Transhumanizam

Je li razvoj čovjeka u glavnim crtama završio? Ili je čovjekova osobina da tehnološki prilagođava svijet svojim potrebama upravo onaj faktor koji će bitno utjecati na daljnji razvoj ljudske vrste? Takva razmišljanja objedinjena su pod nazivom transhumanizam.

Doista, možemo li očekivati poboljšan model čovjeka, barem u mehaničkom smislu, neki Homo sapiens 2.0.? Nešto od toga je već viđeno u ZF filmovima, poput egzoskeleta, kiborga, pohranjivanja osobnosti u računala, kriogenike… U prvom danu 2012. godine pogledajte najnoviji nastavak (emitiran 31.12.2011.) popularne emisije Na rubu znanosti!

Nešto je već viđeno u posljednjih nekoliko desetljeća, kroz sveopću informatizaciju, pokuse s kloniranjem i nagovještaje mikročipiranja. No, maštanje nikad nije imalo granica, pa ih nemaju niti grandiozne projekcije budućnosti. Prehrabre ili preskromne? Autor i voditelj emisije Na rubu znanosti Krešimir Mišak i gost Marko Pejnović.

Na rubu znanosti – Transhumanizam

(Cijela emisija)

Pogledajte emisiju podijeljenu u četiri nastavka:

http://www.youtube.com/playlist?list=PL6BE50E63A6DDCAC9

Originally appeared on Futurologija on 01.01.2012.. Original source: Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)

Vezani članci:

1. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
2. Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam
3. Hrvatski futurolog Marko Pejnović u emisiji Euromagazin na HRT
4. Futurologija: Gostovanje Miloša Rančića na Radiju Beograd
5. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.

Honda ASIMO

Honda je nedavno predstavila potpuno novu verziju humanoidnog robota ASIMO koji je opremljen tehnologijom autonomne kontrole ponašanja. Prva verzija ASIMO robota predstavljena je još 2000. godine i od tada je robot ASIMO osim revolucionariziranja popularne robotike i sam postao pop zvijezda.

To je prvi pravi humanoidni robot s vrhunskom tehnikom i tehnologijom kretanja – hodanja i trčanja. Povodom predstavljanje nove verzije robota, Marko Pejnović sa stranice Futurologija.com gostovao je u emisiji eHrvatska.

Humanoidni roboti

Humanoidni roboti su antropomorfni roboti koji za cilj imaju oponašanje izgleda ljudskog bića a zadatak im je imitirati fizičke i mentalne radnje ljudi. Neke od svrha izrade antropomorfnih robota su: razumijevanje ljudskog tijela i izrada proteza, egzoskeletona i umjetnih organa; roboti pratitelji i društvo starijim osobama; istraživanje i putovanja u svemir; zabava.

Prepoznavanje objekata u pokretu

Koristeći vizualne informacije dobivene iz kamere, ASIMO registrira kretanje više objekata sa njihovim udaljenostima i smjerom gibanja. ASIMO može pozdraviti i slijediti osobu, a sposoban je prepoznati moguće prepreke i izbjeći ih.

Prepoznavanje zvukova

Sustav prepoznavanja zvukova je poboljšan i omogućuje razlikovanje govora od ostalih zvukova koje ASIMO čuje. Sposoban je odazvati se na ime. Može prepoznati iznenadni zvuk, kao što je pad nekog predmeta, i okrenuti se u tom smjeru. Isto tako, može gledati u lice osobe koja mu se obraća i odgovoriti na postavljeno pitanje.

Prepoznavanje lica i gestikulacije

ASIMO može prepoznati položaj tijela i pokreta, a to znači da će se rukovati s osobom kada mu je pružena ruka te će prepoznati mahanje rukom i uzvratiti istom mjerom. Ima mogućnost prepoznavanja mjesta na koje se pokazuje, kao i sposobnost lociranja na to isto mjesto. ASIMO prepoznaje lica osoba koja su prije zabilježena, a može ih osloviti i imenom.

Dolina užasa – uncanny valley

Dolina užasa

Postoji nešto što se zove „uncanny valley“ – jezovita dolina ili dolina užasa. To je grafički prikaz simpatičnosti i mjere do koje ljudi prihvaćaju umjetna stvorenja poput robota. Primjerice, radni roboti koji pomažu su simpatični, humanoidni roboti su izrazito simpatični ali sve do razine dok ne pokušavaju biti vjerna preslika ljudi. Tu nastupa strmi pad krivulje simpatičnosti i sve dalje od toga je jezivo. Androidi, roboti kojima se u potpunosti pokušava postići antropomorfnost (tekstura umjetne kože, vjerni izrazi lica i očiju) su jezoviti i postoji mogućnost da ih ljudi neće dobro prihvatiti. Roboti ne moraju biti u ljudskom liku da bi dobro ili bolje obavljali neki zadatak od ljudi.

Što nas čeka u budućnosti?

Umjesto humanoidnih robota puno više događat će se na polju tzv. robotiziranih ljudi. Ovaj trend poznatiji je kao Transhumanizam, a začetnik je britanski biolog i genetičar Sir Julian Huxley (brat spisatelja Aldousa Huxleya). Transhumanizam intelektualni i kulturni pokret koji potiče korištenje novih znanosti i tehnologija za poboljšanje ljudskih mentalnih i fizičkih sposobnosti i prirođenih vještina. Osim klasičnih alata poput obrazovanja i osobnog usavršavanja kod transhumanizma poboljšanje znači i korištenje modernih tehnologija unutar čovjekova tijela. U trenutku spajanja organskog tkiva i elektroničkih komponenti čovjek simbolički postaje – kiborg.

The Singularity Is Near: When Humans Transcend Biology

Transcendent Man

Najpoznatiji zagovornik transhumanizma Raymond Kurzweil u svojoj knjizi „Singularity is near“ ovako je predvidio razvoj ljudske vrste u doglednoj budućnosti:

2010-e

• Superračunala postižu snagu ljudskog mozga
• Real time Speech-to-speech prevođenje

2020-e

• Osobna računala postižu snagu ljudskog mozga
• Nanoboti izvode detaljna skeniranja mozga pacijenata
• Računalo prolazi Turingov test

2030-e

• Postaje moguć upload ljudskih misli u računalo
• Nanoboti u ljudima povećavaju njihove mentalne, kongnitivne i fizičke sposobnosti
• Transformacija ekonomije: veći dio GDP u “metasektor”

2040-e

• Ljudi bez fiksne tjelesne forme: shapeshifting uz pomoć nanotehnologije
• Računalo milijardu puta jače od ljudskog mozga za $1000
• 2045. Tehnološki singularitet
• Umjetna inteligencija pretiče ljude po svojim sposobnostima
• Strojevi misle, planiraju i provode akcije velikom brzinom, mogu ih pratiti “alterirani post-ljudi”, dok nemodificirani ljudi zaostaju
• Mogućnost “Matrix scenarija”?

Poslije 2045.

• “Buđenje svemira”
• Prestaje Mooreov zakon, Zemlja postaje veliko računalo
• Strojevi u mogućnosti izrađivati računala veličine planeta

Poslije-poslije 2045.

• Proces “Buđenja svemira” završava oko 2199
• Nova kategorija života
• Dijelovi svemira pretvoreni u gigantsko superračunalo
• Nove mogućnosti: manipulacija fizikalnim konstantama, interdimenzionalna putovanja…

Originally appeared on Futurologija on 13.12.2011.. Original source: Futurologija u emisiji eHrvatska: Humanoidni roboti i Transhumanizam

Vezani članci:

1. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
2. Nanotehnologija: Kirurški roboti koje možete – progutati [VIDEO]
3. Futurologija u medijima: Top web preporuka emisije eHrvatska 14.1.2010.
4. SFerakon Predavanje: Transhumanizam i Tehnološki Singularitet
5. Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske?

Futuristički soundtrack

Budućnost je oduvijek bila predmetom straha, nesigurnosti, očekivanja i nadanja. Ljudi su o budućnosti htjeli progovoriti na bilo koji način: pišući, govoreći, pjevajući, svirajući… Upravo glazba budi ideje i izaziva čitavu skalu osjećaja, od sjete do euforije. Glazba nas, dok upijamo ritmove, melodije i riječi, može odvesti u daleku tmurnu postapokaliptičnu budućnost, ili nas baciti kroz vrijeme odmah tu – u lepršavo i bezbrižno slijedeće ljeto.

Misao o budućnosti pak uvijek dodaje gorivo na vatru ideja i zamisli. S obzirom da ne možemo predvidjeti što će nam se uistinu dogoditi, najbolje da o tome zasviramo (ili kako bi Frank Zappa rekao – «zaplešemo o arhitekturi»). Za vas smo pripremili playlistu pjesama, svojevrstan «futuristički soundtrack» najrazličitijih žanrova koji će pod parolom «S pjesmom u bolju budućnost» potaknuti kod slušatelja cijeli niz asocijacija i emocija. Pozitivnih, naravno

David Bowie-Space Oddity

«Ground control to Major Tom…» Pjesma je dio Bowievog albuma «Space Oditty» a Major Tom je imaginarni astronaut koji se pojavljuje u nekoliko pjesama Bowievog opusa. Ludi David Bowie astronauta Toma je iz fizičkog oblika prebacio u misaono ili biće svjetlosti kako bi ovaj bez fizičkih ograničenja otputovao do zvijezda, a možda i natrag na Zemlju…

Kraftwerk –The robots

«We are the robots» duboko moduliranim glasom provučenim kroz vokoder recitiraju članovi Kraftwerka, legendarnih pionira elektronske glazbe iz Dusseldorfa. Pjesma je prvi put snimljena 1978. i naprosto odiše duhom mašinerije i rane kompjuterizacije ruhrske oblasti, gdje je tik uz rafineriju nafte bio Kraftwerkov tonski studio Kling-Klang. Tada su svi mislili da će do kraja dvadesetog stoljeća roboti biti inteligentni humanoidi. Čekamo i gledamo što će roboti slijedeće poduzeti

Daft Punk – Harder better faster stronger

Nastavljamo s robotima. Nemoguće je sastaviti playlistu koja za temu ima budućnost a ne dotaknuti se barem jedne pjesme genijalnog francuskog sastava Daft Punk. Work It Harder Make It Better, Do It Faster, Makes Us stronger, More Than Ever Hour After, Our Work Is Never Over.

John Lennon – Imagine

Zamislite da svi ljudi žive u miru. Naravno, možete reći da je John Lennon sanjar, ali nije jedini. Pjesma legendarnog člana grupe The Beatles iz 1971. godine izdržala je test vremena i postala svojevrsna himna mira.

A Space Odyssey 2001 (R Strauss- Also Sprach Zarathustra)

Poznata melodija Richarda nastala je 1896. i bila je poznata tijekom cijelog tijeka vremena, ali je novi život i novi kontekst dobila 1968. kao naslovna tema Kubrickove Odiseje u svemiru 2001.

John Williams – Star Wars – Imperial March (Darth Vader Theme)

«O ne, pa neće valjda ovako zaista biti kad budemo veliki. Želimo biti kao Luke Skywalker, upotrijebiti silu i spasiti svijet» pitali smo se kao klinci dok smo sa zastrašujućim divljenjem gledali Lucasovu trilogiju Starwars. Pojava Darth Vadera zaista je jadan od najstrašnijih i najopakijih filmskih ulaza i pojavljivanja. A još kad je popraćen ovako genijalnom skladbom Johna Williamsa (koja još podsjeća na posmrtni marš)…

Jean Michel Jarre – Oxygen 4

Sa Zvijezde smrti spuštamo se na Elizejske poljane. Parižanin Jean Michel Jarre uvelike je pridionio budućnosti. Ovaj rodonačelnik elektronske glazbe objavio je prvi službeni album još 1976. godine kada su ovakvi sintetski zvukovi dobiveni analognim sintesajzerima bili prava egzotika i praktički strani i čudni nenaviklim ušima. Oxygene 4 vjerojatno je njegova najpoznatija skladba, a tijekom svih ovih desetljeća od njenog nastanka mogli ste je nepogrešivo prepoznati kao pozadinu i soundtrack brojnih futurističkih i tehnološki orijentiranih dokumentaraca, priloga i reklama.

Bob Marley – No Woman no Cry

Reggae legenda «The Legend» Bob Marley u jednoj od svojih najpoznatijih pjesama: «In this bright future you can’t forget your past»

Idoli – Maljčiki

Iako nije direktno povezana s temom budućnosti, ova pjesma zaslužuje svoje mjesto na ovoj playlisti upravo zbog svojeg nepopravljivog optimizma i slavljenja dosadašnjih uspjeha. Neumorni momci tj. «Maljčiki» i dalje obećavaju –«Pobjede nove nosit ćemo mi!». Novovalni bend iznjedrio je zaista svevremenu pjesmu.

Oliver Dragojević – 2002. godine u Splitu

Ovako se iz perspektive 1975. zamišljalo da će biti početkom dvadeset prvog stoljeća. Futuristički zvukovi, bip-bipovi satelita i let avionom na Mjesec uvode nas u ludu Odiseju po budućnosti Dalmacije i Splita. Mladi Oliver pjeva «Dvije ‘iljade i druge sve će bit’ na botune i imat ćeš ća zamisliš». Kako ipak se ne bi bilo sterilno, pravi opušteni mediteranski duh ocrtavaju slijedeći stihovi: «Kompjuteri će mislit za nas, a mi ćemo samo pivat po cili dan.»

Majke – Ja sam budućnost

Da li vam se sviđa ovakva budućnost?

«Ja sam ono čega nema

Ja sam ono što ti se sprema

Ja sam sudbina koja se ruga

Ja sam podli đavolji sluga

Ja sam istina koja je glupost

Ja sam budućnost

Da li ti se sviđam»

Goran Bare i Zoran Čalić napisali su ovu višeslojnu rock bombu. Taman kad pomislite da znate o čemu pjesma govori ona promijeni svoj tijek i počne govoriti o ipak malo drugačijoj stvari. Baš kao i budućnost – ne možemo je predvidjeti.

TBF – Smak Svita

Za kraj koji i ne mora biti ovakav…

Playlista nikad nije gotova, pa slobodno šaljite vaše prijedloge da ih uvrstimo na ovu stranicu.

Originally appeared on Futurologija on 06.11.2011.. Original source: Playlista futurista (S pjesmom u bolju budućnost!)

Vezani članci:

1. Slavni govori s pogledom u budućnost
2. Kako inspirirati sebe i druge i biti bolji vođa za budućnost?
3. Kako preživjeti budućnost 1.dio: Realnost apokalipse
4. Apokalipsa i smak svijeta? Ne, hvala. Neka pričekaju.
5. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu

Originally appeared on Futurologija on 29.08.2011.. Original source: Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost 2.dio (Video)

Vezani članci:

1. Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost
2. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
3. Futurologija u emisiji Na Rubu znanosti – Transhumanizam (VIDEO)
4. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
5. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću

Enterprise Shuttle

Već smo rekli da science fiction i futurologija idu ruku pod ruku jer i jedni i drugi propituju što bi moglo biti. Možemo slobodno reći da dobar dio znanstvenofantastičnih filmova ima dosta zajedničkih točaka s futurologijom: Datum radnje smješten je negdje u bližoj ili daljoj budućnosti, a osim znanstveno potvrđenih metoda i mogućih alata i oruđa i teorija koriste se ona “manje konvencionalna “ ili ona za koja se tek očekuje da će biti uvedena u uporabu.

Kod takvih filmova manje je važna točnost predviđanja budućnosti a ono što je bitno jest istraživanje, propitivanje mogućnosti i postavljanje novih granica, a možda i postavljanje novih uzora i ciljevima nekim novim sanjarima i znanstvenicima.

Točnost predviđanja budućnosti u filmovima

Futurologija govori da se budućnost ne može uspješno predvidjeti, već se za nju može uspješno pripremiti. Potrebno je promatrati razvoj trendova i pomoću raznih kvantitativnih metoda vidjeti koji događaju su najizgledniji, te probati anulirati njihove negativne efekte.

Čar umjetnosti je u tome da i ne mora biti pre-točna i prema svim “kanonima” stvarnog svijeta. Prognoziranje datuma određenih događaja oduvijek je bilo nezahvalno i u stvarnom svijetu. Pimjerice, za vrijeme svjetske izložbe u Chicagu 1893, nekolicina američkih državnih dužnosnika zamoljena je da izrazi svoja viđenja društva i tehnologije za stotinu godina unaprijed. Iako dobro upoznati u ondašnje svjetske trendove, za 1993. godinu predvidjeli su bolje zaprege, cepeline i poželjeli brže konje, a potpuno su pogriješili zanemarivši automobile i masovnu motorizaciju koja će se dogoditi nekoliko godina nakon čikaške izložbe. Dakle, djelomično su bili točni, no njihove prognoze su bile dosta kratkoročne i ispunile su se u svega par godina.

1984 George Orwell Movie Trailer (1984)

Ako se dotaknemo točnosti uvijek aktualne tematike Velikog brata koji nas konstantno nadgleda, ne možemo za Georgea Orwella reći da je totalno pogriješio smjestivši radnju svog romana u 1984. Radnja ovog romana, već spomenute 1984. godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji oligarhijski vlastodršci koriste najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije kako bi mase držali u pokornosti. Vidimo nekakvu opću tendenciju kretanja društva i scenarij 1984. mogao bi biti pomaknut za oko stotinjak godina u budućnost.

Interakcija sa stvarnim svijetom i samoispunjavajuće prognoze

Ono što se svakako može izdvojiti kao pozitivan primjer uspješnosti predviđanja nekih tehnologija jest franšiza Star Trek. U ovom slučaju serijal Zvjedanih staza stekao je toliku bazu vjernih sljedbenika, među kojima je veliki broj znanstvenika da su se stekle okolnosti za stvaranje svojevrsne samoispunjavajuće prognoze. Znanstvenici inspirirani svijetom i tehnologijom Zvjezdanih staza često su u proizvodima koje su razvijali koristili ideje predstavljene u seriji. Tako su imitiranjem raznih komunikatora nastali preklopni mobiteli i speech-to-speech prevoditelji govora u stvarnom vremenu, a replikatori i teleportacija slijedeći su veliki zalogaji koje treba uspješno apsolvirati.

Enterprise

Jedan od primjera koji pokazuje koliko je znanstvenofantastična franšiza Zvjezdane staze saživjela sa stvarnim svijetom i obrnuto svakako se vrti oko etimologije svemirskog broda Enterprise. Pogledajmo kako se ime Enterprise provlačilo kroz fikciju i stvarnost:

• Kroz povijest su postojali stvarni brodovi imena “Enterprise” u sklopu britanske ratne mornarice
• Američka ratna mornarica svoj nosač aviona imenuje “Enterprise”
• Započinju prve serije Zvjezdanih staza “The Original Series”. Scenaristi serije zbog dramatizacije i povijesnog kontinuiteta svemirski brod nazivaju “Enterprise”
• NASA 1981. godine predstavlja svoj prototip space shuttle letjelice i imenuje ga Constitution. Tisuće fanova Zvjezdanih staza piše peticije da se letjelica preimenuje. NASA udovoljava fanovima i imenuje letjelicu – “Enterprise”!
• Privatna kompanija Virgin Galactic svoju prvu komercijalnu svemirsku letjelicu naziva VSS Enterprise u čast svemirskom brodu iz serije.

U kasnijim spin-off reinkarnacijama serije, u početnoj špici redatelji su napravili svojevrsnu vremensku lentu razvoja imena Enterprise: Britanski bojni brodovi, Američki nosač aviona, NASA Space shuttle, zatim prijelazni oblik svemirskog broda, te naposlijeku Enterprise na kakvog smo navikli gledati prezentirajući to na filmu logičan povijesni slijed događaja. Možemo ustanoviti brisanje granica između fikcije i stvarnosti te njihov međusobni utjecaj jednog na drugo!

Star Trek Enterprise Intro

Favoriziraju li filmovi distopijsku budućnost?

Možemo primjetiti da se redatelji radije bave distopijskim društvima jer bi vjerojatno filmovi koji opisuju utopije bili dosadni. U distopijskim filmovima ima prostora za preokret i katarzu. Prosječan gledatelj dobiva osjećaj da ipak nije sve beznadno i da ipak može pomutiti planove “velikom čovjeku” ili sistemu, pa makar se to dogodilo samo na filmu.

Pogledajmo Loganov bijeg. Preostali Ljudi cca 2300. godine (zbog trajnih posljedica nekakve katalklizme) žive u Ogromnoj kupoli kod Washingtona. Unutra jest društvo obilja, razonode i uživanja, ali svim životnim fazama ljudi upravlja centralno računalo. Računala uzgajaju djecu u epruvetama i “poništava” ljude kad navrše svoj trideseti rođendan. Glavni lik počinje se propitivati mora li život završiti s 30 god. Sticajem okolnosti saznat će da i u vanjskom svijetu postoji život i tu kreće sjeme pobune protiv postojećeg društvenog uređenja.

Logan’s Run trailer

Slična situacija je u filmu Gattaca s kraja devedesetih. Društvo je bazirano na eugeničkim zakonima, pa pojedinac koji je proglašen inferiornim i ”in-validnim” ipak (uz određene trikove) uspijeva prevariti ovakav pokvareni sustav i ispuniti svoj san da postane astronaut.

Ovdje vidimo klasično upozorenje da bi svijet mogao postati takav ukoliko ne poduzmemo nešto da takve negativne trendove ne anuliramo u početku. Upravo to je i zadaća futurologije – rano uočavanje trendova, procjena njihove važnosti i pokušaj utjecaja ukoliko se procjeni da je trend nepovoljan.

Gattaca Trailer

Originally appeared on Futurologija on 17.04.2011.. Original source: Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost

Vezani članci:

1. Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost 2.dio (Video)
2. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
3. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću
4. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
5. Apokalipsa i smak svijeta? Ne, hvala. Neka pričekaju.

Poslovni modeli budućnosti

Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.

U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.

Mesh kompanije koriste prednosti društvenih servisa i stranica, bežičnih podatkovnih i Wi-fi mreža, word of mouth – usmenih preporuka kako bi pravovremeno i kvalitetno ljudima pružile proizvode i usluge koje im trebaju bez konstantnog troška vlasništva i to u sve više i više grana gospodarstva – prijevoz, moda, prehrana, nekretnine, putovanja, financije, zabava… Takve kompanije izrasle su kao novi kreativni pogon za dobivanje više onoga što želimo, po manjoj cijeni za nas i za Planet.

Mesh koncept napušta jednokratne transakcije i prijenos vlasništva, a favorizira iznajmljivanje proizvoda i usluge opet i iznova po potrebi korisnika. Ovo dakako nije novost – već dugo imamo knjižnice, hotele, rent-a-car, a donedavno smo imali i videoteke. Ono što je novost i ekstenzija starog koncepta je korištenje novih tehnologija, npr. GPS tehnologije lociranja i bežičnog interneta kako bismo u realnom vremenu dobili informaciju što se i gdje trenutno povoljno dijeli, iznajmljuje i sl. Osim toga, Mesh uz pomoć društvenih mreža i specijaliziranih portala stvara zajednicu povezanih korisnika koji međusobno sami između sebe izmjenjuju robu/predmete/usluge, bez očite i direktne interferencije kompanije koja je vlasnik. Vlasnik je u ovom slučaju svojevrsna «nevidljiva ruka» Adama Smitha koja iz pozadine (uglavnom za profit) osigurava integritet, razinu kvalitete usluge i njeno neometano provođenje.

Preporuka literature:

The Mesh: Why the Future of Business Is Sharing

Većinom male, lokalne kompanije uhvatile su novi val koji im je omogućio globalno rasprostranjeni fenomen – web. Paleta djelatnosti kojima se ove kompanije bave šira je nego što možete zamisliti. Tvrtka Crushpad posluje s temeljnom idejom da svaki pojedinac može napraviti svoje vrhunsko brendirano vino bez potrebe da posjeduje vinograd. Crushpad vam pruža informacije o vinogradima i tržištu grožđa koje preko njih možete kupiti. Zatim pružaju svu ekspertizu i brigu oko vina koje «pravite». Kupci mogu birati do koje razine se osobno žele uplesti i aktivirati u proizvodnji (berba, prešanje grožđa…), ali najčešće se sve svodi na narudžbu i praćenje proizvodnje i fermentacije putem interneta te dostavu sanduka vlastitog etiketiranog vina na kućnu adresu.

Nešto konzervativniji ali nimalo manje kreativni poslovni principi doživljavaju svoje širenje na više teritorija. Na globalnoj razini već je mnoštvo programa za dijeljenje i iznajmljivanje gradskih bicikala. Ono što stavlja «mesh» faktor u nešto što zvuči tako obično kao iznajmljivanje bicikala je korištenje GPS i usluga bežičnog interneta. Pomoću mobitela i mobilnih aplikacija možete rezervirati bicikl i vidjeti na kojoj najbližoj lokaciji su parkirani slobodni bicikli. Vlasnik usluge u isto vrijeme prati pozicije svojih bicikala te prikuplja podatke kako bi povećao kvalitetu usluge. I osobni automobili predmet su dijeljenja: u Cambridgeu (Massachusetts) tvrtka RelayRides omogućava ljudima da dijele svoje osobne automobile u vrijeme dok ih ne trebaju (što je u prosjeku oko 22 sata dnevno). Ovaj sustav vodi brigu o rezervacijama, osiguranju, logistici i drugim elementima potrebnim da bi projekt bio smislen i učinkovit.

Detaljnije ćemo opisati neke od mesh kompanija čiji su uspjesi i poslovni modeli posebno interesantni:

SPOTIFY

Spotify osnivači: Daniel Ek i Martin Lorentzon

Spotify je legalni online glazbeni servis koji nudi preslušavanje/streaming preko 10 milijuna pjesama. Pokrenut je u Švedskoj krajem 2008. godine, a krajem 2010 posluje u nekoliko država sjeverne i zapadne Europe i ima 7 milijuna korisnika od kojih je 250.000 u pretplatnom modelu članstva.

U sustavu Spotify zastupljeni su katalozi svih svjetskih velikih (major) izdavačkih kuća (Universal Music Group, Sony Music, EMI, Warner Music Group), kao i manjih i nezavisnih izdavača.

Razvojem pametnih telefona i pojeftinjenjem data prometa za mobilni internet, Spotify je jednostavno promijenio definiciju riječi «dostupno». Za malenu mjesečnu naknadu tj pretplatu od 10 Eura korisnik ima instantan pristup bazi od preko 7 milijuna pjesama (oko 60 godina neprekidnog slušanja glazbe bez ponavljanja) koje po želji može neograničeno puta preslušati putem streaminga na svom računalu i pohranjivati u mobitelima. Korisnik dakle ne preuzima pjesme i nije vlasnik, već ih samo iznajmljuje na vrijeme dok plaća pretplatu.

Spotify se obvezuje imati sva tražena i najnovija izdanja i prije njihovog datuma izlaska, a korisnik zbog kvalitete i fair usluge najčešće odustaje od ilegalnih izvora i downloada glazbe jer je to u usporedbi s jednostavnosti Spotifyja – prekomplicirano, varirajuće kvalitete, puno lažnih datoteka i virusa. Time se zatvara puni krug: Slušatelji su zadovoljni, a vlasnici glazbe su adekvatno kompenzirani.

THREDUP

ThredUP

ThredUP je prva peer-to-peer razmjena dječje odjeće na webu. Platforma za razmjenu omogućava zaposlenim roditeljima razmijeniti odjeću koju su njihova djeca prerasla za odjeću koja će im pristajati. Ova usluga nastoji spojiti roditelje koji traže povoljnu second hand odjeću za svoju djecu.

Proces za sudjelovanje u ThredUP-u je jednostavan. Roditelj zainteresiran za razmjenu prijavi se na web stranicu. Kako bi mogao primiti odjeću po vrlo povoljnoj cijeni, prvo sam mora pripremiti kutiju odjeće za druge zainteresirane članove, te sadržaj i kratki opis sadržanih artikala objaviti na thredup stranici. Zainteresirani članovi kluba pretražuju stranicu i traže adekvatne kutije prema dobi i spolu djeteta te sadržaju kutija. Članovi također rade osvrte na svoje prošle transakcije i tvore svojevrstan sustav ocjenjivanja drugih korisnika stvarajući zajednicu i sustav povjerenja.

Slanje kutija je za pošiljatelja besplatno, a korisnik koji kutiju prima plaća poštarinu i određenu naknadu kompaniji Thredup koja osigurava web, mehanizam i logistiku razmjene.

Ovaj revolucionarni sustav razmjene dječje odjeće u jednom mjesecu svojim članovima ukupno uštedi i po milijun dolara: roditelji za dvadesetak dolara dobiju kutiju punu očuvane, blago nošene odjeće koju je nečije dijete preraslo, a za istu sumu novca potrošenu u dućanu dobili bi jedan odjevni predmet. Dobro razrađena web stranica omogućava roditeljima da vrlo precizno odaberu ono što doista žele za svoju djecu, a da tu istu odjeću kada djeci postane premala vrate u cirkulaciju ThredUP mreže.

Kiva.org

Kiva.org

Kiva microfunds (Kiva.org) je organizacija koja omogućava ljudima da putem Interneta daju novac na posudbu institucijama u zemljama u razvoju, a navedene institucije mikrokreditiraju malo poduzetništvo i studentsku populaciju tih zemalja.

Kiva je neprofitna organizacija koju podupiru zajmovi i donacije njenih korisnika i korporacijskih partnera. Na zajmove u kojima posreduje, Kiva ne uzima nikakav postotak, ali partnerske institucije na terenu kojima Kiva prosljeđuje novac, obračunavaju kamate na izdane mikrokredite kako bi pokrile svoje operativne troškove.

Kiva.org - Način funkcioniranja

Članovi i posjetitelji stranice Kiva.org vrše pretragu i prema zadanim kriterijima odlučuju kojem poslovnom poduhvatu ili instituciji žele dati zajam, te vrše uplatu. Kiva skupljene agregirane zajmove uz pomoć svojih partnera na terenu distribuira u obliku mikrokredita poduhvatima koje su odabrali članovi. Kad se zajmovi vrate, Kiva vraća novac članu, koji je slobodan svoj novac povući ili ga reinvestirati. Članovi na svoje pozajmice ne dobivaju nikakve kamate.

Do kraja 2010. godine Kiva je distribuirala preko 160 milijuna USD zajmova od 757.000 članova, a prosječna visina zajma je 382 USD.

ZIPCAR

Zipcar

Zipcar je kompanija koja svojim učlanjenim korisnicima omogućava korištenje njenih automobila u vremenskim razdobljima od sat vremena pa do nekoliko dana.

Princip poslovnog modela je jednostavan. Učlanjeni korisnici, tzv. «Zipsteri», mogu preko Interneta, mobilnih aplikacija i telefona saznati gdje su parkirani najbliži Zipcar automobili te ih automatski rezervirati za korištenje. Najkraći vremenski period za koji je moguće rezervirati automobil je jedan sat. Svaka rezervacija uključuje reguliranu policu auto osiguranja, a dulji termini rezervacije podrazumijevaju uključene kartice za gorivo i sitni potrošni materijal.

Članovi dobivaju svoj «Zipcard», karticu opremljenu RFID čipom koji otvara automobil koji su rezervirali i to samo u vremenu trajanja rezervacije. Sva Zipcar vozila opremljena su GPS sustavom. Svako vozilo bilježi sve detalje prilikom upotrebe (kilometraža, potronja, brzina) i podatke šalje u centralu. Lokacija automobila dok su rezervirani ne prati se i ne bilježi zbog zaštite privatnosti članova, ali se automobili mogu pratiti, te su opremljeni «kill» funkcijom koja onesposobljava automobil ukoliko se otkrije neovlaštena upotreba.

Zipcar je osnovan 2000. Godine, a tijekom 2010. Zipcar je svjetski tržišni lider u ovom hibridnom modelu rent-a-cara sa preko 400.000 članova, 4400 lokacija i 9000 vozila uklopljenih unutar usluge.

U nekoliko vrlo interesantnih primjera vidjeli smo ekstenzije postojećih poslovnih modela, kao i neke sasvim nove modele koji se u dvadesetom stoljeću nisu niti nazirali. U svakom slučaju, zajednička poveznica je vrlo uočljiva – klasični model vlasništva nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužan, a protok i pravodobnost informacija osiguravaju nove tehnologije i društvene mreže.

Vlasništvo će još određeno vrijeme neosporno biti vrlo važan element u poslovanju i življenju, ali mesh kompanije pokazuju potencijalan alternativni pravac koji bi uz promjenu načina mišljenja mogao postati dominantan u budućnosti, predstavljajući manji financijski teret za individualnog korisnika i manji pritisak na okoliš i resurse našeg planeta Zemlje.

Originally appeared on Futurologija on 06.12.2010.. Original source: Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu

Vezani članci:

1. Socijalno poduzetništvo: Znate li što je Collaborative Consumption?
2. Poslovi budućnosti 2. dio
3. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
4. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)
5. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Nikola Tesla

Stoljećima je miris budućnosti inspirirao ljude da razgovaraju, pjevaju, crtaju i sanjaju o njoj. Poznati i slavni ljudi imali su mogućnost da njihova riječ bude zabilježena i prenesena na generacije koje slijede. Danas u doba slobodnog toka informacija i riječ anonimnih građana može ući u globalnu kolektivnu svijest i opću kulturu.

Ipak, unatoč inflaciji mišljenja, prava izreka i misao, neovisno odakle potekli lako nađu svoj put u legendu. Prava misao može pokrenuti vojske, inspirirati znanstvenike, motivirati ljude, ponuditi im utjehu, nadu i potaknuti ih na promjene. Pogledajmo koji su najzanimljiviji i najpoznatiji citati i izreke izrečeni na temu budućnosti. U ovom članku naći ćete najpoznatije citate i izreke mnogih poznatih ljudi: Albert Einstein, Arthur C Clarke, Benjamin Franklin, Bob Dylan, Bob Marley, David Bowie, Davor Pavuna, Eleanor Roosevelt, George Orwell, Ivo Josipović, Nikola Tesla, Robert Jahn, Steve Jobs, Velimir Srića, Wayne Dyer, Winston Churchill, Ronald Reagan, Robert F Kennedy, Ray Kurzweil, Percy Bysshe Shelley, Paul Valery, Maya Angelou, Malcolm X, Michio Kaku, Linus Pauling, John Fitzgerald Kennedy, Jadranka Kosor, Henri Frederic Amiel, Friedrich Nietzsche, Charles F Kettering, Antoine de Saint-Exupery i mnogi drugi.

Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Lista citata redovito se održava!

Video: Nikola Tesla Quotes / Citati Nikole Tesle

(Citati su poredani abecedno prema imenu autora)

• “The best thing about the future is that it comes only one day at a time.” by Abraham Lincoln
  
  
  
• “The distinction between the past, present and future is only a stubbornly persistent illusion.” by Albert Einstein
  
  
  
• “I never think of the future - it comes soon enough.” by Albert Einstein
  
  
  
• “The future is a convenient place for dreams.” by Anatole France
  
  
  
• “As for the future, your task is not to foresee it, but to enable it.” by Antoine de Saint-Exupery
  
  
  
• “If an elderly but distinguished scientist says that something is possible he is almost certainly right, but if he says that it is impossible he is very probably wrong.” by Arthur C. Clarke
  
  
  
• “Look before, or you'll find yourself behind.” by Benjamin Franklin
  
  
  
• “It's easy to see, hard to foresee.” by Benjamin Franklin
  
  
  
• “I don't think the human mind can comprehend the past and the future. They are both just illusions that can manipulate you into thinking there's some kind of change.” by Bob Dylan
  
  
  
• “In this bright future you can't forget your past.” by Bob Marley
  
  
  
• “Once social change begins, it cannot be reversed. You cannot uneducate the person who has learned to read. You cannot humiliate the person who feels pride. You cannot oppress the people who are not afraid anymore. We have seen the future, and the future is ours.” by Cesar Chavez
  
  
  
• “My interest is in the future because I am going to spend the rest of my life there.” by Charles F Kettering
  
  
  
• “I just don't want to live like I used to. And at some point, I'm going to put a gag order on myself in terms of talking about the past. I've got to slam the door and deal with the present and the future.” by Charlie Sheen
  
  
  
• “It's the terror of knowing what this world is about...” by David Bowie
  
  
  
• “Svaka osoba je savrsena, ako to stvarno zeli biti.” by Davor Pavuna
  
  
  
• “Always remember that the future comes one day at a time.” by Dean Acheson
  
  
  
• “Losers live in the past. Winners learn from the past and enjoy working in the present toward the future.” by Denis Waitley
  
  
  
• “The future belongs to those who believe in the beauty of their dreams.” by Eleanor Roosevelt
  
  
  
• “The future influences the present just as much as the past.” by Friedrich Nietzsche
  
  
  
• “Your future takes precedence over your past. Focus on your future, rather than on the past.” by Gary Ryan Blair
  
  
  
• “I look to the future because that's where I'm going to spend the rest of my life.” by George F. Burns
  
  
  
• “He who controls the present, controls the past. He who controls the past, controls the future.” by George Orwell
  
  
  
• “Every time I see an adult on a bicycle, I no longer despair for the future of the human race.” by H. G. Wells
  
  
  
• “Everything you need for better future and success has already been written. And guess what? All you have to do is go to the library.” by Henri Frederic Amiel
  
  
  
• “Every tomorrow has two handles. We can take hold of it with the handle of anxiety or the handle of faith.” by Henry Ward Beecher
  
  
  
• “Science is organized knowledge. Wisdom is organized life.” by Immanuel Kant
  
  
  
• “Ne sumnjam u to da Hrvatska ima dovoljno postenih ljudi, sa snagom i vizijom, ljudi koji mogu pomoci graditi bolju buducnost za nas i nasu djecu.” by Ivo Josipovic
  
  
  
• “Nismo navikli planirati na dulje od mjesec dana” by Jadranka Kosor
  
  
  
• “People respond when you tell them there is a great future in front of you, you can leave your past behind.” by Joel Osteen
  
  
  
• “History is a relentless master. It has no present, only the past rushing into the future. To try to hold fast is to be swept aside.” by John Fitzgerald Kennedy
  
  
  
• “If you don't think about the future, you cannot have one.” by John Golsworthy
  
  
  
• “When it comes to the future, there are three kinds of people: those who let it happen, those who make it happen, and those who wonder what happened.” by John M Richardson
  
  
  
• “The future, according to some scientists, will be exactly like the past, only far more expensive.” by John Sladek
  
  
  
• “It is my firm belief that I have a link with the past and a responsibility to the future. I cannot give up. I cannot despair. There's a whole future, generations to come. I have to keep trying.” by King Hussein
  
  
  
• “The future is not something we enter. The future is something we create.” by Leonard I. Sweet
  
  
  
• “Najbolji na?in da do?ete na dobru ideju jest kad imate puno ideja.” by Linus Pauling
  
  
  
• “For tomorrow belongs to the people who prepare for it today” by Malcolm X
  
  
  
• “Never let the future disturb you. You will meet it, if you have to, with the same weapons of reason which today arm you against the present.” by Marcus Aurelius
  
  
  
• “Never let the future disturb you. You will meet it, if you have to, with the same weapons of reason which today arm you against the present.” by Marcus Aurelius Antoninus
  
  
  
• “The future is always beginning now.” by Mark Strand
  
  
  
• “Prejudice is a burden that confuses the past, threatens the future and renders the present inaccessible.” by Maya Angelou
  
  
  
• “How To Create The Future?
  Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.” by Michael Noer
  
  
  
• “"When I was a child, two experiences helped to shape the person I am today and spawned two passions that have helped to define my entire life." Physics of the Future” by Michio Kaku
  
  
  
• “"Predicting the next few years, let alone a century into the future, is a daunt- ing task. Yet it is one that challenges us to dream about technologies we believe will one day alter the fate of humanity." Physics of the Future” by Michio Kaku
  
  
  
• “"In 1863 Jules Verne predicted that Paris in 1960 would have glass skyscrapers, air conditioning, TV, elevators, high-speed trains, gasoline- powered automobiles, fax machines, and even something resembling the Internet. With uncanny accuracy, Verne depicted life in modern Paris." Physics of the Future” by Michio Kaku
  
  
  
• “Ne zalim sto su drugi pokrali moje ideje, zalim sto nemaju svoje.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Vise je nego vjerojatno da ce se dnevne novine svakodnevno, tijekom noci, bezicnim prijenosom dostavljati po kucanstvima.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Covjekov ce um upravljati kretanjem zvijezda.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Neka buducnost kaze istinu, procijenite svakoga covjeka prema njegovom radu i zaslugama. Sadasnjost je njihova, ali buducnost je moja, za koju sam tako naporno radio.” by Nikola Tesla
  
  
  
• “Bez obzira sto ce buducnost donijeti, univerzalna primjena tih velikih nacela je potpuno ispravna, iako se njhov dolazak cini dug.” by Nikola Tesla
  
  
  

  1 2 | Next 29 | Last

Svakako pročitajte i ovo:

Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)

Ako znate za neki inspirativni citat o budućnosti ili izreku o budućnosti, slobodno nas kontaktirajte!

Originally appeared on Futurologija on 23.10.2010.. Original source: Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Vezani članci:

1. Slavni govori s pogledom u budućnost
2. Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)
3. Nikola Tesla: čovjek koji je još 1909. godine pričao o mobitelima, Internetu, e-mailu
4. Apokalipsa i smak svijeta? Ne, hvala. Neka pričekaju.
5. Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Svijet 2020. godine

Pokušaji predviđanja događaja u godinama koje su pred nama vrlo su popularna, česta i zahvalna tema u svjetskom tisku. Ovakvi članici odlična su isprika da s optimizmom (ili barem suzdržanim optimizmom) iskomunicirate svojim čitateljima kako ih za desetak godina očekuje bolji, zdraviji, bogatiji život.

Online izdanje američkog časopisa Forbes pozabavilo se životom u 2020. godini i donosi niz predviđanja na području posla, kućanstva, transporta, prehrane, zdravlja, edukacije i upravljanja svojim ugledom. Objašnjenja nastala tumačenjem aktualnih trendova i statistika proširili su pojedinim znanstvenofantastičnim elementima.

Kako Kreirati budućnost?

How To Create The Future? Ingredients: smart people, an agenda, coffee and a dash of hot air.

Michael Noer

Video: Kako kreirati budućnost?

Politika

• 2011. Smjena vlasti u Sjevernoj Koreji. Kim Jong Un, nasljednik Kim Jong Ila, traži ekonomsku i trgovinsku suradnju sa Zapadom.
• 2012. Al Shabab, radikalna islamska grupa, preuzima vlast u Somaliji i putem piratskih grupa kontrolira promet u Adenskom zaljevu
• 2014. U novom valu globalne krize naoružanja za masovnu destrukciju Kina postavlja dalekodometne projektile u Sudanu koji su pod kontrolom Narodne oslobodilačke armije.
• 2016. Prvi potpuno kompjutorizirani izbori u SAD-u izazivaju burne reakcije i niz optužbi o grubim političkim manipulacijama tehnologijom
• 2020. Prvi klimatski rat. Bježeći s Maldiva koji tonu muslimansko se stanovništvo naseljava na Šri Lanki. Počinje vjerom potaknut rat uz veliku opasnost širenja.

Medicina & zdravstvo

• 2012. Supertuberkuloza, nova vrsta stare bolesti otporna na sve danas postojeće lijekove, izbija u Mexico Cityju i širi se na jug SAD-a i Latinsku Ameriku. SAD potpuno zatvara granicu prema Meksiku.
• 2013. Američka osiguravajuća kuća prva uključuje analize DNK u program zdravstvenog osiguranja.
• 2014. Najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer raspada se na pet manjih tvrtki.
• 2015. Novartis prodaje prvu ‘pilulu za autizam’ namijenjenu pacijentima s ‘labilnim X’ kromosomom.
• 2016. Dvije Australke donose na svijet ‘dijete bez oca’ uz pomoć sintetičke sperme proizvedene iz matičnih stanica majke
• 2020. Potpuno automatizirani robot-kirurg službeno započinje rad na operacijama tumora. Stopa izlječenja raste do 20 posto

Video: Medicina i Vaše zdravlje u 2020.

Tehnologija

• 2011. Ruski znanstvenici otkrivaju veliku američko/izraelsku mrežu kompjutorske špijunaže
• 2011. Automobili dobivaju krila. Terrafugia Transition, prvi ‘leteći auto’, ulazi u prodaju po cijeni od 200.000 dolara
• 2016. U američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina otvara se prva ‘farma’ s virtualnim zaposlenicima, zapravo stvarnim ljudima koji opslužuju igrače internetskih igara.
• 2018. Kreće Trans-Eurasia Express, najbrži vlak na svijetu povezuje Pariz i Peking brzinom od 300 kilometara na sat

Video: Vaš transport 2020. godine

Financije & ekonomija

• 2012. Facebook izlazi s dionicama na tržište i postiže vrijednost od 40 milijardi dolara. Mark Zuckerberg prvi je dvadeset-i-nešto-godišnjak težak više od deset milijardi američkih dolara
• 2013. Nakon dotad nezapamćenog kraha na Wall Streetu američke financijske vlasti potpuno zabranjuju visokofrekventno trgovanje
• 2014. Indijac Mukesh Ambani svrgava s čelne pozicije na Forbesovoj listi milijardera Meksikanca Carlosa Slima Helua
• 2018. Nakon duge, četverostruke recesije poslovi se napokon vraćaju. Potrošači su optimistični, Wall Mart bilježi globalno rekordan promet

Video: Vaše  mogućnosti u 2020. godini

Društvo & okoliš

• 2011. Generalni tajnik UN-a u Kairu prisustvuje rađanju 7-milijarditog djeteta. Rađanje djevojčice Malike Husein označava početak ‘dekade spolne jednakosti”’
• 2013. Izumire tuna
• 2015. Desalinizacija postaje najveći izvor pitke vode
• 2017. Prvo umjetno uzgojeno meso s okusom piletine dolazi na police supermarketa. Pola kilograma – 55 kuna
• 2020. U nedostatku žena Kina legalizira brakove među muškarcima

Video:  Ne tako privatan život

Energija

• 2012. Nakon izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu cijene nafte i derivata skaču do povijesno najviše razine. Ahmadinedžad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
• 2015. Bum sunčane energije. Nakon njemačkog sađenja solarnih panela po Sahari sunčana energija postaje komercijalo isplativa i konkurentna na tržištu
• 2019. Nakon renesanse gradnje nuklearnih reaktora Francuska napokon izvodi uspješan eksperiment s fuzijom najavljujući novo doba čiste energije

Izvor:

http://www.forbes.com/2010/04/08/your-life-2020-technology-data-companies-10_land.html

http://www.jutarnji.hr/svijet-2020–godine–forbes-prorekao-kao-cemo-zivjeti-za-deset-godina-/886453/

Originally appeared on Futurologija on 26.09.2010.. Original source: Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]

Vezani članci:

1. Nokia predviđa: Kako će igledati život u 2015. godini
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
4. Vijesti iz budućnosti 1
5. Stanovanje u budućnosti: Electrolux predstavio “Touchscreen” koncept kuhinje (VIDEO)

Kogeneracija

Želite unaprijediti način na koji vaš dom dobiva i iskorištava energiju. Želite postati koliko-toliko neovisni o fosilnim gorivima i razmišljate o postavljanju solarnih fotonaponskih ploča. No, uz prilično visoku početnu investiciju postavlja se niz dodatnih pitanja: Živite li u području s dovoljnom insolacijom, imate li dovoljno veliku krovnu površinu za instalaciju sustava itd.

Preokrenimo na trenutak naše razmišljanje doslovno – naopako! S krova jurimo ravno u podrum. Ključna riječ u ovom slučaju nije solarna energija, već kogeneracija. U ovom slučaju nećete postati neovisni o fosilnim gorivima, ali ćete s lakoćom povećati efikasnost i uporabnost vašeg kućnog energetskog sklopa. Možda sasvim dovoljno da izdržite do komercijalne upotrebe atomske fuzije

Što je kogeneracija?

Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP) je istodobna proizvodnja dva korisna oblika energije (električne i toplinske) u jedinstvenom procesu. Toplinska energija koja ostaje neiskorištena u konvencionalnoj elektrani (ili se ispušta u okoliš uz negativne učinke) koristi se za potrebe u raznim proizvodnim procesima ili, što je češći slučaj, za grijanje pojedinačnih građevina ili čak cijelih naselja.

Princip kogeneracije

Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju pare, zagrijavanje vode ili zraka. Jedan od načina korištenja kogeneracije je i trigeneracija, gdje se dio energije koristi i za hlađenje. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva.

Prednost kogeneracije

Osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje služe samo za proizvodnju električne energije te industrijske sustave koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese. Ukupna učinkovitost kogeneracije iznosi od 70 do 85 posto (od 27 do 45 posto električne energije i od 40 do 50 posto toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30 do 51 posto (električne energije).

Moderne kogeneracijske CHP jedinice namijenjene domaćinstvima veličine su obične perilice za posuđe, a u sposobnosti su generirati 1KW do 6KW električne energije. Također, količina zagrijane vode koju ovi uređaji prirede više je nego dovoljna prosječnim obiteljima u hladnijim klimatskim predjelima za grijanje uz pomoć radijatora, kao i za upotrebu u domaćinstvu.

I automobilska industrija zainteresirana za kućne elektrane

Stotine kompanija već proizvode ovakve kućne sustave za Japanske i Europske kupce, uključujući Hondu i Volkswagen (Ecoblue sustav u suradnji s kompanijom LichtBlick). Europska energetska i klimatska politika snažno podupire i subvencionira uvođenje kogeneracijskih postrojenja zbog reduciranja troškova i emisija stakleničkih plinova, a zakonodavstvo postavlja obaveznim zamjenu bojlera svakih deset godina, što je dobra prilika za uvođenje novih sustava grijanja i proizvodnje energije.

Volkswagen Ecoblue princip kogeneracijskih elektrana

U Japanu su kućne kogeneracijske elektrane prilično zastupljene, a cijena jednog takvog uređaja iznosi oko 7.300 USD. U slijedećem video clipu prikazan je rad američkog kogeneracijskog uređaja Marathon.

Izvori:

http://www.marathonengine.com

http://www.hrote.hr

http://www.lichtblick.de/h/partner_vw_294.php

http://www.thermoelectrics.caltech.edu/sustainability_page.htm

Originally appeared on Futurologija on 15.08.2010.. Original source: Kogeneracija: Proizvedite električnu energiju u vašem podrumu!

Vezani članci:

1. Business.hr: Nova tehnologija za novu energiju
2. Snaga vjetra: Ambiciozni planovi za ulazak alternativnih izvora energije u Dalmaciju
3. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
4. Poslovi budućnosti 1. dio
5. Što pojedinac može učniti protiv globalnog zatopljenja? [Infografika]

Globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje naziv je za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. Najprihvaćenija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.

Vruća tema globalnog zatopljenja obrađena na grafički zanimljiv, jednostavan i gotovo dječji način, uvelike može pomoći svakom pojedinom stanovniku Zemlje u shvaćanju njegove uloge u zaštiti okoliša. Uz ove jednostavne infografičke prikaze, doprinos pojedinca očuvanju okoliša čini se zanimljiv i uzbudljiv kreativni zadatak.

Uz najrašireniju teoriju nastanka globalnog satopljenja, o uzrocima i krajnjim posljedicama globalnog zatopljenja još ne postoji znanstveni konsenzus. S druge strane, u posljednje vrijeme javio se određen broj znanstvenika koji osporavaju tu teoriju i nude alternativna objašnjenja, bilo u obliku promjena Sunčeve aktivnosti- zašto se kao dokaz koriste nedavno otkrivene klimatske promjene na Marsu – bilo u obliku ciklične izmjene hladnih i toplih perioda u Zemljinoj povijesti, za što postoje geološki, paleontološki i povijesni dokazi.

Protiv globalnog zatopljenja (Klik za punu veličinu)

Sadašnji problem globalnog zatopljenja nastao je, kako velika većina znanstvenika vjeruje, zbog značajnog povećanja stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljikovog dioksida (CO2), zbog sve većeg izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i prirodnog plina) u posljednjih 250 godina, tj. od početka industrijske revolucije.

Zadnjih godina čovječansto ispušta u atmosferu preko 8 milijardi tona CO2 godišnje. Jedan dio CO2 apsorbiraju šume i oceani (koji tako postaju kiseliji), a ostatak se gomila u atmosferi, pojačavajući tako efekt staklenika. Ostali značajni staklenički plinovi su metan i dušik-oksid. Velike količine metana stvaraju velika krda stoke svojim procesom probave, a dušik-oksid nastaje iz umjetnih gnojiva.

Utjecaj globalnog zatopljenja (Klik za punu veličinu)

Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. Od početka industrijske revolucije, prije 250 godina, količina CO2 u atmosferi povećala se 35%, a metana 148%. Kako je sastav zemljine atmosfere iz davne prošlosti prilično dobro poznat iz fosilnih uzoraka i iz uzoraka zraka iz mjehurića zarobljenih u ledu na polovima, pokazalo se da su CO2 i metan u današnjoj atmosferi, na najvišoj razini, barem u posljednih 650.000 godina.

Ovo je popis još nekih od stvari koje možete učiniti u borbi protiv globalnog zatopljenja: nešto ne zahtijeva nikakav trošak, a nešto će vam omogućiti dugoročnu i znatnu uštedu nakon neznatnog ulaganja!

Zamijenite obične žarulje štedljivima (CLF): Kompaktno fluorescentno svjetlo (CFL) koristi 60 posto manje energije od žarulja sa žarnom niti. Ovom jednostavnom promjenom smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 140 kg godišnje.

Postavite programirane termostate: Automatski će smanjiti grijanje ili hlađenje noću i ponovno ga pojačati ujutro. Mogu vam omogućiti znatno smanjenje iznosa računa za potrošnju energije.

Održavajte dva stupnja nižu temperaturu zimi, a klima-uređajima hladite prostorije za dva stupnja više: Gotovo polovina energije koju koristimo u kućanstvima troši se na grijanje i hlađenje. Ovom jednostavnom promjenom možete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 900 kg godišnje.

Čistite ili redovito zamjenjujte filtere u svojim napama i klima-uređajima: Čišćenjem prljavog filtera možete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 150 kg godišnje.

Kad nabavljate nove kućanske aparate, izaberite one koji štede energiju: Potražite etiketu Energy Star na novim kućanskim aparatima i odaberite najučinkovitije modele.

Ne ostavljajte uređaje na poziciji ’standby’ : Koristite tipke za uključivanje ili isključivanje na samome aparatu. Televizor koji je uključen tri sata na dan, koliko u prosjeku Europljani dnevno gledaju televizijski program, a preostalo vrijeme nalazi se u poziciji ’standby’, potroši 40 posto energije u toj poziciji.

Obložite bojlere toplinskom izolacijom: Ovom jednostavnom radnjom smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 450 kg godišnje. Postavite li regulator topline na najviše 50°C, možete je smanjiti za dodatnih 240 kg godišnje.

Pomaknite hladnjak i zamrzivač: Nerijetko su hladnjaci postavljeni tik uz štednjak ili bojler i zato troše više energije. Primjerice, ako se nalaze u podrumskoj prostoriji čija je temperatura 30-35ºC, trošit će gotovo dvostruku količinu energije i prouzročiti emisiju dodatnih 160 kg ugljičnog dioksida godišnje za hladnjak, odnosno 320 kg za zamrzivač.

Redovito odleđujte stare hladnjake i zamrzivače: Još ih je bolje zamijeniti novijim modelima, koji imaju ugrađeno automatsko odmrzavanje i općenito troše do dvostruko manje energije od svojih prethodnika.

Ne dopustite da vam toplina nepotrebno izlazi iz doma: Kad prozračujete svoje stambene prostorije, otvorite prozore samo na nekoliko minuta. Ostavite li otvoren samo jedan mali prozor čitavog dana, energija potrebna da nadoknadi gubitak topline tijekom šest hladnih mjeseci (kad je vanjska temperatura 10ºC ili manja) rezultirat će emisijom od gotovo jedne tone ugljičnog dioksida.

Smanjite broj prevezenih kilometara hodanjem, vožnjom bicikla, vožnjom automobilima na smjenu ili korištenjem sredstava javnog prijevoza kad god je to moguće: Ako izbjegnete samo 26 km vožnje automobilom svaki tjedan, smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 230 kg godišnje!

Dogovorite sa svojim kolegama i prijateljima vožnju automobila na smjenu: Ako se samo dva dana u tjednu povezete s nekim ili se netko poveze s vama, smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 730 kg godišnje.

Ne ostavljajte na svom automobilu prazne krovne nosače: Ako ne uklonite prazne krovne nosače, zbog otpora zraka i dodatne težine povećat ćete potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida do 10 posto.

Održavajte svoje vozilo u ispravnom stanju: Redovito održavanje omogućuje učinkovitu potrošnju goriva i smanjuje emisije stakleničkih plinova. Ako samo jedan posto vlasnika automobila na odgovarajući način održava svoja vozila, u atmosferu se ispušta gotovo 450 milijuna tona ugljičnog dioksida manje.

Originalna infografika:

http://learningfundamentals.com.au/resources/

Izvori:

http://www.elektronickeknjige.com/globalno_zatopljenje/index.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Global_warming

http://hr.wikipedia.org/wiki/Globalno_zatopljenje

Originally appeared on Futurologija on 31.05.2010.. Original source: Što pojedinac može učniti protiv globalnog zatopljenja? [Infografika]

Vezani članci:

1. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
2. Business.hr: Nova tehnologija za novu energiju
3. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
4. Ulaganje milijardera u zelene tehnologije
5. Snaga vjetra: Ambiciozni planovi za ulazak alternativnih izvora energije u Dalmaciju