenerirati oštećena tkiva i organe u tijelu stimuliranjem istih da se zaliječe sami. U slučaju da predložene metode nisu dovoljne, laboratorijski se uzgajaju tkiva i organi koji se pacijentu implantiraju umjesto oštećenih. Regenerativna medicina tako može ponuditi odgovor na konstantnu nestašicu donora i kompatibilnih organa za presađivanje; a rješava i problem odbacivanja organa, jer je uzgojeni organ napravljen po mjeri – od stanica pacijenta.

Biotehnologija u Budućnosti

Future

Postalo je općeprihvaćeno tumačenje i tvrdnja da je dvadeseto stoljeće bilo stoljeće fizike, a dvadeset i prvo stoljeće stoljeće biologije/biotehnologije. Biotehnologija je po svim pokazateljima trenutno “veća” od fizike: prema budžetima, broju zaposlenih, broju velikih otkrića; te biologija nastavlja biti najveća znanost dvadeset i prvog stoljeća.

Nakon kraćeg upoznavanja s osnovnim pojmovima i mogućnostima s područja biotehnologije, zaključujem da bi u budućnosti biotehnologija mogla imati značajnu ulogu na ovim područjima:

• Pripomoći okončanju svjetske gladi, globalnog gladovanja i nestašica
• Dati bolju i dugotrajniju hranu
• Usjevi postaju manje osjetljivi na bolesti i nametnike
• Postići točno i prilagođeno doziranje i lokaliziranje ljekova; ciljanje stanica raka bez oštećenja okolnih zdravih stanica
• Regenerativna medicina, zamjenski organi
• Pojavit će se dizajnerski organizmi
• Rad na usporavanju ili zaustavljanju starenja
• Biološka računala, biološki aktivne molekule kao centralna procesorska jedinica
• Ekstenzija ostalog računalnog hardvera iz fizičke tehnologije u biotehnologiju
• Nosiva računala (u kontekstu odjeće)
• Biološko kreiranje i uzgajanje odjeće, plastike, građevnog materijala
• Ekološki procesi proizvodnje s minimalnim otpadnim tvarima
• Kombinacija s nanotehnologijom
• “Domestifikacija” biotehnologije u domove, spuštanje iz velikih korporativnih laboratorija u manje, gotovo kućne uvjete donest će ogroman napredak i popularizaciju biotehnoloških znanosti (sličan put koji su prošla osobna računala)
• Ne smijemo zaboraviti na etičke, pravne, pa čak i fizičke komplikacije po čovječanstvo koje mogu nastati krivim i neodgovornom korištenjem tehnologije, utrkom za profitom, korporatizacijom, nametanjem radikalnih patentnih prava i zakona i dr.

Izvori, linkovi, literatura:

http://www.fda.gov

http://www.fda.gov/fdac/features/2003/603_food.html

http://www.thefutureoffood.com/

http://www.clonesafety.org/cloning/facts/faq/

http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/elsi/cloning.shtml

http://www.genome.gov/10004765

http://www.nybooks.com/articles/20370

http://en.wikipedia.org/wiki/Regenerative_medicine

Originally appeared on Futurologija on 10.01.2010.. Original source: Što nam može ponuditi Biotehnologija?

Vezani članci:

1. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
2. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?
3. Poslovi budućnosti 2. dio
4. POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?
5. Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama