Transhumanizam

Je li razvoj čovjeka u glavnim crtama završio? Ili je čovjekova osobina da tehnološki prilagođava svijet svojim potrebama upravo onaj faktor koji će bitno utjecati na daljnji razvoj ljudske vrste? Takva razmišljanja objedinjena su pod nazivom transhumanizam.

Doista, možemo li očekivati poboljšan model čovjeka, barem u mehaničkom smislu, neki Homo sapiens 2.0.? Nešto od toga je već viđeno u ZF filmovima, poput egzoskeleta, kiborga, pohranjivanja osobnosti u računala, kriogenike… U prvom danu 2012. godine pogledajte najnoviji nastavak (emitiran 31.12.2011.) popularne emisije Na rubu znanosti!

Nešto je već viđeno u posljednjih nekoliko desetljeća, kroz sveopću informatizaciju, pokuse s kloniranjem i nagovještaje mikročipiranja. No, maštanje nikad nije imalo granica, pa ih nemaju niti grandiozne projekcije budućnosti. Prehrabre ili preskromne? Autor i voditelj emisije Na rubu znanosti Krešimir Mišak i gost Marko Pejnović.

Na rubu znanosti – Transhumanizam

(Cijela emisija)

Pogledajte emisiju podijeljenu u četiri nastavka:

http://www.youtube.com/playlist?list=PL6BE50E63A6DDCAC9

Originally appeared on Futurologija on 01.01.2012.. Original source: Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)

Vezani članci:

1. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
2. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
3. Hrvatski futurolog Marko Pejnović u emisiji Euromagazin na HRT
4. Futurologija: Gostovanje Miloša Rančića na Radiju Beograd
5. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.

Honda ASIMO

Honda je nedavno predstavila potpuno novu verziju humanoidnog robota ASIMO koji je opremljen tehnologijom autonomne kontrole ponašanja. Prva verzija ASIMO robota predstavljena je još 2000. godine i od tada je robot ASIMO osim revolucionariziranja popularne robotike i sam postao pop zvijezda.

To je prvi pravi humanoidni robot s vrhunskom tehnikom i tehnologijom kretanja – hodanja i trčanja. Povodom predstavljanje nove verzije robota, Marko Pejnović sa stranice Futurologija.com gostovao je u emisiji eHrvatska.

Humanoidni roboti

Humanoidni roboti su antropomorfni roboti koji za cilj imaju oponašanje izgleda ljudskog bića a zadatak im je imitirati fizičke i mentalne radnje ljudi. Neke od svrha izrade antropomorfnih robota su: razumijevanje ljudskog tijela i izrada proteza, egzoskeletona i umjetnih organa; roboti pratitelji i društvo starijim osobama; istraživanje i putovanja u svemir; zabava.

Prepoznavanje objekata u pokretu

Koristeći vizualne informacije dobivene iz kamere, ASIMO registrira kretanje više objekata sa njihovim udaljenostima i smjerom gibanja. ASIMO može pozdraviti i slijediti osobu, a sposoban je prepoznati moguće prepreke i izbjeći ih.

Prepoznavanje zvukova

Sustav prepoznavanja zvukova je poboljšan i omogućuje razlikovanje govora od ostalih zvukova koje ASIMO čuje. Sposoban je odazvati se na ime. Može prepoznati iznenadni zvuk, kao što je pad nekog predmeta, i okrenuti se u tom smjeru. Isto tako, može gledati u lice osobe koja mu se obraća i odgovoriti na postavljeno pitanje.

Prepoznavanje lica i gestikulacije

ASIMO može prepoznati položaj tijela i pokreta, a to znači da će se rukovati s osobom kada mu je pružena ruka te će prepoznati mahanje rukom i uzvratiti istom mjerom. Ima mogućnost prepoznavanja mjesta na koje se pokazuje, kao i sposobnost lociranja na to isto mjesto. ASIMO prepoznaje lica osoba koja su prije zabilježena, a može ih osloviti i imenom.

Dolina užasa – uncanny valley

Dolina užasa

Postoji nešto što se zove „uncanny valley“ – jezovita dolina ili dolina užasa. To je grafički prikaz simpatičnosti i mjere do koje ljudi prihvaćaju umjetna stvorenja poput robota. Primjerice, radni roboti koji pomažu su simpatični, humanoidni roboti su izrazito simpatični ali sve do razine dok ne pokušavaju biti vjerna preslika ljudi. Tu nastupa strmi pad krivulje simpatičnosti i sve dalje od toga je jezivo. Androidi, roboti kojima se u potpunosti pokušava postići antropomorfnost (tekstura umjetne kože, vjerni izrazi lica i očiju) su jezoviti i postoji mogućnost da ih ljudi neće dobro prihvatiti. Roboti ne moraju biti u ljudskom liku da bi dobro ili bolje obavljali neki zadatak od ljudi.

Što nas čeka u budućnosti?

Umjesto humanoidnih robota puno više događat će se na polju tzv. robotiziranih ljudi. Ovaj trend poznatiji je kao Transhumanizam, a začetnik je britanski biolog i genetičar Sir Julian Huxley (brat spisatelja Aldousa Huxleya). Transhumanizam intelektualni i kulturni pokret koji potiče korištenje novih znanosti i tehnologija za poboljšanje ljudskih mentalnih i fizičkih sposobnosti i prirođenih vještina. Osim klasičnih alata poput obrazovanja i osobnog usavršavanja kod transhumanizma poboljšanje znači i korištenje modernih tehnologija unutar čovjekova tijela. U trenutku spajanja organskog tkiva i elektroničkih komponenti čovjek simbolički postaje – kiborg.

The Singularity Is Near: When Humans Transcend Biology

Transcendent Man

Najpoznatiji zagovornik transhumanizma Raymond Kurzweil u svojoj knjizi „Singularity is near“ ovako je predvidio razvoj ljudske vrste u doglednoj budućnosti:

2010-e

• Superračunala postižu snagu ljudskog mozga
• Real time Speech-to-speech prevođenje

2020-e

• Osobna računala postižu snagu ljudskog mozga
• Nanoboti izvode detaljna skeniranja mozga pacijenata
• Računalo prolazi Turingov test

2030-e

• Postaje moguć upload ljudskih misli u računalo
• Nanoboti u ljudima povećavaju njihove mentalne, kongnitivne i fizičke sposobnosti
• Transformacija ekonomije: veći dio GDP u “metasektor”

2040-e

• Ljudi bez fiksne tjelesne forme: shapeshifting uz pomoć nanotehnologije
• Računalo milijardu puta jače od ljudskog mozga za $1000
• 2045. Tehnološki singularitet
• Umjetna inteligencija pretiče ljude po svojim sposobnostima
• Strojevi misle, planiraju i provode akcije velikom brzinom, mogu ih pratiti “alterirani post-ljudi”, dok nemodificirani ljudi zaostaju
• Mogućnost “Matrix scenarija”?

Poslije 2045.

• “Buđenje svemira”
• Prestaje Mooreov zakon, Zemlja postaje veliko računalo
• Strojevi u mogućnosti izrađivati računala veličine planeta

Poslije-poslije 2045.

• Proces “Buđenja svemira” završava oko 2199
• Nova kategorija života
• Dijelovi svemira pretvoreni u gigantsko superračunalo
• Nove mogućnosti: manipulacija fizikalnim konstantama, interdimenzionalna putovanja…

Originally appeared on Futurologija on 13.12.2011.. Original source: Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
2. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
3. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.
4. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
5. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?

Pogled u budućnost

Čovječanstvo je oduvijek sanjalo o mogućnosti da zaviri u budućnost. Znanstvenici već pokušavaju ostvariti ono što drugi još smatraju dalekom budućnošću, na primjer, inovativne medicinske postupke ili nove industrijske materijale, inteligentnu komunikacijsku tehnologiju ili revolucionarne pristupe zaštiti okoliša.

No sve će to biti moguće samo ako znanstvenici i istraživači budu neovisni i kreativni te ako budu imali hrabrosti krenuti novim znanstvenim putovima. No koliko je novih istraživanja koja se već provode “fantastika”, a koliko ih je “znanstveno”? Koje se metode primjenjuju? Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti pokušaja da se preduhitri budućnost?

Dokumentarna emisija u 12 nastavaka bit će emitirana svakim radnim danom od 2.11. do 9.11. na HTV-u 1 po dvije epizode u 10:10h i 10:35h

___________________________________________

Srijeda, 2.11.2011.

Tajna dugog života (Foresight: The Mystery Of Long Life)

Istraživači znaju vrlo malo o genskim čimbenicima koji određuju dugovječnost. Zašto uglavnom živimo dulje, a neki ljudi još i dulje od ostalih? Zagonetka je to koju pokušavaju riješiti znanstvenici diljem svijeta.

Lijekovi za svaki dan (FORESIGHT: Daily Drugs)

Kako se životni ritam u industrijskim društvima sve više ubrzava, a pritisak svakodnevnih obveza raste, ljudi se sve više okreću lijekovima koji bi im trebali pomoći da se nose sa svime time. Čak i inače zdravi troše sve više biokemijskih proizvoda kako bi nadoknadili osobnu slabost, potisnuli normalne fizičke potrebe ili poboljšali svoju učinkovitost. Kemijska optimizacija čovjeka postala je veliki izvor zarade.

___________________________________________

Četvrtak, 3.11.2011

Svemirska utrka (Foresight: Space Race)

Četrdeset godina nakon što je čovjek prvi put sletio na Mjesec to je nebesko tijelo ponovno najpoželjnije odredište za države koje se bave svemirskim istraživanjima – kao početak buduće misije na Mars. No radi li se ovdje samo o prestižu? Koliko bi bilo važno za znanost da čovjek ponovo sleti na Mjesec? Ili je Zemljin prirodni satelit znanstvenicima samo privlačna mogućnost dok im Mars ostaje nedostižan cilj?

Bolnica sutrašnjice (Foresight: Hospital Of Tomorrow)

U Sveučilišnoj bolnici u Jeni već primjenjuju obećavajuće inovacije u zdravstvenom sustavu. Inteligentna gradnja bolnice optimizira logistiku. Na primjer, lijekove i hranu dostavljaju magnetski navođeni roboti, a mini-kamere omogućuju liječnicima da izvode detaljne pretrage u unutrašnjosti tijela.

___________________________________________

Petak, 4. 11.2011.

Otpad – Zlato Sutrašnjice? (Foresight: Garbage – The Gold Of Tomorrow?)

Samo se u Europi svake godine proizvedu milijarde tona smeća. Zbrinjavanje tog otpada već se dugo smatra problematičnim. U današnje vrijeme diljem svijeta raste potražnja za sirovinama koje se nalaze u otpadu, a recikliranje otpada postao je biznis u kojem se okreću milijarde eura.

Genetička Manipulacija (Foresight: Genetic Manipulation)

Brže, više, jače… Ako mislite da je smisao sporta današnjice išta drugo do rušenje rekorda, griješite. Stručnjaci kažu da je problem protuzakonitog dopinga možda već prešao u domenu genetičke manipulacije, što bi moglo uvesti svakakve nove načine da se umjetno poveća snaga i izdržljivost.

Izvor: www.hrt.hr

Originally appeared on Futurologija on 30.10.2011.. Original source: Pogled u budućnost (Foresight)– Dokumentarna serija na HTV1

Vezani članci:

1. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
2. POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?
3. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Granice rasta

Prije skoro 40 godina, točnije 1972. autori Donnella Meadows, Dennis Meadows, Jorgen Randers i njihov tim koje je angažirala međunarodna think-tank organizacija Rimski klub objavili su knjigu «Limits to Growth» (Granice rasta).

U knjizi su objavljeni rezultati predviđanja kompleksnog računalnog modela koji je kao varijable u obzir uzimao raspoloživost prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, kontrole nataliteta i zaštite okoliša. Evo nekih zaključaka i poruka iz knjige koje su još uvijek aktualne…

Granice Rasta

Na Zemlji koja je konačna, ograničena, nije moguć neograničen i beskonačan rast. Nekoliko je glavnih čimbenika rasta: demografska ekspanzija, industrijski rast, ograničenost hrane (Malthuzijanska katastrofa), iscrpljenost prirodnih resursa i zagađenje okoliša.

Most scenarios resulted in an ongoing growth of population and of the economy until to a turning point around 2030. Only drastic measures for environmental protection proved to be suitable to change this systems behaviour, and only under these circumstances, scenarios could be calculated in which both world population and wealth could remain at a constant level. However, so far the necessary political measures were not taken.

Club of Rome

Autori su nastojali ukazati na eksponencijalni rast stanovništva. Kako bi se toliki broj stanovnika pratio odgovarajućom infrastrukturom i kvalitetom života, potreban je eksponencijalni industrijski rast i eksponencijalni rast u proizvodnji hrane, što je nemoguće postići sadašnjim stupnjem i stupnjevima tehnološkog napretka u doglednoj budućnosti.

Linearni vs. eksponencijalni rast

Porast broja stanovnika, prekomjerna industrijalizacija i sve veće površine pod intenzivnim poljoprivrednim tretmanom uništavaju okoliš i cjelokupni rast postaje direktna opasnost cijelom čovječanstvu. Kao točku preokreta označili su 2030. godinu do kad je potrebno u potpunosti promijeniti dosadašnju paradigmu razmišljanja i izbjeći sveopću krizu na svim poljima koja će zaprijetiti egzistenciji svih ljudi na zemlji. (Trenutna ekonomska kriza samo je frakcija onoga što su simulacije pokazale).

Preporuka za opstanak civilizacije je svojevrstan prirodni, nulti, tj. organski rast. Potrebno je uspostaviti globalnu ekonomsko-ekološko-demografsku ravnotežu s ciljem dobrobiti zajednice i čovječanstva.

Više o opasnostima nekontrolirane demografske ekspanzije, linearnom ekonomskom rastu i prijetnjama o malthuzijanskoj katastrofi pročitajte u seriji članaka “Kako preživjeti budućnost” gostujućeg autora Futurologije Miloša Rančića.

Limits to Growth

Limits to Growth: The 30-Year Update

Originally appeared on Futurologija on 27.10.2011.. Original source: Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Vezani članci:

1. Kako preživjeti budućnost 2.dio: Mit o malthuzijanskoj katastrofi
2. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
3. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
4. Ulaganje milijardera u zelene tehnologije
5. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Ultrajeftino tablet računalo

Pametni telefon može poslužiti kao stetoskop

Toplomjer, stetoskop, smartphone. Istraživanje napravljeno na Worcester Polytechnic Institute došlo je do praktičnog zaključka da će pametni mobiteli uskoro prilično pouzdano moći zamijeniti velik broj instrumenata poput EKG uređaja za praćenje rada srca do mikroskopa.

Na primjeru Motorolinog telefona baziranog na Android operativnom sustavu pokazano je da je pritiskom prsta na kameru uređaja moguće prikupiti velik broj podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Istraživači tvrde da je jednostavna, već ugrađena kamera na telefonu dovoljna da zabilježi broj otkucaja srca, ritam disanja i razinu zasićenosti kisikom i sve to analizom videozapisa kolanja krvi kroz prst pacijenta.

Uz neke manje hardverske priključne uređaje i potrebne aplikacije, iPhone i Android uređaji mogu postati mikroskop ili primjerice analizator daha koji vam govori je li vrijeme za ručak kao i jeste li pretjerali s pokojom čašicom „žestokog“.

Razvoju mobilnih uređaja u ovom smjeru zasigurno će pomoći i nagradni natječaj „Tricorder X Prize“ (poznate neprofitne fondacije The X Prize Foundation) u vrijednosti 10 milijuna američkih dolara. Cilj je ostvariti kvalitetnu i jeftinu dijagnozu uz pomoć jeftinih uređaja, preferabilno uređaja kakve sve više korisnika stalno ima uz sebe, a to su svakako pametni telefoni. Ime natječaja ne podudara se slučajno s Tricorderom, popularnim malenim skenerom i dijagnostičkim uređajem iz serijala Star Trek. O utjecaju izuma i ostalih gadgeta iz znanstvenofantastičnih filmova a posebice serijala Star Trek (Zvjezdane Staze) možete pročitati više u našem članku “Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost”

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovakve stvari pokažu dovoljno točnima i usavrše do razine visoke pouzdanosti, možemo samo zamisliti razinu šteda kad ovakvi instrumenti zamijene one višestruko skuplje uređaje koje danas nalazimo u bolnicama. Zamislite da sve bitne parametre o vašem zdravlju možete dobiti prislanjanjem prsta na iPad ili neki drugi tablet.

Proizvedeno tablet računalo jeftinije od 50 dolara

Ostajemo pri temi tablet računala. U utrci za performansama u nedavno kreiranoj tržišnoj niši tablet računala (uređaji poput Apple iPad, Samsung Galaxy tab, HTC Flyer…) cjenovne karakteristike uređaja koji dolaze s razvijenih tržišta nisu bile primarni fokus. Indija, kao zemlja u galopirajućem razvoju odlučila je uzeti stvari u svoje ruke i kreirati tablet računalo namijenjeno vlastitom, manje trendovski zahtjevnom tržištu koje je gladno napretka i znanja. Računalo nazvano „Aakash“ bazirano na Android 2.2 operativnom sistemu i solidnim performansama.

Krajnja tržišna cijena uređaja je 50 USD, ali uz subvencije indijske vlade svi studenti i učenici mogu ga nabaviti za pola te cijene (cca 125kn). Uz subvencije hardvera, indijsko ministarstvo obrazovanja, u svom programu učenja uz pomoć tehnologije, pripremilo je gomilu materijala, akademskog gradiva, video predavanja i knjiga raspoloživih za preuzimanje na adresi http://nptel.iitm.ac.in/ .

Utjecaj na budućnost: Ukoliko se ovako jeftini uređaji pokažu pouzdanima, isplativima i praktičnima, školarci i studenti planeta Zemlje mogli bi svoje knjige i bilježnice zamijeniti tablet računalima mnogo brže i puno povoljnije. Proizvođači iz zemalja u razvoju mogli bi itekako pomrsiti račune globalnim tehnološkim liderima.

Genomička revolucija – drastičan pad troška dekodiranja ljudskog genoma

U zanimljivom video zapisu s konferencije TEDxBoston, Richard Resnick pokazuje kako će sve bolji alati i znanje o genetici dovesti bržem i jeftinijem sekvenciranju genoma. Brže i jeftinije sekvenciranje genoma dovest će do brzih i tektonskih promjena u zdravstvu, osiguravateljstvu i politici.

Ljudski genom sastoji se od oko 3 milijarde kombinacija nukleotidnih baza (A, C, G, T). Još tijekom 2003. godine sekvenciranje ovih baza trajalo je nekoliko godina i koštalo 3 do 4 milijarde dolara (što iznosi dolar po jednoj bazi). Do sredine 2011. godine ovaj mikrosvijet u potpunosti se promijenio; napretkom znanstvenih metoda i pratećih tehnologija vrijeme sekvenciranja skraćeno je na nekoliko tjedana, dok je trošak opao za 100 milijuna puta! Richard Resnick uspoređuje ovaj rast brzine i učinkovitosti s Mooreovim zakonom rasta računalne procesorske snage, ali prema procjenama biologa trenutno smo u stadiju «običnih pisaćih strojeva» naspram razvoja i otkrića koji nas tek očekuju. Richard Resnick na potresnom primjeru pojašnjava kako će ubrzavanje istraživanja pomoći u spašavanju života:

«So a woman is age 37. She presents with stage 2 estrogen receptor-positive breast cancer. She is treated with surgery, chemotherapy and radiation. She goes home. Two years later, she comes back with stage three C ovarian cancer. Unfortunately, treated again with surgery and chemotherapy. She comes back three years later at age 42 with more ovarian cancer, more chemotherapy. Six months later, she comes back with acute myeloid leukemia. She goes into respiratory failure and dies eight days later.

So first, the way in which this woman was treated, in as little as 10 years, will look like bloodletting. And it’s because of people like my colleague, Rick Wilson, at the Genome Institute at Washington University, who decided to take a look at this woman postmortem. And he sequenced, he took skin cells, healthy skin, and cancerous bone marrow, and he sequenced the whole genomes of both of them in a couple of weeks, no big deal. And then he compared those two genomes in software, and what he found, among other things, was a deletion, a 2,000-base deletion across three billion bases in a particular gene called TP53. If you have this deleterious mutation in this gene, you’re 90 percent likely to get cancer in your life.

So unfortunately, this doesn’t help this woman, but it does have severe, profound if you will, implications to her family. I mean, if they have the same mutation, and they get this genetic test, and they understand it, then they can go and get regular screens, and they can catch cancer early and potentially live a significantly longer life.»

Utjecaj na budućnost: Kad sekvenciranje gena postane svakodnevna rutina poput spravljanja jutarnje kave, pojavljuju se višestruke mogućnosti za povećanje kvalitete života, produljenje života: Rana preventiva za bolesti čiji su okidači geni, Višestruko jeftinije i brže dijagnosticiranje i liječenje.

Originally appeared on Futurologija on 24.10.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma

Vezani članci:

1. Vijesti iz budućnosti 1
2. Početak nove ere: Znanstvenici stvorili umjetni život
3. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Poslovi budućnosti 2. dio

Vijesti iz budućnosti 1

Pročitajte više o nanovalovima čija će svojstva poboljšati komunikacijske uređaje. 3D printeri osim u industriji, svoje mjesto traže i u kuhinjama vrhunskih kuhara, a Volvo nas uvjerava da će 2020. godine vozač u automobilu biti gotovo suvišan…

Spin-nanovalovi mogu zamijeniti mikrovalove

Znanstvenici sa Royal Institute of technology (KTH) iz Švedske prva su istraživačka skupina u svijetu koja je pokazala da spin valovi na nano razini u praksi mogu opravdati pretpostavke koje su postavljene pred njih.

Otkriće utire put zamjeni mikrovalne tehnologije na mnogim područjima primjene, npr. u mobilnim telefonima i bežičnim mrežama. Benefit će se prije svega osjetiti u manjim, lakšim i jeftinijim komponentama koje će trošiti manje energije.

Više možete saznati ovdje.

Neograničene mogućnosti printanja hrane

U procesu trodimenzionalnog ili 3D printanja predmeti se kreiraju liniju po liniju i sloj po sloj pomoću “printera” ne toliko različitih od onih koje imamo u uredima. Za 3D printanje ili “gradnju” može se koristiti sve veći raspon materijala: staklo, plastika, metali a uskoro i hrana i žive stanice. Točnost ovakvih printera sve više raste, cijene padaju, ali najsofisticiraniji 3D printeri još uvijek stoje stotine tisuća dolara. Upotreba tehnologije 3D printanja moguća je na cijelom nizu područja: brza i jeftina izrada prototipa, izrada uporabnih predmeta, izrada potpuno personaliziranog namještaja ili spremanje hrane, printanje zamjenskih organa u medicini, printanje cijelih zgrada…

Novi veliki trend trodimenzionalnih (3D) printera i printanja stvari, predmeta, pa čak i zgrada već smo spomenuli ovdje, no iz dalje budućnosti preselimo se trenutno u nama nešto bliža vremena koja dolaze. 3D printeri po običaju se spominju u kontekstu koristi koju mogu donijeti u industrijskoj proizvodnji, no ušli su u u upotrebu i u kuhinje vrhunskih kuhara! Uskoro će takvi printeri jednostavno modelirati hranu u oblike i teksture kakve je ljudskom rukom nemoguće (ili iznimno teško) napraviti. Sve što je printeru potrebno su patrone s «jestivom tintom» i elektronički nacrt koji do u frakciju milimetra određuje koja se namirnica ugrađuje u koji dio.

Dok printanje rozete od tijesta ili kupole od šunke može zvučati pre-ludo, 3D printanje nije samo stvar dekoracije i prezentacije. To je način za stvaranje novih okusa i forme hrane mijenjanjem njihovih kemijskih svojstava. Više o svemu možete pročitati ovdje.

Pisanje SMS-a u vožnji bit će sigurno 2020. godine

Inženjeri u Volvu rade na novom računalnom sustavu koji omogućava vozačima da sudjeluju i putuju u svojevrsnom cestovnom «vlaku».

Program će bežično kontrolirati vozila koja će se jednostavno uključivati u teledirigiranu kolonu i unutar kolone nastavljati svoj put. S obzirom da su sva vozila u nizu umrežena, prvi vozač u koloni kontrolira tempo kretanja kolone a ostali automobili sami prate cestovne zavoje i prepreke, održavaju razmak, ubrzavaju i koče. Vozač doslovno ne mora raditi ništa, već može uživati u krajoliku, čitati novine, ili pisati poruke.

Ako se ovaj za sad opasan eksperiment pokaže uspješnim, i dobije odobrenje vlade, ovo će biti prvi uspješan korak prema potpuno autonomnim vozilima bez vozača.

Originally appeared on Futurologija on 12.09.2011.. Original source: Vijesti iz budućnosti 1

Vezani članci:

1. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
2. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
3. Poslovi budućnosti 2. dio
4. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja
5. Poslovi budućnosti 1. dio

Google o budućnosti

Na ovotjednoj konerenciji NEXT (Nordic Exceptional Trendshop) održanoj u Danskoj, kreativni direktor tehnološkog diva Googlea, Tom Uglow iznio je nekoliko zanimljivih ideja za razvoj tehnologije u budućnosti.

Google trenutno ne radi aktivno na ovim projektima ali je zanimljivo vidjeti kakve se sve ideje motaju po glavama mladih Googleovih inžinjera – takozvanih «Googlera».

1. Prikazivanje oglasa na dijelu ekrana koji trenutno gleda vaše oko: Uređaj će pratiti pokrete vaših očiju dok surfate i izračunavati poziciju na kojoj će prikazati oglas tako da ga zasigurno zamijetite.
2. Oglasi kao aplikacije: Banneri tj oglasi napisani u HTML5 standardu omogućavaju da svaki oglas ujedno bude i aplikacija koja će izvršavati radnje povezane s temom oglasa.
3. Loyalty programi s oglasima: Oglasi će postati još personaliziraniji osobama koje ga pregledavaju, s još posebnijim ponudama i povlasticama. (Nešto kao dobivanje Multiplus card bodova za gledanje i klikanje na oglase).
4. Tzv. «advertainment»: Online glasi postat će interaktivni s vlastitom pričom koja će se razvijati kako korisnici budu vršili interakciju
5. Mikro-donacijski sustavi: Dobrotvorne donacije. Preferiranje većeg broja manjih uplata tako što će se proces doniranja novca maksimalno olakšati i pojednostavniti (one-click donate?)
6. Iščitavanje vaših vitalnih tjelesnih pokazatelja i prikaz putem mobitela: Gadgeti i uređaji poput pametnih telefona isčitavat će vaše vitalne podatke i pokazatelje (puls, tjelesna temperatura, krvni tlak, lokacija, razina glukoze u krvi..). Ovi pokazatelji prikazivat će vam se na ekranu, a u slučaju ekstremnih vrijednosti sustav će i alarmirati i obavljati hitne pozive.
7. Umjetnost bazirana na geolokaciji: Umjetnici će iskorištavati nove mogućnosti koje donose pametni telefoni kreiranjem djela koja omogućavaju participaciju korisnika ovisno o njihovoj lokaciji.

Ostaje nam za vidjeti hoće li neka od ovih zamisli dobiti šansu za dodatni razvoj i naposlijetku ući u fazu komercijalne eksploatacije. Znamo da zaploslenici u tvrtki Google 20% svojeg radnog vremena imaju slobodu raditi na vlastitim projektima i idejama tako da će novih i svježih zamisli definitivno biti pregršt. I zamisao danas sveprisutnog Googleovog besplatnog mail servisa Gmail nastala je u jednom takvom slobodnom dijelu radnog dana sada već (za računalstvo) davne 2003. godine.

Izvori:

thenextweb.com

gadgeterija.net

Originally appeared on Futurologija on 02.09.2011.. Original source: O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja

Vezani članci:

1. Google priprema sustav za prijevod govora u stvarnom vremenu
2. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
3. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
4. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
5. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!

Originally appeared on Futurologija on 29.08.2011.. Original source: Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost 2.dio (Video)

Vezani članci:

1. Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost
2. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
3. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću

Kina 2020

Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?

Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

Faktori koneskog rasta

Prema profesoru Angangu, rast Kine ovisi o tri glavna međudjelujuća faktora:

1. Cjelokupan ekonomski i društveni razvoj
2. Naglašeno: napredak u obrazovanju, znanosti, tehnologiji (uključujući i zelenu tehnologiju)
3. Izvjesne komplikacije koje bi usporile put napretka, a do kojih može doći iscrpljivanjem prirodnih resursa, uništavanjem okoliša i klimatskim promjenama

Nakon tri desetljeća nikad prije viđenog ekomonskog rasta, Kina se prometnula u drugu po veličini svjetsku ekonomiju. Najveći je svjetski izvoznik, drugi po redu potrošač energije i prvak u emisiji ugljičnih plinova. Tumačeći sadašnje trendove, Angang futurološki poentira da će Kina 2020. godine postati «zrela, odgovorna i privlačan supersila» koja će uz Europsku Uniju pridonijeti kraju jednopolarne ere kojom je dominirala SAD.

Kina sustiže SAD

Usporedba GDP per capita i očekivanog trajanja života u Kini i SAD. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

SAD, UK, Kina i Indija: Usporedba prihoda po stanovniku kroz godine. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

Kina u 2020.

Kao što je za domaće prilike knjiga Hrvatska 2020, knjiga China in 2020 predstavlja izvornu kinesku perspektivu o izazovima i prilikama s kojima će se Peking susresti kako se njihov globalni utjecaj bude širio. Kroz ispitivanje dosadašnje i zacrtavanje nove ekonomske putanje Hu Angang objašnjava kako će Kina kao vodeće svjetsko tržište u nastajanju utjecati na globalni ekonomski rast, tijekove direktnih stranih ulaganja, potrošnju energije i ispuštanje ugljičnog dioksida. On predlaže postavljanje strateškog okvira za vođenje slijedećih stupnjeva kineskog rasta kako bi se maksimizirao pozitivan utjecaj na svijet a minimizirale negativne eksternalije kineskog meteorskog uspona. Hu Angang vjeruje u očuvanje kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi račun o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

China in 2020: A New Type of Superpower

Neki od ciljeva koje Kina treba postići do 2020. godine:

• Kina će do 2020. godine u odnosu na baznu 2000. godinu učetverostručiti svoj Bruto društveni proizvod i izbiti na prvo mjesto svjetskih ekonomija. Prosječna stopa rasta BDP iznosit će oko 7,2%
• Očuvati makroekonomsku stabilnost, povećati kvalitetu ekonomskog rasta (usmjeravati u željene kategorije a ne imati visoke brojke od nekontroliranog rasta), optimizirati strukturu industrije i smanjiti potrošnju pojedinih resursa.
• Do 2020 populacijska kategorija ekstremno siromašnih ljudi prepolovit će se.
• Primarno, srednje i akademsko obrazovanje bit će besplatno i dostupnije, a mortalitet djece i trudnica reduciran za dvije trećine
• Preko 85% imat će zagarantirano socijalno i medicinsko osiguranje
• Do 2020 rast populacije bit će skoro potpuno zaustavljen

Originally appeared on Futurologija on 18.05.2011.. Original source: Kina 2020 – Nova vrsta supersile

Vezani članci:

1. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
2. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
3. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
4. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
5. Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Leadercast 2011

Na najvećoj svjetskoj Konferenciji poslovnog vodstva – Leadercast 2011 vodeći svjetski stručnjaci leadershipa odgovorili su na pitanja kako postati i ostati uspješan lider, koja će uvjerenja sadašnjih leadera biti temelj generaciji koja dolazi te kako stvoriti promjene i ideje, odnosno pronaći ključ za otključavanje kreativnog procesa na radnom mjestu.

Vodstvo je unutar svakog od nas, ali kako bismo postali vođe vodstvo treba razviti i razvijeno održavati. Vođe se ipak ne rađaju, vođe se grade i izgrađuju. Ne postoji jedna stroga i unificirana formula, ali postoje zajedničke odrednice koje vam, mogu pomoći u dostizanju ciljeva. Donosimo vam izbor iz najboljih govora i prezentacija sa konferencije…

Poznati govornici i poslovni ljudi kao npr: John Maxwell, sir Ken Robinson, Suzy Welch, Seth Godin, Dave Ramsey, Erin Gruwell, Robin davali su svoju viziju kako se od običnog “upravljanja” ljudima i situacijama prometnuti u inspiriranog i inspirativnog vođu.

Mack Brown: Najuspješniji trener američkog nogometa s višegodišnjom serijom 10 i više pobjeda zaredom. Međuljudski odonosi su izrazito bitni! Za vođenje ljudi važno je imati na umu da vodite tim različitih ljudi. Važno je raditi na odnosima tih ljudi i na vašem odnosu s njima.

Frans Johansson: Govornik, poduzetnik i autor knjige The Medici Effect. Frans je govorio o inovaciji i kako koristiti različitosti da bi spajali ponekad nezamislive stvari (Arhitektura – Mravinjak, Bikini – Burka, Hotel – Led). Najbolje stvari se događaju kada se susreću različite perspektive, bilo da se radi o industriji, različitim kulturama ili znanstvenim disciplinama.

Video:Frans Johansson on Leadership

Sir Ken Robinson: Slijedite svoje instinkte i interese s pravom energijom i samopouzdanjem, većina stvari je moguća. Pritom je važno imati na umu jasan cilj kojem stremite, ali da ne budete zaslijepljeni njime zbog čega bi ignorirali druge jednako vrijedne i zanimljive prilike koje naiđu

Seth Godin: marketinški stručnjak i autor brojnih knjiga (Plava Krava). Na Leadercast predavanju usredotočio se na donošenje odluka. Ako želite biti prosječni to je lako, a ako želite biti nezamjenjivi tada se morate i potruditi. Ako želite graditi nešto veliko ne možete imati ljude koji rade osrednji posao i koji su zamjenjivi. Kako postići vrhunske rezultate na poslu i kako stvarati jedinstvene i vrijedne rezultate? Morate raditi nešto jedinstveno i povećati svoju produktivnost pokazujući hvalevrijedne rezultate kako bi postali nezamjenjivi. Ili ste zaposlenik koji radi jedan te isti posao svaki dan ili ste umjetnik koji svaki dan koristi svoje vještine i ostavlja učinak na ljude. “Samo prvi autor koji je naslikao Mona Lisu je umjetnik. Svi ostali koji je po principu manufakture svakodnevno reproduciraju tu sliku za potrebe tržišta su najobičniji maleri – činovnici, iako tu sliku kopiraju istim alatom – bojama i kistom oni u stvari ne rade ništa novo niti dodaju vrijednost.”

Video: Exclusive intrerview with Seth Godin

Suzy Welch: Poslovna novinarka i komentatorica. Govoreći iz osobnog iskustva, kada je podbacila na važnom predavanju sama je sebi zadala zadaću pojačane proaktivnosti Za sve svoje odluke uvela je pravilo 10-10-10, odnosno prije donošenja odluke odvaže kakve će posljedice tih odluka koje napravi biti za 10 minuta, 10 mjeseci i 10 godina.

Video: Suzy Welch 10-10-10

..

Linchpin: Are You Indispensable?

10-10-10: A Life-Transforming Idea

Originally appeared on Futurologija on 15.05.2011.. Original source: Kako inspirirati sebe i druge i biti bolji vođa za budućnost?

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
2. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
3. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost