Ekonomski analitičar Velimir Šonje iznio je svoj vrlo interesantan pogled na budućnost financijskog tržišta i na bankarstvo u europskoj uniji i u našoj regiji.

S obzirom da Hrvatska čini svega 0,05% novčane mase i kredita EU, zanimljiv je stav prof. Šonje da će strane banke u Hrvatskoj za desetak godina vjerojatno postati podružnice matičnih banaka.

“..postojeći trendovi već ocrtavaju grube strukture svjetskog bankarstva i naznačuju kako će ono izgledati za 20 godina. Najveće promjene vidi u platnom prometu i trgovanju na deviznom tržištu, a značajno će se unaprijediti i upravljanje rizicima, uslijed napretka tehnologije. U budućnosti će se krediti kupovati kao svaka druga roba u dućanu.”

Više o budućnosti bankarstava na tPortalu.

Pročitajte sve komentar i analize autora Velimir Šonje

Smak svijeta

Medijske teme u kojima se obrađuju razni scenariji smaka svijeta i svojevrsne apokalipse zaista su popularne kod čitatelja. Vjerojatno svakog mjeseca pojavi se neka teorija potkrijepljena „ozbiljnim” dokazima kako je upravo ona prava i jedina istinita, a kao futurolog prilično često dobivam upite o mojem viđenju apokalipse.

Katastrofalni potres, tsunami i opasnost od nuklearnog incidenta u Japanu, kao i približavanje još jednog „apokaliptičnog” datuma 19.3.2011. pojačali su frekvenciju upita ovakve tematike na moju adresu. Moram priznati da nisam sklon vjerovanju u takve stvari, niti se kao futurolog time bavim. Ali, ono nešto u nama ljudima tjera nas da imamo mišljenje o skoro svemu. Sjetio sam se jednog razgovora koji je objavljen prije nekoliko mjeseci u jednim novinama u kojima smo se dotaknuli (i ugodno popričali) o mogućem kraju. Najzanimljivije dijelove možete pročitati u nastavku.

Može li se budućnost predvidjeti?

Budućnost se ne može predvidjeti, ali se možemo pripremiti za nju! Upravo tu nastupa futurologija koja proučava moguće, poželjne ….. događaje. U stvari: izrađujete scenarij kako biste se pripremili za sve što se može dogoditi u budućnosti. Znači, planirate čvrste ideje i vodilje za dulji vremenski raspon, tzv. strateško predviđanje. U disciplinu futurologije ne spadaju oni koji budućnost predviđaju uz izraženu pomoć nadnaravnih sredstava i procesa, ali futurologija nastoji razumjeti njihove prediktivne modele i interpretaciju tih modela. Na primjeru poznatog znanstvenika Arthura C. Clarkea kojeg mogu citirati – iako su znanstvene greške rijetke u Clarkeovim radovima, on je mnogo puta imao krivo što se tiče tehnološkog napretka: “Često je bilo zanimljivije vidjeti u čemu sam (i zašto) imao krivo, nego gdje je ispalo da imam pravo”.

Svakako pročitajte:

Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Replikatori hrane

Koji je primarni predmet istraživanja futurologije?

Futurologija je toliko široka da ne možemo a priori reći da je neka znanost nositelj futurologije. Futurologija se najviše skoncentrirala na scenarije budućnosti pokušavši predvidjeti neke događaje. Ali možemo reći da kvalitetan futurolog može imati svoje područje interesa.

Primjerice: Ekonomija. Kakva će biti budućnost ekonomije: hoće li to biti liberalni kapitalizam, kapitalizam s ljudskim licem ili ćemo se vratiti u prvobitnu razmjenu dobara? Tijekom istraživanja ovih pitanja on ne smije zanemariti cijeli niz događanja na drugim poljima koja se paralelno odvijaju i mogu utjecati na krajnji ishod: politički događaji, previranja u društvu, napredak u tehnologiji, medicini… Zamislite samo da se ostvare nekakvi fikcijski izumi poput replikatora iz Zvjezdanih staza? Možete li zamisliti kamo bi to odvelo ekonomiju. Ekonomija je bazirana na tome kako efikasno raspodijeliti resurse koji su oskudni. Pojavom replikatora hrane ili osobnih predmeta oskudnost izostaje i neke stvari se iz temelja mijenjaju. U svakom slučaju: futurolog ne smije zatvoriti svoja osjetila niti uši za druga područja jer mi živimo u sistemu u kojem je sve u međusobnom prožimanju i djelovanju.

Odakle potreba kod čovjeka da zna svoju budućnost?

Ta je potreba od samih početaka čovjeka, ljudskog društva. Predviđanje budućnosti, i “pobjeđivanje sudbine” zaokupljali su imaginaciju ljudske vrste od njenih početaka. Sama mogućnost predskazivanja onog što dolazi davala je ljudima osjećaj sigurnosti, utjehe i moći nad nedaćama svakodnevnog života. Osoba i skupine osoba koje bi ovladale “tehnikama proricanja” ili protokom informacija o rezultatu samog proricanja ostvarivale bi značajnu kompetitivnu prednost pred neukim i neupućenim članovima zajednice. Ta skupina ljudi – ajmo je nazvati elita je raspolagala sa svojim informacijama za koje su koristili čak i proroke i gatare da bi doznali kako doći do bogatstva do pobjede u ratovima itd.

Što u tom kontekstu znači pojam vremena? Prošlost, sadašnjost, budućnost?

Sad dok govorim tu rečenicu to je već prošlost. Tako da je vrijeme stvarno relativno, ali mi ga aproksimiramo, sistematiziramo i prikazujemo nekakvom vremenskom lentom, kalendarima i satovima da nama bude lakše.

Ima li futurologija kakvih dodirnih točaka sa “vračarama i vradžbinama”?

Reći ću da ima! Sad bih mogao pobrati raznorazne psovke od ozbiljnih znastvenika. Ali u početku je upravo sve počelo od toga. Uz slikovite obrede poput gledanja u kristalnu kuglu i tumačenja sadržaja utrobe ptica proricanje budućnosti činio se kao mističan i odgovoran posao. No, unatoč svim usađenim ograničenjima i limitiranom setu razvijenih alata na raspolaganju, posao kolege pra-futurologa zadržao je poveznicu s današnjom modernom futurologijom: kreativnost, uzbuđenje i svojevrsno pionirstvo u ispitivanju mogućnosti i granica. Tako da se uvijek nalazilo nekoga tko je želio objasniti. Danas se futurologija koristi naprednim metodama kvantitativnog predviđanja i izrada scenarija.

Kakva nam je budućnost na Zemlji? Imamo trenutno velik broj katastrofalnih poplava, počevši od Pakistana, Kine, Poljske, Češke, Njemačke…

To nitko ne zna! Ali možemo pretpostaviti dva-tri scenarija koja bi mogla biti najvjerojatnija. Mi želimo promatrati iz pozitivnog aspekta. Tako da i ako mislimo da nam se sprema nešto lošega to nastojimo ili spiječiti ili izbjeći. Ako pitate za konkretne klimatske promjene ,to možemo tumačiti u kontekstu globalnih promjena i potpomognutih direktnim ljudskim uplitanjem. Vjerujem da ljudski rod ima šansu za preokret, samo što još nismo dotakli tu kritičnu točku. Mislim da će biti potrebno puno više ozbiljnih i kritičnih događaja koji bi doveli do katarze i natjerali ljudski rod da promijeni paradigmu i način mišljenja.

Dolazi li smak svijeta?

Je li netko predvidio ove događaje koji nam se danas zbivaju poput poplava ili potresa?

Nisam sklon vjerovanju raznim proročanstivma jer ih ne možemo bazirati na nečem čvrstom i kredibilnom. Ako uzmemo za primjer Nostradamusa, više sam ga čitao kao beletristiku. Ali, mogu vam reći da su upravo znanstvenici ti koji su na temelju mjerenja još 60-tih godina predviđali da bi se sve to moglo dogoditi. U dokumentarnom filmu Ala Gorea “Neugodna istina” u kojem su znanstvenici vršili sva ta mjerenja upozorili su na događaje povezane s klimatskim promjenama koji se nama događaju upravo početkom 21. stoljeća.

Svi govore o “smaku svijeta”. Prema K’uranu “smak svijeta će doći kad će dojučerašnji čuvari deva postati graditelji palača”. Što u prijevodu na suvremeni jezik znači: “svi oni koji su do jučer bili siromašni preko noći su postali tajkuni”…

Svete spise je teško komentirati, pogotovo izvan konteksta. Ali ako ćemo ući u misaonu igru to ne mora značiti kraj svijeta za sve, već može značiti kraj jednog poretka za one koji su bili gore i na vlasti, a sad zbog određenih poteza bi mogli završiti dolje i obratno. Iznenadna oskudica u materijalnom i nedostatak moći njima zaista i znači kraj svijeta, zar ne. Mjene su stalne a obrati zaista mogu biti neočekivani.

A kako gledate na proročanstvo Maya prema kojima “smak svijeta” kuca na vrata?

Oni su to predvijedjeli za 21. 12. 2012. za vrijeme zimskog solsticija kad je dan na našoj polutci najkraći. Ali mislim da su mislili više na promjenu svijesti kod ljudi. Ako dovoljno puta čujemo upozorenje možemo se zapitati što se s nama događa? Inače, oni su također rekli da će doći Planet X koji će poremetiti Zemljinu putanju. U svakom slučaju zanimljivo i poticajno štivo za kreativno razmišljanje, neovisno o tome koliko nevjerojatno zvuči.

A provjerenja proročanstva “babe Vange” koja je navjestila II. svjetski rat, propast III. Raicha, pomor i glad…?

Ona je interesantan medij. Poznata nam je stoga što je iz naše regije, okolice. Mislim da i drugi narodi imaju slične medije za koje misle da su baš oni u pravu. Tako da ne možemo govoriti da je ona ikakav autoritet. Ona je govorila o smaku svijeta 2010. godine. Eto, ostalo nam je još malo vremena (razgovor je vođen u rujnu 2010.), pa da vidimo što će biti. Ruski znanstvenici su se bavili s njome, ali ta istraživanja nikad nisu bila objavljena. Oko njenog djelovanja postoje velike kontroverze. Naime, postoje dokazi da je radila sa špijunskom službom tako da je od njih dobivala kvalitetne strateške informacije. Vidite da za svaku tezu postoji i protuteza.

Ono što je interesantno je to da je predvijela da će se 2040. pojaviti opaka bolest koja višestruko ubrzava starenje čovječanstva. Ako okrenemo način razmišljanja, možemo ideju postaviti i ovako: Hoće li čovječanstvo uistinu stariti brže, ili će se promijeniti naš pojam protoka i brojanja vremena, tako da ćemo imati dojam da nam zbog količine zadaća i obaveza život prolazi u hipu? U svakom slučaju, dala ideju mnogim autorima fikcije.

Mora li čovjek ove poplave i potrese shvatiti kao znak upozorenja? Kao “prst Božji”?

Svakako kao upozorenja da je sa svojim djelima prouzrokovao neravnotežu na Zemlji. Postoji holističko poimanje prema kojem je planeta Zemlja „živi” organizam koji pati. Trebali bi promijeniti način pristupa I razmišljanja, jer pustiti Zemlju da se sama od sebe oporavi to iziskuje puno vremena. Znači: jedno proaktivno razmišljanje kako spasiti Zemlju.

A kako bi izgledao “Dan poslije”?

Mislim da nas baš briga za to s obzirom da nas neće niti biti!

A odakle bi sve počelo?

Imamo doslovno 500 tisuća scenarija za smak svijeta. Trebamo vidjeti: počevši od klimatskih promjena do udara meteora do nuklearnih eksplozija. Postoje razni scenariji.

Može li svijet ako znamo da je “od vijeka i za vijeka” doživjeti svoj kraj?

Naravno! Sve što ima svoj početak ima i svoj kraj!  To je citat iz Matrixa.

Kako vi kao ozbiljan futorolog gledate na poplavu “proročica i proročanstava”?

Evidentna je poplava televizijskih emisija s ovakvom tematikom, ali tome ne pridajem pažnju niti to ikad gledam. Ali razumijem zašto se to događa. Za sve za čime postoji potražnja stvara se i adekvatna ponuda. A znamo da su ljudi po prirodi znatiželjni. Žele vidjeti i utješiti se da će im biti dobro, te da se loše stvari događaju nekom drugom.

Govori li to nešto o stanju u društvu?

Društvo se transformira. Dijete kad se rodi odmah se počinje razvijati, odnosno starjeti. Drštvo je živo tkivo. Sad da li možemo govoriti o degradaciji društva? Čak je i Platon u staroj Grčkoj govorio o “mladeži koja ne poštuje starije”. Citat koji zvuči kao da ga je izrekao danas neki stariji gospodin.

Smije li čovjek zaviriti u svoju budućnost? Nije li to u suprotnosti sa Božjim zakonima prema kojima samo Bog zna kad će svijetu doći “konac i kraj”?

Svakako da smije. Ljudi žele i trebali bi proaktivno razmatrati svoju sudbinu, jer samo na taj način mogu izbjeći ili mogu biti spremni na ono što nas čeka. Da se malo manje osvrćemo u svoju prošlost, a više okrećemo budućnosti kako bismo mogli ostvariti svoju sreću.

Ne vrti se sve oko politike

Mi smo u recesiji. Svi pričaju da je recesiji kraj. Kakvi ćemo kao ljudi iz te velike krize izaći? Da li ćemo postati zombiji, otupjeti kao ljudi, porušiti nam se ideali… Kako će svijet poslije ove velike krize izgledati?

Na žalost ako smo rekli da je povijest učiteljica života, onda se možemo vratiti u doba velike ekonomske krize od 29. do 33, a svi znamo kako je to završilo i odjeknulo: Naoružavanjem i velikom finalom 1939. sa II svjetskim ratom. Nadajmo se da neće tako završiti. Ova kriza nije toliko duboka kao velika kriza 1929. godine. Otada je svjetsko bogatstvo višestruko uvećano, pa su za aktualnu krizu postojale akumulirane rezerve i načini da se svijet pregrupira.

Uvijek ima ljudi kojima će stradati ideali, ali mislim da je mladost ona koja je manje osjetila. Jer onaj koji raste u lošim uvjetima za bolje niti ne zna. Ali uvijek može stremiti ka boljem ili promijeniti nešto. Mislim da je potrebna generacijska smjena u politici. Mi smo već dulje vremena neovisno o gospodarsko-političkim sistemima okruženi istim ljudima. Naravno, ne vrti se sve oko politike i u stvari bi ju trebali što manje držati u svom životu. Svakodnevni život bi se mogao poboljšati tako da se bavimo uz posao nekim aktivnostima gdje bi izbacili frustracije: sportom, boksom, crtanjem, pisanjem blogova. Uvijek se može se dogoditi da na tom drugom području budemo uspješniji nego na primarnom od čega živimo.

———

I za kraj…

TBF – Smak svita

Tijekom istraživanja građe za temu budućnosti Hrvatske i Hrvatska 2020, naišao sam na zanimljivu seriju na Youtubeu. Riječ je o dokumentarnoj emisiji „Hrvatska 2020“ iz 2002. godine.

Upoznavši se s metodom planiranja scenarija budućnosti 1999. godine, skupina uspješnih profesionalaca s raznih područja osnovala je Zakladu 2020, čija je svrha promišljanje scenarija hrvatske budućnosti: prvo za deset, a zatim i za dvadeset godina. Promišljanja, iskustva i scenariji skupljeni su i prezentirani u ovom filmu.

Na Facebook stranicama Zaklade 2020 saznajemo nekoliko interesantnih detalja o kojima pišu Sergej Bulić (član zakladnog vijeća) i Petar Turković, direktor zaklade:

Zaklada 2020

“Zaklada 2020 osnovana je 1999. godine od strane osamnaest osnivača s idejom uspostavljanja hrvatskog think-tank-a. U jesen 2001. godine Zaklada 2020 u suradnji sa švedskom konzultacijskom kućom Nextwork započinje s projektom izrade scenarija razvoja Hrvatske.

Jedan od ciljeva je bio i stvoriti zajedničku platformu za nacionalni dijalog o vjerojatnim budućnostima te na taj način senzibilizirati javnost, uključiti sve društvene sfere i doći do zajedničke nacionalne vizije razvoja. Želja nam je bila da budućnost Hrvatske bude glavna tema u javnosti. Okupili smo vodeće domaće i strane znanstvenike i multidisciplinarne stručnjake koji su bili voljni sudjelovati u ovako prestižnom projektu.

Cijeli projekt je realiziran vlastitim sredstvima (fund raising) bez potpore vlade ali uz sudjelovanje nekih njenih članova (dužnosnika). Ključni tim je brojio četrdesetak ljudi. Sam projekt trajao je od rujna 2001. do svibnja 2002. i odvijao se kroz četiri trodnevne i niz jednodnevnih radionica, kao i brojnih interakcija u malim grupama. Uz to permanentno su se vršile konzultacije s vanjskim stručnjacima iz pojedinih područja.”

O filmu Hrvatska 2020

Hrvatska od svog osamostaljenja nikad nije imala niti danas ima- kvalitetno donešenu strategiju svog razvoja. Čak štoviše – nikad nije imala niti preduvjet za tu strategiju – razvojnu viziju – oko koje bi bio stvoren javni i politički konsenzus, i koja bi predstavljala temelj za izradu opće strategije hrvatskog razvitka, ali i temelj za izrade svih granskih strateško razvojnih dokumenta.

—

Kad smo konačno izradili tri različita scenarija razvoja Hrvastke do 2010. godine, htjeli smo krenuti u drugu fazu i učiniti priču javnom. U tu svrhu Hrvoje Juvančić, napravio je dokumentarni film Hrvatska 2020. koji je prikazan nekoliko puta na HTV-u, Vjeran Mišurac producirao je za HTV tri emisije različih vijesti iz 2010. godine, svaka pripadajući drugom sceariju, a s Večernjim listom dogovorili smo, da u tijeku tri dana koliko je trajala konferencija na kojoj smo prezentirali scenarije, svakog dana u njihovom izdanju izađe i novinski dodatak, Vijesti iz 2010. godine, i to svakog dana vijesti iz drugog scenarija 2010. godine.

Plan je bio da priča (skoro poput one Orsona Wellsa), šokira javnost i da to bude otponac za javnu seriju javnih rasprava i procesa poput švedskih. Nažalost, nismo imali dovoljnu političku potporu da bi mediji tu zadaću obavili, pa je HTV, naše vijesti emitirao u popodnevnom kolaž programu (umjesto kao prilog oko kojeg se mogla napraviti debata u prime time-u) , a Večernji list zbog političkih implikacija desetak dana pred konferenciju odustao od već prihvaćenog projekta izdanja Vijesti iz 2010.“

Svakako pročitajte:

Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

I svakako odvojite oko 45 minuta za gledanje filma:

Kolega futurolog gostujući autor na našim stranicama Miloš Rančić gostovao je u utorak 8.2. na Radioteleviziji Srbije, na Radio Beogradu u emisiji “Pravila” voditelja i novinara Nenada Militarevića.

U emisiji su dotaknute brojne teme, počevši od zastupljenosti futurologije kao znanstvene discipline u Srbiji, demografije (prirodni prirast stanovništva se smanjuje), ekonomije, ekologije (pokušaj borbe s posljedicama globalnog zatopljenja) i mnoge druge. U nastavku poslušajte segment iz emisije Pravila…

Futurologija u Srbiji

Preslušajte segment iz emisije “Pravila”:

Futurologija-RadioBeograd1-8.2.2011 by futurologija

Earth 2100

Bilo je riječi “mockumentary” filmu, tj. lažnom dokumentarcu u produkciji ABC-a o planetu Zemlji na početku slijedećeg stoljeća (2100. godine) koji je naveden kao interesantan primjer koji i nije savim točan, već je tu zbog upozorenja kako bi stvari mogle završiti 2100. godine ako određeni negativni trendovi prevladaju. Cijeli dokumentarac možete pogledati u porozoru ispod:

Svakako pročitajte:

Serija članaka Miloša Rančića “Kako preživjeti budućnost”

Objavljujemo nekoliko ulomaka iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost autora prof. dr. sc Velimira Sriće.

Ovdje pročitajte ulomke iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Objavljivanje ulomaka dogovoreno je s autorom. Dijelovi i koje ćemo objaviti zaista su zanimljivi i inspirativni ali kako biste stvarno dobili zaokruženu viziju, svakako biste trebali nabaviti i pročitati cijelu knjigu!

Za sad, donosimo samo nekoliko citata iz knjige Hrvatska 2020 -Jedna moguća budućnost:

Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Mašta i znatiželja oduvijek su glavni izvori uspjeha, posebno u doba krize. To moraju biti glavni motori Hrvatske 2020. Nečim smo nezadovoljni, imamo problem pa moramo smisliti nešto bolje. Zbog toga su izumljeni kotač, plug, koplje, parni stroj, kompas, elektromotor, čip, televizor, hladnjak, kompjutor, raketa, antibiotik, nogomet, pelene, kondom i mini suknja.

Važna pretpostavka Hrvatske 2020 leži u potrebi da od birokratske snažno zaokrenemo prema poduzetničkoj kulturi. Dok je birokratska sredina reaktivna i nastoji preživjeti, poduzetnička je proaktivna i orijentirana prema razvoju. Prema načinu djelovanja i težištu pristupa poslu birokratske sredine afirmiraju poštovanje pravila i procedura. Dotle su poduzetničke sredine usmjerene napromjenu pravila i ostvarenje rezultata.

Želimo li biti okruženi inovacijama i reativnošću, valja prepoznati i uzgajati takve osobine kod sebe i svojih suradnika. Okruženje bogato kreativcima odlično je mjesto za razvoj, život i rad. Hrvatska 2020 mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija. Ljudi koji imaju mnogo ideja nemaju ni vremena ni potrebe da ometaju druge u provedbi njihovih ideja. Znanje, ideje i inovacije nekoć su bili lijep ukras privilegiranih. Danas kreativnost donosi bogatstvo!

Kolega futurolog i autor na stranici futurologija.com, Miloš Rančić gostovat će u utorak 8.2. od 10 do 12h na Radio Beograd 1 kod novinara Nenada Militarevića u emisiji «Pravila». Evo o čemu će se razgovarati u emisiji:

«Naša treća tema je futurologija – nauka o budućnosti. Ova disciplina se u Srbiji ne predaje na fakultetima, ali je u svetu odavno prihvaćena kao legitimna nauka. Šta su najčešće zablude o budućnosti, a šta je moguće pouzdano predskazati, reći će nam Miloš Rančić, jedan od retkih srpskih futurologa. Govorićemo o srednjeročnim prognozama, (do 2050. godine), na polju ekonomije, svakodnevnog života i rada, tehnologije, nauke i društvenih odnosa.»

Prijenos ćete moći pratiti i uživo preko interneta na slijedećem linku:

Radio Beograd 1 – emisija Pravila

Što napraviti kada imate dosta toga za reći a ne uklapa se u niti jednu kategoriju? Neke stvari:

• Preedugačke su za postanje na Twitteru
• Za Facebook su prečeste (bonton kaže da ne smijete učestalo više puta dnevno spamati fanove svoje stranice)
• Za regularni članak na Futurologiji su prekratke, neformalne, nepovezane, nedovoljno smo ih razradili itd.

Zato sam otvorio svojevrsni pod-odjeljak “MikroBlog” u kojem ću stavljati kratke vijesti, komentare, brze linkove, podsjetnike, a red je da prvi post u MikroBlogu nosi tradicionalnu geekovsku sisntagmi “Hello World”.

Za početak, na portalu znanost.com objavljen je interesantan kraći članak o nečemu o čemu smo na stranicama futurologije već pisali, a to je collaborative consumption tj. suradnička potrošnja. Ovdje se govori o sustavu iznajmljivanja bicikala, koji je već dobro uhodan po nekim europskim i svjetskim metropolama:

Javni prijevoz na dva kotača

Bike-sharing program donosi velike prednosti svakom gradu. Smanjuje prometne gužve i ublažava probleme koje stvara manjak parkirnih mjesta, smanjuje onečišćenje zraka i time povoljno djeluje na zdravlje ljudi, potiče fizičku aktivnost stanovništva i nadopunjava javni prijevoz. Uvođenje bike-sharing programa i održavanje takvog sustava ne stvara gradovima velike troškove, a donosi značajne koristi.

U Hrvatskoj, ovakav vid poslovnih modela budućnosti vjerojatno bi najprikladnije bilo započeti u Varaždinu koji je poznat kao grad s najviše bicikala po glavi stanovnika u državi. Naravno, ostaje pitanje, bi li se Varaždinci odrekli vlasništva nad biciklima, i za mali mjesečni iznos pretplate neograničeno i posvuda vozili  (čiste, podmazane, servisirane) gradske bicikle.