Struktura globalnog Internet prometa 2000. - 2015.

Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…

Prekretnica je 2005. godina kad uočavamo eksploziju prometa ponajprije zahvaljujući porastu popularnosti stranica namijenjenih razmjeni i prikazivanju video clipova (Youtube, Vimeo, Dailymotion, Hulu, VEVO, ). Značajan udio u rastu imala je i razmjena datoteka putem P2P mreža, i Torrenta (BitTorrent). «Obično» surfanje webom također je poraslo nekoliko puta, ali zbog tako eksplozivnog rasta prve dvije kategorije praktički nezamjetljiv na infografici.

Prema trendovima koje su uočili Cisco i The Economist, sličan scenarij razvoja internet prometa očekuje nas i u slijedećih pet godina. Ovakve prognoze od izrazite su važnosti tehnološkim kompanijama koje trebaju pripremiti svoje kapacitete za dodatni rast i (pre)opterećenost. Praćenje i razvoj ovog trenda pomaže i poduzetnicima u planiranju novih proizvoda i usluga; Uočljivo je da tržište nije do kraja zasićeno, na njemu ima mjesta za tvrtke izazivače koje mogu izbaciti vlastiti web video servis s nekim posebnostima koje bi ga izdvojile od etabiliranih igrača – ponajprije Youtubea. Na polju P2P usluga i razmjene multimedijalnih datoteka također ima prostora za prave i legalne «igrače» koji bi uz poštovanje autorskih prava, uz naplatu kvalitetnog sadržaja, a na principu djelovanja P2P mreža (koje korisnici već dobro poznaju) mogli oduzeti dio kolača ilegalnim stranicama i servisima za razmjenu. Sve će to biti moguće ukoliko Internet struktura ne kolabira pod enormnim stopama rasta.

Više o cijeloj temi možete saznati na slijedećim linkovima:

Internet overload: Surviving the Exaflood

Cisco Says Internet Video Could Swamp The Internet

Originally appeared on Futurologija on 29.11.2010.. Original source: Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)

Vezani članci:

1. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
2. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri
3. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
4. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
5. Terreform ONE – Izlet u budućnost održivog življenja [video]

Budućnost knjiga

Unatoč riječi “kriza” koja se u posljednjih godinu-dvije prečesto spominje, upravo promjena navika i načina konzumacije dugoročno će utjecati na budućnost tiskanih medija, prvenstveno novina, časopisa i knjiga. Baš kao što su Internet i digitalne tehnologije zauvijek promijenile svijet glazbe, filma i videa, na red su došle knjige i sam pojam njihovog izdavaštva.

Od 1450. godine i Gutenbergovih prvih otisaka, uspostavljao se i vladao je model koji je sada pred potpunim i dubokim promjenama. Digitalizacija sadržaja je ključna riječ koja mijenja gotovo svaki vid stvaranja knjige: počevši od osnovnog formata knjige, do same prirode autorstva, vlasništva, čitatelja i poslovnog modela u izdavaštvu.

Do 2015. godine slijedeća četiri trenda biti će jaka i vidljiva:

• Prognoza 1: Paralelno će postojati nekoliko jakih platformi za čitanje
• Prognoza 2: Sve više knjiga neće se uopće tiskati, već će odlaziti direktno u digitalnu distribuciju
• Prognoza 3: Wiki-knjige će postati značajan novi pravac
• Progonoza 4: Poslovni modeli će se izmjenjivati i biti predmet eksperimenata

Gutenberg

Pokretači promjena u izdavaštvu knjiga

Tehnološki i društveni trendovi stvaraju okružje koje je zrelo za temeljite promjene u svijetu knjiga.

• Digitalizacija knjiga - Knjižnica američkog kongresa, Internet arhive, Amazon, Google i ostali servisi aktivno skeniraju i pretvaraju tiskane knjige u digitalni format. Među nabrojanima, Google trenutno ulaže najveći napor u digitalizaciji i prema njihovim riječima, sve ikad odštampane i sačuvane knjige bit će u digitalnoj domeni do 2015. godine.
• Pojava bežičnih čitača elektroničkih knjiga, tj. e-book čitača – Amazonov Kindle, prvi čitač koji je ponudio bežičnu povezivost bio je ključan u transformaciji, dajući elektronskim knjigama široku atraktivnost, uzrokujuću skok u prodaji e-knjiga i pad u njihovoj cijeni
• Rast zastupljenosti bežičnog širokopojasnog pristupa Internetu - U Sjedinjenim Američkim Državama, inicijalnom i matičnom tržištu elektroničkih knjiga rasprostranjena 3G mreža omogućava čitateljima da s gotovo cijelog teritorija internetu i sadržaju pristupaju putem svojih prijenosnih računala, mobitela i čitača. Kindle i iPad podržavaju spajanje putem 3G mreže i WiFi standarda. Do 2015. ili ranije, očekuje se 4G mreža u formi WiMAX standarda.
• Generacijska smjena – Mladi naraštaji konzumenata imaju drugačija očekivanja i navike. Njihov način dobivanja informacija, način zabave i učenja temeljito su se promijenili. Upravo mladi korisnici činit će korisničku bazu za ekspanziju tržišta digitalnih knjiga
• Porast korisnički generiranog sadržaja – Različiti medijski formati poput blogova, videoigara i online servisa za video i slike (Youtube, Flickr) potiču očekivanja da će budući naraštaji sami kreirati i “remiksirati” sadržaj i sudjelovati u kreativnom procesu.
• Briga za okoliš - E-knjige imaju mogućnost biti “zelenije” od standardnih tiskanih izdanja, ovisno o tome koliko je klasična knjiga puta pročitana, ovisno o karbonskom otisku korisnika e-knjige, načinu zbrinjavanja baterija iz elektroničkih čitača itd. U tijeku su istraživanja, koja bi ukoliko rezultat bude povoljan za e-knjige, mogle dati dodatne bodove za elektronsko izdavaštvo.

Paralelno postojanje nekoliko jakih platformi za čitanje e-knjiga

Amazonov Kindle, predstavljen 2007. godine, nije bio prvi e-čitač, ali je zaokupio pozornost tržišta svojom jednostavnošću i marketinškim alatima velikog Amazona. Ugrađena Wi-fi veza i pristup Amazonovoj kolekciji uz početnu cijenu od 9,99 USD za velik dio sadržaja rezultirala je prodajom oko pola milijuna Kindle uređaja do kraja 2009. godine. Na sam Božić iste godine Amazon je po prvi put prodao više e-knjiga nego tiskanih izdanja mekog uveza.

Amazon Kindle 2010

Amazon i Kindle postali su prva ozbiljna alternativa tisku u više od pet stoljeća. Analitičari tvrde da će do kraja 2010. godine 10 milijuna Amerikanaca posjedovati neku vrstu čitača e-knjiga. U međuvremenu, rast prodaje elektroničkih knjiga od 2008. do 2010. godine iskazuje se u troznamenkastim stopama (Forrester research). Njihova procjena je i da će do kraja 2010. godine ovo tržište postići vrijednost od 500 milijuna USD.

Kindle i slični uređaji ipak su prva generacija čitača i posjeduju rudimentarne opcije. Njihov pristup, crno-bijeli sadržaj s premalo pažnje posvećene prilagodbi izgleda izdanja novom mediju i njegovim multimedijalnim mogućnostima, polagano popušta pred novim naraštajima čitača e-knjiga i tablet računalima. Puno prije 2015. godine konzumenti će moći birati i izabrati svoj jedinstveni način konzumiranja e-sadržaja prema raznim parametrima: dolaze nove generacije e-čitača s mogućnostima pretraživanja weba i instalacijom aplikacija. Neki mobilni telefoni i netbook računala dolazit će s dva ekrana kako bi simulirali izlged klasične knjige. Tzv. tablet računala, predvođena Appleovim iPadom ponovno su aktualna, analize pokazuju da tablet računala imaju potencijal otimanja većeg dijela publike klasičnim e-čitačima koji trenutno prikazuju sliku pomoću e-ink tehnologije.

“Straight-to-digital”: Većina knjiga više se neće tiskati

Možemo li neotisnutu “knjigu” uopće nazvati knjigom? Naravno, to je samo stvar percepcije ako pod knjigom podrazumijevamo jednu izražajnu cjelinu, zaokruženo autorsko djelo bez obzira nas kojem fizičkom ili elektronskom mediju on figurira. Sukladno vremenu u kojem nastaju, knjige će se sve manje i manje nalaziti u tiskanom izdanju, a digitalna izdanja postaju vrlo važna alternativa printu, nudeći neobjavljenim autorima ili izdavačima niže troškove zaobilazeći proces tiskanja.

Ovaj trend uočljiv je već neko vrijeme prvenstveno kod mlađih, tehnološki osviještenijih autora i čitatelja koji većinu svojih dnevnih obaveza i interakcije vrše putem interneta, maila i društvenih mreža. “Straight-to-digital” način izdavaštva također je pogodan za naslove koji se čitaju modularno ili zahtijevaju često osvježavanje i aktualiziranje sadržaja: udžbenici, vodiči, kuharice, rječnici. Naposljetku će se isključivo digitaliziranom izdanju priključiti i ostala izdanja. Sama mogućnost platformi u digitalnom izdavaštvu podrazumijevat će unaprijed osmišljen audio i video sadržaj priključen digitalnoj “knjizi”.

“Straight-to-digital” promijenit će načine autorstva. Pojedini autori postat će pioniri i inovatori formata, ispreplićući medije i pišući paralelne radnje kako bi čitatelji imali mogućnost odabira i i osjećali interaktivnost medija. Ovo bi se moglo pokazati izrazito bitno za proboj autora koji sami izdaju svoje radove. Sveopća sloboda od starih formi i formata tiskanih medija pomoći će povećanju kolaboracije među autorima što dovodi do novog fenomena wiki-knjiga.

Pojava Wiki-knjiga

E-knjige se još baziraju na Web 1.0 izdavačkom modelu: distribuiranje digitalnog sadržaja jednog prodavatelja ili izdavača čitateljima, koji ta djela pasivno konzumiraju. Digitalne knjige na putu su transformacije u Web 2.0 model (pogledajte teme na futurologija.com o budućnosti interneta: Web 3.0 ) u kojem je autorstvo otvoreno, distribuirano a čitatelji aktivno pridonose u idejama i pisanju. To su tzv. wiki-knjige, open source knjige.

Eksperimenti u pisanju wikiknjiga započeli su ranih 2000ih i njihov obujam dalje će se povećavati. Prve manifestacije wikiknjiga pozivale su zainteresirane čitatelje da pridonesu idejama projektu kojeg je započeo jedan autor/voditelj projekta. Među prvima su bili Neal Stephenson (Quicksilver), Lawernce Lessig (Code: And other laws of cyberspace). Model koji bi mogao prevagnuti u budućnosti mogli bi bit wikiromani (wikinovels) u kojima čitatelji sami pišu knjigu od početka. (Iako, u science fiction/fantasy domeni, fanovi sudjeluju u sukreiranju knjiga i vlastitih svjetova još od 1960ih.)

Code: And Other Laws of Cyberspace, Version 2.0

Quicksilver: The Baroque Cycle #1

Wikiknjige su eponim Wikipedie, najveće svjetske slobodne internetske enciklopedije koja do sredine listopada 2010. broji više od 14 milijuna članaka (88 tisuća na hrvatskom jeziku) koje aktivno uređuju i održavaju autori volonteri.

Promjena poslovnih modela u izdavaštvu

Digitalizacija vodi izdavaštvo knjiga istim zavojitim putem kamo je odvelo i industriju filma i glazbe – u bespuća interneta. Iznimni rast popularnosti e-knjiga povećao je pritisak na određivanje njihovih maloprodajnih cijena. Čitatelji očekuju da e-knjige budu jeftinije od njihovih tiskanih parnjaka, dok autori očekuju veći postotak tantijema za digitalna izdanja. Izdavači i maloprodajni web dućani ovdje se osjećaju izostavljenima.

Apple iPad 2010

Amazon, trenutno najveća snaga u e-izdavaštvu, pružio je mogućnost korisnicima da kupnju većine e-knjiga obave za 9,99 USD, dok je autorima ponudio 70% tantijema od prodaje takvih izdanja. Ovi potezi potaknuli su tradicionalne izdavače knjiga da razmisle o podizanju tantijema namijenjenih autorima. Izdavači će i dalje tragati za novim načinima i dodanim vrijednostima koje mogu pružitikako bi zadržali prihodovnost. Mnogi očekuju da će im Apple iPad dati svojevrsnu pregovaračku snagu pred Amazonom. Mnogi će početi prodavati direktno čitateljima, i tako se riješiti posrednika tipa Amazon. Google trenutno razvija rješenje koje će omogućiti prodaju knjiga putem standardnog web browsera, dajući izdavačima priliku da u potpunosti zaobiđu velike igrače i samostalno određuju cijenu.

Izvori, literatura:

http://www.jutarnji.hr/sajam-knjiga-u-frankfurtu–tesko-je-pronaci-one-kojima-je-format-e-knjiga-simpatican-i-blizak–ali-su-i-dalje-glavna-prica-/893806/

www.paidcontet.org

www.amazon.com/kindle

http://www.innovaro.com/LinkClick.aspx?fileticket=-CPpOmBrF2k%3d&tabid=78

Originally appeared on Futurologija on 17.10.2010.. Original source: Budućnost knjiga u post Gutenberg eri

Vezani članci:

1. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
2. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
3. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu
5. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]

Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.

U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.

Apple iTunes Music Store u samo pet godina postojanja je postao najveći maloprodajni lanac glazbe u SAD i svijetu. Osim ekonomskog uspjeha, pojam iTunes, kao i komplementarne proizvode iz iPod/iPhone linije, smatram mega-brandom i općim mjestom pop kulture ranog 21. stoljeća. Uspjeh Appleovog koncepta pokazuje kako je implementacija novih tehnologija, u sprezi sa svježim idejama nužna za revitaliziranje starih i neadekvatnih poslovnih modela. Osim toga, rezultate analize postojećeg uspješnog sistema moguće je upotrijebiti i kao polaznu osnovu za kreiranje i iznalaženje novih poslovnih mogućnosti na polju online digitalne glazbe.

Računalna i Internet revolucija kao točka preokreta u diskografskoj industriji

Pojam „diskografska industrija“, prema međunarodnom standardu industrijske klasifikacije (ISIC) obuhvaća kompanije i organizacije koji snimaju, proizvode, izdaju, distribuiraju i promoviraju proizvod – snimljenu glazbu. U širem smislu termin obuhvaća i neprofitne organizacije poput glazbenih unija, udruga, sindikata i agencija za prikupljanje i distribuciju tantijema. Krovna organizacija diskografske industrije je IFPI.

iTunes

Ubrzanim razvojem računalne i telekomunikacijske tehnologije, a posebice populariziranjem kućnih i osobnih računala početkom osamdesetih, te komercijalnom eksplozijom Interneta sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sve privredne i društvene grane doživjele su temeljit zaokret u pristupu poslovanju, kao i samom njegovom obavljanju. Industrija zabave, čijem je mehanizmu diskografija jedan od ključnih sastavnih dijelova, goleme postotke svojih ekstraprofita nagomilanih tijekom zlatnog doba ležerno je usmjeravala u najnovije produkcijske tehnološke dosege, dok je socijalni kontekst i potencijal novih medija i tehnologija za distribuciju diskografskih proizvoda ostao zanemaren.

Cijeli paradoks dot-com svijeta koji se na prijelazu milenija odvijao na globalnom nivou i u svim industrijama, na svijet diskografije primjenila je grupa studenata kojoj je na čelu bio Shawn Fanning. Oni su u svojoj studentskoj sobi osmislili i pokrenuli Napster – prvi i revolucionarni Peer-to-peer program za besplatnu (ali i ilegalnu) razmjenu glazbe između fanova. Napster je ugašen nakon sudskih tužbi velikih diskografskih kompanija, ali je i nepuna godina dana njegovog djelovanja pokazala način na koji nova Internet generacija konzumira glazbu: odmah sad, jednim klikom, ovdje, u neograničenim količinama, po mogućnosti besplatno ili vrlo vrlo jeftino. Ovim načelima vode se svi današnji legalni download servisi, uključujući reinkarnirani (legalni) Napster, gigantski iTunes Music Store, te ostale poput Nokia OVI, Amazon MP3, Rhapsody. Razumljivo, baratanje sa riječima poput “besplatno” ili “gotovo besplatno” predstavlja hod po rubu profitabilnosti, pa žrtve digitalne ere nisu rijetke: Myspace je u 2009. kupio Imeem, a pred Božić 2009. servis Lala podpao pod okrilje iTunesa.

Još je uvijek dug put do potpune i globalne implementacije novih tehnologija u konzumaciji glazbe. Osim potrebne kritične razine kupovne moći i razine svijesti o poštovanju autorskih i srodnih prava, pristup prijenosnim digitalnim playerima, pristup broadband internetu i naprednim mobilnim telefonima još je uvijek u ranoj fazi usvajanja na mnogim svjetskim tržištima.

Diskografska industrija postupno se prilagođava dramatičnim promjenama koje donosi nova tehnologija. Tehnologija omogućava konzumentima nabavljanje glazbe na više različitih načina, sa prijenosnim digitalnim playerima (Apple iPod, Microsoft Zune) koji uz pomoć efekta sinergije (iznimna lakoća korištenja, integriranost playera i download servisa, statusni simbol, lifestyle) zapravo povećavaju promet legalnih downloada.

Današnju sliku diskografske industrije sačinjava „velika četvorka“; diskografske kompanije Universal Music Group, Warner, EMI i Sony Music Corporation, koje sa svojim ekspoziturama i tvrtkama kćerima drže preko 80% ukupnog svjetskog tržišta snimljene glazbe.

Nastanak i razvoj Apple iTunes Store

iTunes

Kompanija Apple inc. započela je revoluciju osobnih računala 1970-ih svojim modelom Apple II, a razvoj nastavila serijom Macintosh 1980-ih. Suosnivači, (tada studenti) Steve Jobs i Steve Wozniak, svoju tržišnu nišu pronašli su u proizvodnji jednostavno i pametno dizajniranih računala sa što jednostavnijim korisničkim sučeljem. Računala ostalih proizvođača bila su nezgrapna, teška za uporabu i održavanje, te namijenjena isključivo biranim i školovanim profesionalcima iz sfera visokog biznisa i znanosti. Široki tržišni pristup (s dovoljnom dozom „klase“) omogućio je Appleu strelovit rast i izlazak iz legendarne garaže u kojoj su započeli; uskoro su iskustvo osobnog računalstva mogli iskusiti učenici, studenti, profesori, kao i kreativni profesionalci koji su u vršnim modelima iz Apple ponude prepoznali oruđe za rad. Duh i ozračje „kompanije iz garaže“ ponovno je oživljen 1996. povratkom Stevea Jobsa u Apple na mjesto predsjednika uprave. Sama filozofija kvalitetnog dizajna, lakoće uporabe i popratno promoviranog „in“ lifestylea vezanog uz konzumaciju Apple proizvoda, u više se navrata pokazala kao pun pogodak.

iTunes softver nastao je iz puke potrebe Applea da svojim korisnicima pruži vlastito rješenje za preslušavanje i organizaciju sve popularnijeg komprimiranog mp3 formata zapisa glazbe. Zbog potrebe hitnog djelovanja (novi program za preslušavanje mp3 zapisa glazbe trebao je biti uključen u distribuciju novog operativnog sustava Mac OS X) otkupljeno je već gotovo rješenje „SoundJam MP“1, a prilagodba aplikacije Apple filozofiji, standardima značila je u osnovici krajnje pojednostavljenje korisničkog sučelja i smanjivanje broja opcija programa.

Ideja za pokretanjem online glazbenog servisa i vlastitog mp3 prijenosnog playera nije se rodila paralelno s idejama o razvoju „iTunes“ – praktičnog softverskog playera, već je nastala nešto kasnije, kada su se u interakciji s iTunesom pokazali mnogi nedostatci već postojećih, tada aktualnih mp3 prijenosnih playera. Pravo rješenje, i već gotovi business plan Appleu je ponudio vanjski suradnik Tony Fadell, no uz ideju o naprednom hardverskom mp3 playeru išao je i revolucionarni dodatak. Tony Fadell, inspiriran Napsterovim modelom razmjene glazbe osmislio je legalni online glazbeni servis koji bi smanjio piratiziranje i diskografskim kompanijama donosio profit od glazbenih downloada. Spoznavši dalekosežnost i revolucionarnu važnost ovog projekta, direktor Steve Jobs osobno se priključio razvojnom timu iTunes – iTunes Music Store – iPod, a od sredine 2007. i iPhone.

Poslovni model

Cjelokupni poslovni model na kojem počiva iTunes Music Store kreiran je i uspostavljen još 2001. godine, te uz nužne evolucijske preinake odlično funkcionira i danas, a u samo pet godina od implementacije Apple je postao najveći prodavač glazbe u SAD, što indirektno implicira i na svjetsku lidersku poziciju. Kao jedne od ključnih faktora uspjeha ovog modela možemo identificirati slijedeće elemente: Jasna i jednostavna cjenovna politika, Širina i opseg ponuđenog kataloga, Iznimna lakoća uporabe, Sustav zaštite od neovlaštenog kopiranja, Sinergija s popularnim hardverom: iPod i iPhone, Karakterističan način poslovanja s diskografima. Ovo su neki od sadržaja koje je moguće kupiti (ili besplatno nabaviti na iTunesu): Pjesme (pojedinačni singlovi i albumi), Application store, Podcast, Iznajmljivanje filmova i serija, Predavanja sa američkih sveučilišta itd..

Tržišna analiza Apple iTunes Store

Apple iTunes Music Store u samo pet godina svog postojanja uvelike je promijenio tržište glazbe, kao i način konzumiranja iste. Uspjeh ovog globalnog fenomena rezultat je usklađenog rada na nekoliko područja: uočavanje prilika na tržištu, nastupanje na novim i neotkrivenim tržišnim nišama u nastajanju, korištenje korporativne sinergije i snage branda, te simultano plasiranje komplementarnih hardverskih i softverskih proizvoda.

Internet je revolucionarizirao poslovanje, a iTunes je samo još jedan u nizu primjera; u takvim promjenama, važno je pratiti i demografske trendove radi analize postignutog i radi daljnjeg planiranja. Npr., u samo jednoj godini (2005./2006.) postotak Amerikanaca u dobi iznad 12 godina koji posjeduju prijenosni mp3 player i više se nego udvostručio. Upotrebom prijenosnih digitalnih playera (gdje je vodeći iPod sa 68% američkog tržišta) dominira pretežito mlađa populacija, ali su trend u penetraciji korištenja takvih uređaja u 2008. u svoju korist preokrenuli pripadnici Generacije X i mlađi Baby boomeri u rasponu između 30 i 49 godina. Vidljivo je da sve više ljudi, različitih dobnih skupina, konzumiraju digitalnu glazbu.

iTunes Music Store nudi korisnicima mjesto za sve njihove digitalne glazbene potrebe. Kulturološki trendovi, društvene vrijednosti, uvjerenja i norme, još od od nastanka pojma „download glazbe putem Interneta“ bile su pozitivno nastrojene prema downloaderima, tj korisnicima koji na taj način nabavljaju glazbu, bilo ilegalno (u većoj mjeri) ili legalno. Apple trenutno procjenjuje da je samo oko 3% glazbe pohranjene u iPodima preuzeto na legalan način, tj. s iTunes servisa. Jasno je da društvo na globalnoj razini još uvijek nije došlo niti blizu zadovoljavajuće razine svijesti o potrebi poštovanja i reguliranja autorskih prava.

Potencijalni kupci štede novac na downloadu glazbe, no je li to djelomično i zbog trenutne ekonomske situacije? Kada su P2P mrežni servisi prvi put predstavljeni u SADu, a i u svijetu na prijelazu milenija, ekonomska situacija nije bila blistava. Dapače, krah dot-com tržišta 2000. godine donio je nepovjerenje u brzorastuće Internet kompanije i njihove proizvode i usluge. Korisnici su se sve više počeli okretati pojmu „besplatno“; pa čak i ako je to „besplatno“ značilo zadiranje u zonu sive ekonomije. U slijedećih osam godina dot-com tržište raslo je stabilnije i sporije, no dovoljno brzo da stvori drugu generaciju velikih igrača na tržištu. U igru se uključio i Apple, osvajajući do tada neistraženi teren legalnog downloada digitalne glazbe. Cijena od 99 centi po jednoj pjesmi uspostavljena je nakon detaljnog istraživanja tržišta, te se vjeruje da je dovoljno niska da pretrpi i određene potrese u ekonomiji, pa da korisnicima usljed pogoršanih ekonomskih prilika ne bude glavni faktor odustajanja od kupnje.

Budućnost tržišta glazbe, budućnost liderstva Apple iTunesa

Digital Music

Tržište glazbe doživjelo je temeljite promjene u posljednjih pet godina. Nove tehnologije u potpunosti su izmijenile način na koji slušatelji nabavljaju i konzumiraju glazbu. Od 2003. do 2009. globalno tržište online digitalnom glazbom naraslo je od praktički 0 do 4 milijarde dolara na godinu. Lider na tržištu online digitalne glazbe je kompanija Apple sa svojim servisom iTunes Music Store, sa preko 70% udjela na tržištu legalnih downloada. Trenutno vodstvo iTunes Music Store može zahvaliti korištenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodima iz ostalih divizija matične kompanije: iPod i iPhone, jednostavnošću korištenja, intuitivnom dizajnu, te najvećoj bazi online pjesama na tržištu.

Perspektive za daljnji razvoj online tržišta digitalnom glazbom su ogromne. Procjenjuje se da će do 2012. godine glavninu prihoda od prodaje glazbe diskografi ostvarivati upravo na tržištu downloada, mobilnih sadržaja i pretplata. Analiza iTunes servisa pokazala je da je vodeća pozicija čvrsta i stabilna na rok 1-2 godine, ali i da je to razdoblje u svijetu Interneta izuzetno dugo, te je moguće iznenadno pojavljivanje jednako dobro organiziranih takmaca.

Razvojne prilike za održavanje prednosti i ostanak u vodstvu:

• Razvoj  iTunes App storea za mogućnost kupnje svih aplikacija i za desktop računala
• Kompatibilnost sa svim mobilnim platformama: Android, Win Mobile, PalmOS, Symbian. Prisjetimo se kako je popularnost iTunesa skočila kada je napravljena verzija za PC
• Cloud Computing, Streaming: Sadržaj koji je korisnik kupio ili iznajmio nalazi se “negdje” u računalnom cloudu, a sadržaj je dostupan na zahtjev putem bilo kojeg uređaja.
• Prodaja pjesama kao rezultata pretrage u tražilicama neovisno od iTunes softvera
• Ugovori sa mobilnim operaterima: Revenue sharing
• Nestanak DRM zaštite:  Potencijalni razvoj iTunes Music Store u budućnosti uključivao bi uvođenje pretplatničkog modela uz zadržavanje postojećeg „a la carte“ modela, liberalniju politiku s DRM zaštitom, kako bi se omogućila kompatibilnost prijenosa kupljenog sadržaja s preostalih 30% tržišta. U prilog liberalizaciji Appleove tvrde politike zaštite DRM-om idu u prilog i konstantne sudske tužbe za monopoliziranje položaja koje u zadnje vrijeme podižu zemlje članice EU.
• Usluge za poslovne korisnike: e-learning, treninzi, predavanja

Prilike za itunes su i daljnje širenje na Video, TV, filmske sadržaje, te daljnju diverzifikaciju i povećanje kvantitete digitaliziranog sadržaja. Pohvalni su potezi sa iTunes University gdje se na download besplatno daju predavanja sa pojedinih američkih sveučilišta.

Od daljnjeg razvoja tržišta na dulji rok može se očekivati stabilizacija utjecaja iTunesa na nešto manje ispod polovice tržišnog udjela, dok će se ostatak tržišta raspodijeliti između konkurenstkih glazbenih portala: Amazon MP3, Wal-Mart MP3 store, Myspace, a u zadnje vrijeme i Spotify, Simfy itd.

Marko Pejnović

Izvori

Apple inc. PR, http://www.apple.com/pr

Gasser, U., Bambauer, D., Harlow, J.: , iTunes – How Copyright, Contract, and Technology Shape the Business of Digital Media, The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School 2005.

Hormby, T.: A history of iTunes and iPod, iPod Observer,

IFPI: IFPI Digital Music Report 2009

Music and the Internet, RIAA – Recording Industry Association of America, http://www.riaa.com/

Originally appeared on Futurologija on 05.01.2010.. Original source: Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Vezani članci:

1. Budućnost knjiga u post Gutenberg eri
2. Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]
3. Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu
4. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
5. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)