Archive for the ‘Vijesti’ Category
Ekonomski analitičar Velimir Šonje iznio je svoj vrlo interesantan pogled na budućnost financijskog tržišta i na bankarstvo u europskoj uniji i u našoj regiji.
S obzirom da Hrvatska čini svega 0,05% novčane mase i kredita EU, zanimljiv je stav prof. Šonje da će strane banke u Hrvatskoj za desetak godina vjerojatno postati podružnice matičnih banaka.
“..postojeći trendovi već ocrtavaju grube strukture svjetskog bankarstva i naznačuju kako će ono izgledati za 20 godina. Najveće promjene vidi u platnom prometu i trgovanju na deviznom tržištu, a značajno će se unaprijediti i upravljanje rizicima, uslijed napretka tehnologije. U budućnosti će se krediti kupovati kao svaka druga roba u dućanu.”
Više o budućnosti bankarstava na tPortalu.
Pročitajte sve komentar i analize autora Velimir Šonje
Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?
Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win. Read the rest of this entry »
Na najvećoj svjetskoj Konferenciji poslovnog vodstva – Leadercast 2011 vodeći svjetski stručnjaci leadershipa odgovorili su na pitanja kako postati i ostati uspješan lider, koja će uvjerenja sadašnjih leadera biti temelj generaciji koja dolazi te kako stvoriti promjene i ideje, odnosno pronaći ključ za otključavanje kreativnog procesa na radnom mjestu.
Vodstvo je unutar svakog od nas, ali kako bismo postali vođe vodstvo treba razviti i razvijeno održavati. Vođe se ipak ne rađaju, vođe se grade i izgrađuju. Ne postoji jedna stroga i unificirana formula, ali postoje zajedničke odrednice koje vam, mogu pomoći u dostizanju ciljeva. Donosimo vam izbor iz najboljih govora i prezentacija sa konferencije…
Velimir Srića u ulozi profesora, posjeduje iznimne prezentacijske i motivacijske sposobnosti koje dugi niz godina sa žarom demonstrira pred studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Većina studenata predavanja upija i nakon završetka predavanja dvoranu napušta visokomotivirana i «nabrijana» doslovce isti čas otvoriti svoju start-up kompaniju i promijeniti svijet (neki od njih uspjeli su – barem u prvom dijelu nauma, dok je za realizaciju drugog dijela potreban protek još određenog vremena).
Velimir Srića u ulozi autora i nakon više pedeset izdanih knjiga neumorno sa istim žarom nastavlja promicanje pozitivnih ideja širem krugu publike i izvan akademskih okvira. Glavne niti poveznice u njegovim djelima su jasne: samo vlastitom marljivosti, predanim radom i uz poticanje vlastite kreativnosti možete se maknuti s mrtve točke i učiniti nešto pozitivno.
Već smo rekli da science fiction i futurologija idu ruku pod ruku jer i jedni i drugi propituju što bi moglo biti. Možemo slobodno reći da dobar dio znanstvenofantastičnih filmova ima dosta zajedničkih točaka s futurologijom: Datum radnje smješten je negdje u bližoj ili daljoj budućnosti, a osim znanstveno potvrđenih metoda i mogućih alata i oruđa i teorija koriste se ona “manje konvencionalna “ ili ona za koja se tek očekuje da će biti uvedena u uporabu.
Kod takvih filmova manje je važna točnost predviđanja budućnosti a ono što je bitno jest istraživanje, propitivanje mogućnosti i postavljanje novih granica, a možda i postavljanje novih uzora i ciljevima nekim novim sanjarima i znanstvenicima.
Preskačemo sadašnjost, prošlost ne želimo, što nam preostaje? «Sutra, sutra» istražuje moguću budućnost temeljenu na relevantnim, znanstvenim istraživanjima koja u najvećoj mjeri naručuju i financiraju marketinški stručnjaci koje zanima kakvi će potrošači biti današnja djeca, kao i poslodavci koji žele istražiti potencijal buduće radne snage.
Stoga je naša budućnost konstruirana na novim zanimanjima. Stoga su naši identiteti određeni tim zanimanjima. Stoga je naša slika mogućeg vrlog svijeta bazirana na nedostacima i predrasudama današnjice.
Medijske teme u kojima se obrađuju razni scenariji smaka svijeta i svojevrsne apokalipse zaista su popularne kod čitatelja. Vjerojatno svakog mjeseca pojavi se neka teorija potkrijepljena „ozbiljnim” dokazima kako je upravo ona prava i jedina istinita, a kao futurolog prilično često dobivam upite o mojem viđenju apokalipse.
Katastrofalni potres, tsunami i opasnost od nuklearnog incidenta u Japanu, kao i približavanje još jednog „apokaliptičnog” datuma 19.3.2011. pojačali su frekvenciju upita ovakve tematike na moju adresu. Moram priznati da nisam sklon vjerovanju u takve stvari, niti se kao futurolog time bavim. Ali, ono nešto u nama ljudima tjera nas da imamo mišljenje o skoro svemu. Sjetio sam se jednog razgovora koji je objavljen prije nekoliko mjeseci u jednim novinama u kojima smo se dotaknuli (i ugodno popričali) o mogućem kraju. Najzanimljivije dijelove možete pročitati u nastavku.
Znanstvena fantastika i futurologija zaista idu ruku pod ruku. Znanstvena fantastika često posiže za izmišljenim znanostima i tehnologijama i analizira njihov utjecaj na ljudsko truštvo tvoreći ponekad najinteresantnije zaplete. Futurologija je nešto ozbiljnija u pokušajima da pomoću raznih metoda znanstveno kvantificira i pripremi nas za moguću budućnost, ali ono što im je zajedničko jest propitivanje granica, svojevrsno sanjarenje i konstantno postavljanje pitanja.
Mnoga su djela znanstvene fantastike utjecala na znanstvenike u stvarnom životu, dajući im inspiraciju i smjernice za razvoj budućih stvari za koje se prethodno mislilo da će zauvijek ostati u domeni fikcije. Pogledajmo top listu izuma koji bi se uskoro mogli realizirati, a koju su sastavili kolege iz PlanB…


















