Trend analiza

Metode predviđanja 4.dio: Trend analiza i Scenariji. U prošlim nastavcima metoda predviđanja prikazali smo Delphi metodu, DEGEST, Skeniranje, Brainstorming i Visioning.

Tijekom 1970ih, Institut životnog osiguranja iz New Yorka razvio je program koji je obavještavao svoje zaposlenike o događanjima izvan njihove branše, a koji bi mogla biti važna za poslovanje. Svoj program nazvali su Trend analiza. Još jedan način za proučavanje utjecaja pojedinog trenda je provlačenje događaja kroz set pretpostavljenih posljedica. To je tzv. izrada Scenarija.

Trend analiza

Trend analiza uzima u obzir prirodu, uzroke, brzinu, i moguće utjecaje trenda u razvoju. Trendovi mogu imati i primarne i sekundarne utjecaje. Npr. dulji životni vijek povećava broj ljudi za koje treba omogućiti sve potrebne resurse (primarni utjecaj), ali isto tako povećava broj ljudi koji mogu aktivno sudjelovati u ekonomiji (sekundarni utjecaj).

Mogućnosti i vrijednosti prepoznavanja trendova sve se više prepoznaju u poslovnom svijetu. Uprave kompanija znaju da ako se kompanija ne prilagodi trendovima, vrlo brzo zaostaje. Poznavanje ključnih svjetskih, nacionalnih, religijskih trendova pruža nemjerljivo vrijednu pozadinu za izradu praktičnih procjena o ciljevima i strategijama. Korištenjem trend analize, osobe i organizacije mogu uhvatiti i uključiti se u val promjena koji će ih odvesti bliže njihovim ciljevima.

Trend analizu možemo podijeliti u tri dijela:

1. Analiza: Jednom kad identificiramo trend, moramo saznati što ga je uzrokovalo, koliko brzo se odvija, i kako će na nas utjecati na poslovnom i privatnom planu. Trend može imati više raznih utjecaja, od kojih mnogi nisu odmah evidentni (sekundarni trendovi!). Kauzalna analiza identificira snage koje kreiraju i oblikuju tend, a često su upravo te snage trend za sebe – tzv. “kontribucijski trendovi”.
2. Monitoring: Trendove koji su iznimno važni potrebno je redovito pratiti. Npr. brzi rast stope nezaposlenosti može imati značajne posljedice na stanje obitelji, zajednice i cijele države.
3. Projekcija: Kada su statistički podaci za pojedini trend dostupni, poželjno je napraviti grafički prikaz trenda kako bismo vidjeli njegovo napredovanje kroz vrijeme. Svi današnji moderni uredski programi (Microsoft Office, Open Office, Apple iWork, Google Documents…) osim opcije crtanja grafova omogućavaju i jednostavan prikaz linija trendova. Takva projekcija trendova pokazuje gdje bi trend mogao biti u određenom trenutku u budućnosti, pod pretpostavkom da se ne dogodi pomak u stopi po kojoj se trend mijenja. Ipak, promjene su česte i vrlo moguće.

Kao primjer trenda koji ima prilično stabilnu stopu promjene možemo navesti slijedeći: Stanovništvo neke zemlje raste konstantnom godišnjom stopom od 2% i udvostručit će se za 35 godina. Prema ovoj projekciji možemo predvidjeti neke promjene i posljedice: Povećani promet, povećano zagađenje, manje zelenih površina, više kompanija i više društvenih i kulturnih aktivnosti. Sad kad imamo konceptualnu strukturu, možemo realističnije razmišljati što nam priprema budućnost. Prečesto pričamo o tome što i kako treba napraviti nešto prije nego što smo proučili situaciju i uistinu razumjeli na koji način se ona mijenja.

Naravno, niti jedno predviđane i analiza nisu 100% točni. Uvijek možemo pogriješiti; a što s analizom trenda pokušamo ići dalje u budućnost, postotak moguće pogreške drastično se povećava. Trend analiza ipak se pokazala od nemjerljive važnosti u predviđanju ekonomskih i demografskih promjena, kao i analizi izvjesnosti vojnih sukoba među promatranim državama.

Scenariji

Scenariji

Još jedan način za proučavanje utjecaja pojedinog trenda je provlačenje događaja kroz set pretpostavljenih posljedica. Ova tehnika, poznata pod nazivom izrada Scenarija, pomaže nam bolje razumjeti kamo je usmjeren pojedini trend i kako će utjecati na nas. Ova metoda predviđanja se također koristi pri identificiranju ishoda raznih poslovnih strategija.

Tijekom 1950ih, u jeku najžešćih napetosti između dvaju suprotstavljenih svjetskih blokova svrstanih oko SAD i SSSR-a, Herman Kahn i RAND korporacija angažirani su od strane američke vojske kako bi predvidjeli događanja u slučaju izbijanja trećeg svjetskog rata. Vojska je im postavila vrlo teška i ozbiljna pitanja poput: “Što bi se dogodilo da deset sjevernoameričkih gradova bude pogođeno termonuklearnim bombama?”, “Kako evakuirati New York u što kraćem vremenu?”, itd. Tada su istraživači RAND-a koristili rezoniranje i maštu za dobivanje odgovora na pitanja.

Scenariji nisu “predviđanja”, a nisu ni znanstvena fantastika. Stavljanjem potencijalnih događaja u budućnosti u formu priče, možemo lakše opisati kako bi se onim mogli dogoditi i odviti. Pristup višestrukih scenarija omogućava nam razmišljanje o budućnosti u terminima alternativnih mogućnosti, a u tom slučaju smišljamo čak tri različita scenarija:

1. Scenarij bez iznenađenja (surprise free): U ovom slučaju podrazumijevamo da će se tekući trendovi nastaviti bez puno promjena. Ovo je često zvani business-as-usual scenarij.
2. Optimistični scenarij: Razvijamo ga pod pretpostavkom da će se stvari uglavnom poboljšavati.
3. Pesimistični scenarij: Razvijamo ga pod pretpostavkom da će se stvari uglavnom pogoršavati.

(Postoje također Disaster i Miracle scenariji)

Futures Focus vs Strategic thinking

Scenariji su dobri za sređivanje bujice vaših misli i briga za budućnost. Osim za ozbiljne brige poput predviđanja termonuklearnog rata, izrada scenarija može vam koristiti i za privatne stvari, poput izbora destinacije za ljetovanje, odabir škole i fakulteta, koji djevojku pozvati van itd.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji:

Metode predviđanja

Izvor:

Futuring: The Exploration of the Future by Edward Cornish http://www.amazon.com/Futuring-Exploration-Future-Edward-Cornish/dp/0930242610

http://en.wikipedia.org/wiki/Futurology#Trend_analysis_and_forecasting

http://en.wikipedia.org/wiki/Scenario_planning

http://www.philology.net.au/philology/?q=node/77

Originally appeared on Futurologija on 21.02.2010.. Original source: Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
2. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
3. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda
4. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
5. Još malo o Hrvatskoj 2020 [Video]

Brainstorming

Metode predviđanja 3. dio: U trećem nastavku serijala Metode predviđanja predstavljamo vam Brainstorming i Visioning. Ovo su dva načina koje će vam pomoći u navigiranju kroz nesigurnosti, pri donošenju odluka i rješavanju problema na koje ćete nailaziti.

Brainstorming je nakon 60 godina u upotrebi i dalje zvijezda među tehnikama za postizanje kreativnosti, dok je misao vodilja za visioning slijedeća: zajednička vizija je nevjerojatno sredstvo za pokretanje promjena.

Brainstorming

Brainstorming je vjerojatno najpopularnija metoda za nove ideje i rješavanje problema. Izmislio ju je i koristio Alex F. Osborn, direktor u jednoj reklamnoj agenciji 1940ih godina. Pojedinosti ove kreativne tehnike objavi oje 1957. godine u knjizi “Applied Imagination” (Primjenjena mašta).

Opusti se i budi trknut. Otkači se u luckastom raspoloženju i pitaj što je u tome smiješno.

Roger von Oech

Za razliku od brojnih takozvanih sjednica brainstorminga na kojima se skupina ljudi okupi oko stola da nešto smisli, pravi brainstorming je više strukturiran s točno određenim smjernicama koje treba slijediti. Zamišljen je tako da se dobije neprekidan i slobodan, bujici nalik tijek ideja bez ikakve zapreke.

Brainstorming

Postoje četiri osnovne smjernice koje treba slijediti:

1. Bez kritiziranja. Kritiziranje bilo koje ideje je strogo zabranjeno
2. Nema procjenjivanja ideje. U fazi rađanja ideje, ne smije biti nikakvog procjenjivanja. Sudionike treba ohrabrivati da izgovore sve što im padne naum, bez autocenzure!
3. Količina ideja. Suština brainstorminga je dobiti što je više moguće ideja. Kvantiteta je mnogo važnija od kvalitete.
4. Unakrsno oplođivanje. Sudionike potičemo da kombiniraju ili modificiraju bilo koju od ponuđenih ideja da bi se došlo do novih.

Faze brainstorminga:

1. Zagrijavanje. Opuštanje sudionika s ciljem da uplove u “opušteni mod”
2. Preformuliranje problema. Sudionici nastije postaviti pravo pitanje koje opisuje problem
3. Brainstorming. Ova faza je stvarni proces brainstorminga. Potrebno je unaprijed odrediti vrijeme trajanja sjednice.
4. Inkubacija. Presudno razdoblje između stvaranja ideje i faze evolucije. Prema složenosti problema inkubacija može trajati za vrijeme predaha za kavu, a može trajati i tjednima.
5. Procjenjivanje. Stvaranje poveznice između ludih ideja i korisnih praktičnih ideja
6. Provedba. Iznalaženje plana i strategije za provedbu.

Brainstorming, bliski rođak misaonog eksperimentiranja, odličan je način za identificiranje različitih mogućnosti, prilika i rizika, a omogućava razvijanje inovativnih dugoročnih strategija.

Najbolji način da dođete na dobru ideju jest kad imate puno ideja.

Linus Pauling

Visioning

Visioning

Visioning, vizioniranje je razmišljanje u budućem vremenu. Predviđanje poželjne budućnosti od neobične je važnosti za tvrtke i pojedince. Visioning nam priprema put za ostvarivanje ciljeva. Taj proces uzima u obzir prošle i sadašnje trendove, kao i taktičke raprave o tome kako se najučinkovitije usmjeriti prema željenoj budućnosti. Austrijski pisac, aktivist i “društveni izumitelj” Robert Jungk: “…moramo učiniti nešto da spriječimo krizu sutrašnjice kako bismo izbjegli katastrofu. Moramo mobilizirati ljude da budu ispred vremena.” Jungk je začeo visioning kao demokratski proces gdje grupe ljudi mogu ponuditi svoju vlastitu viziju najbolje moguće budućnosti.

Od 1962. godine Jungk je organizirao i vodio tzv. radionice o budućnosti, u kojima je ohrabrivao ljude da iznose ali i mijenjaju svoje ideje o budućnosti, a zatim zajednički kreiraju viziju željene budućnosti.

Koraci radionica o budućnosti:

1. Faza kritike. Otvoreno se iznose se sve negativnosti, ogorčenja i loša iskustva vezani uz otvorenu temu.
2. Faza fantazije. Sudionici iznose vlastite ideje kao odgovor na postavljeni problem, točku po točku iznose svoje želje, fantazije i alternativne poglede.
3. Faza selekcije. Radi se izbor najzanimljivijih ideja, a male radne skupine razvijaju ih u rješenja i nacrte projekata.
4. Faza implementacije. Sudionici naprave korak natrag i kritički procjenjuju šanse za uspješno provođenje njihovih projekata. Identificiraju prepreke i imaginativno traže zaobilazne puteve.

Strategic Visioning

Jungk je predvidio i prepoznao da je zajednička vizija nevjerojatno jaki zagovornik promjena. Danas su mnogi, od organizatora u lokalnoj zajednici, do behavioralnih znanstvenika, čvrsto prihvatili ovaj koncept. Danas postoje stotine konzultanata koji provode program vizioniranja u kompanijama, zajednicama i drugim grupama.

Clement Bezold, osnivač i predsjednik Instituta za alternativnu budućnost, ističe pet razina u gradnji vizije:

1. Identifikacija problema
2. Identifikacija prošlih uspjeha
3. Identifikacija želja za budućnost
4. Identifikacija mjerljivih ciljeva
5. Identifikacija resursa potrebnih za ostvarivanje cilja

Bezold kaže da su scenariji za glavu, a vizije se obraćaju srcu. Kontinuirana popularnost visioninga pokazuje njegovu izvornu vrijednost kao tehnike za generiranje ideja, poticanje grupne interakcije, fokusiranje grupe na zajednički cilj.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji:

Metode predviđanja

Izvor:

Edward Cornish, The Exploration of the Future

Yew Kam Keong, Budite Kreativni

Originally appeared on Futurologija on 13.02.2010.. Original source: Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
2. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda
3. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
5. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja

Skeniranje i DEGEST metoda

Metode predviđanja 2. dio: Primarni cilj futurologije nije doslovno i primarno predviđanje događaja koji bi nas mogli zadesiti, već aktivno unaprijeđenje budućnosti u okviru naših mogućnosti.

Nastavljamo s kratkim serijalom predstavljanja raznih metoda prognoziranja i analiza, a ovaj put osvrnut ćemo se na Skeniranje i DEGEST metodu. Uz pomoć šest glavnih točaka praćenja na koje se fokusira DEGEST naučit ćemo uočavati nadolazeće trendove.

Skeniranje

Skeniranje

Skeniranje je kontinuirano i sistematsko praćenje aktualnih novina, časopisa, web stranica, twitter feedova i drugih medija kako bi se uočile znakovitosti i trendovi koji se tijekom vremena mogu iskristalizirati i pokazati vjerojatnima za događanje. Ova tehnika prvi put je upotrijebljena za vijeme drugog svjetskog rata kada su saveznički obavještajni agenti “skenirali” publikacije nastale na neprijateljskom teritoriju. Agenti nisu čitali sve vjesti od početka do kraja, već su ih brzinski pregledavali u potrazi za određenim ključnim riječima čija bi učestalost, način i kontekst upotrebe u tisku označavao određene trendove. (Ova metoda u nešto promijenjenoj formi u upotrebi je danas, posebno u poslovnom svijetu i diplomaciji; specijalizirane PR kompanije za svoje klijente po narudžbi prate tisak i web sastavljajući tako press clipinge prema naručenim ključnim riječima.)

Mediji se u vijestima fokusiraju na izvještavanje o pojedinačnim, izdvojenim događajima. Umjesto na koncentriranje isključivo na izolirani događaj, fokus stavljamo na širu sliku, prateći kroz tijek vremena više raznih događaja koji se na razne načine povezuju s našim predmetom interesa i istraživanja. Promatrajući i povezujući događaje tijekom vremena uočit ćemo nastajući trend. Trendove je važno uočiti u ranom stadiju njihova nastajanja, a njihovo rano uočavanje daje nam dovoljno vremena za reakciju na prijetnju ili priliku. Često skeniranje sadržaja medija i dobra baza znanja iz prošlih skeniranja djeluju kao svojevrsan radar za trendove.

Što napraviti kada smo uspješno identificirali nove trendove? Kako organizirati informaciju? Kojom metodologijom analizirati i procijeniti trendove? DEGEST metoda jedno je od rješenja

DEGEST metoda

DEGEST metoda

Jednu od najboljih klasifikacijskih metoda u svom popularnom udžbeniku “Marketing Management” predstavio je Philip Kotler, profesor sa sveučilišta Northwestern. Kotler je razvio DEGEST sistem, gdje je razlučio da najznačajniji poslovni trendovi spadaju u šest različitih kategorija: Demographics, Economics, Government, Environment, Society, Technology (Demografija, Ekonomija, Vlada, Okoliš, Društvo, Tehnologija).

1. Demographics /Demografija: Primjer demografskog trenda u nastajanju: U razvijenim zemljama prosječna starost stanovništva se povećava jer se ljudi odlučuju imati manji broj djece. Ova pojava dovodi do niza posljedica. Možemo nabrzinu nabrojati nekoliko njih: Smanjuje se broj radno sposobnog stanovništva i sve je veći problem kako će šačica mladih ljudi izdvajati solidarno za mirovine ogromnog broja umirovljenika. S obzirom da je sve više starijih ljudi, preferencije cijele nacije se također mogu promijeniti u korist preferencija i potreba treće životne dobi, a s time i cijele ekonomske grane, zanimanja, zaposlenja, hobiji, način provođenja slobodnog vremena…
2. Economics /Ekonomija: Gospodarstvo omogućava zaposlenja, prihode i proizvode nužne za život. U vremenu smo kad se svjetske ekonomije mijenjaju. Ono što je nekad u zapadnim zemljama bilo nedodirljivo – same postavke kapitalizma kao ekonomskog ali i društveno-organizacijskog sistema, sada se preispituju. Promjene znače nove šanse za nove biznise i nova radna mjesta, ali i veliki izazov za pojedince i zajednicu.
3. Government /Vlada: Zakoni i regulativa mijenjaju se konstantno i utječu na sve aspekte naših života. Vlade nameću poreze, započinju ratove, izglasavaju zakone i u većini nacija je javni sektor najveći poslodavac.
4. Environment /Okoliš: Pitanja vezana uz svijet pirode i načini na koje s njim vršimo interakciju
5. Society /Društvo: Popularna kultura, media, obrazovni sistem, religijski i duhovni putevi i svi načini na koje ljudi međusobno vrše interakciju.
6. Technology /Tehnologija: Nove tehnologije revolucionariziraju ljudski život diljem planeta. Da bismo ostali u tijeku, moramo razumjeti što se događa u svijetu računala, telekomunikacija, biotehnologije itd. Nove tehnologije podižu životni standard i prestavljaju širok raspon izazova.

Mnogi trendovi lako se mogu svrstati u dvije ili čak više kategorija. Tehnološki trendovi ne samo da oblikuju naš privatni život, nego imaju utjecaj na ekonomiju, vladu, okoliš. Slobodni smo u bilo koje vrijeme sami činiti veze između kategorija, dodavati kategorije i modificirati DEGEST sistem u onoj mjeri u kojoj nam odgovara.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji:

Metode predviđanja

Izvori, literatura:

Edward Cornish, The Exploration of the Future

http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/B002CQTLG4/thefuturistbooks

According to Kotler: The World’s Foremost Authority on Marketing Answers Your Questions

http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/0814472958/thefuturistbooks

Originally appeared on Futurologija on 02.02.2010.. Original source: Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
2. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
3. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
4. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda
5. O kakvoj budućnosti razmišlja Google – 7 tehnoloških predviđanja

Delphi

Metode predviđanja 1. dio: Delphi, jedna od češće upotrebljavanih prognostičkih metoda nazvana je po najpoznatijem proročištu staroga vijeka na Parnasu u Grčkoj. U hramu boga Apolona, proročica Pitija izricala je svoja proročanstva, dok su iz pukotine u stijeni izbijale hladne omamljujuće pare. Iznad otvora sjedila je Pitija i omamljena parama nesuvislo i dvosmisleno odgovarala na upite.

No, slikovito ime ove prognostičke metode ipak je jedina dodirna točka sa grčkim proročištem. Delphi metoda je strukturirana znanstvena metoda sa jasnim pravilima i procedurom.

Početci Delphi metode

RAND Corporation

Tijekom 1953. godine, znanstvenici Olaf Helmer i Norman Dalkey, obojica zaposlenici RAND (Research ANd Development) korporacije razvili su ispitivački proces za kojeg su vjerovali da će generirati rezultate točnije nego što ih generiraju tradicionalni načini prikupljanja stavova, mišljenja i ekspertiza.

Glavna ideja njihove novonazvane Delphi metode bila je okupiti eksperte sa zadanog i promatranog područja. Delphi treba omogućiti da svatko bez bojazni iznosi svoje mišljenje, tuđe prosuđuje po sadržaju, a ne po osobi koja ga je iznijela. Zato su odgovore stručnjaka čuvali odvojeno, a sami stručnjaci sudjelovali su anonimno kako bi se minimizirao socijalni utjecaj. Kasnije su odgovori analizirani i pronalazile su se točke u kojima se stručnjaci slažu ili im se mišljenja razilaze. Slijedeći korak je predstavljanje sažetaka i zaključaka anketa sudionicima, također anonimno. Tada oni bez pritiska grupe čitaju tuđa razmišljanja te ih mogu uzeti u obzir prilikom svog novog odgovora, kojeg su slobodni i revidirati.

Upotreba

Delphi metoda prvi put je upotrijebljena tijekom vrhunca hladnog rata za otkrivanje odgovora na tajna vojna pitanja poput “Koliko je sovjetskih atomskih bombi potrebno da bi se uništila cjelokupna američka proizvodnja oružja?”. Ovakva istraživanja provođena su kako bi se dobio širi pregled mišljenja u nadi povećanja točnosti projekcija i prognoza. Tijekom godina delphi metoda proširila se iz vojno-industrijskog kompleksa i danas služi za predviđanja na raznim područjima:

• Tehnološke prognoze, brzina razvoja i otkrića novih tehnologija
• Razna sociološka istraživanja
• Ekonomska predviđanja
• Donošenje odluka i planiranje
• Marketing
• Pitanja javne politike
• Zdravstvo
• Obrazovanje
• Ekološke prognoze
• Procjene koje se tiču kvalitete života
• Procjene vrijednosti i preferencija
• Utjecaj novih tehnologija na društvo i ekonomiju

Prednosti Delphi metode

Kolektivni rad i zajednički napor usmjeravaju sudionike-stručnjake ka rješavanju problema, a broj informacija koje posjeduje grupa prelazi broj i kvalitetu informacija pojedinca. Tijekom rada grupe povećava se broj relevantnih faktora i raznih aspekata i događaja, jer svako uočava neki aspekt i problem koji nisu učili drugi. Prednost je i i zbjegavanje gotovo svih vrsta grupnih utjecaja koji se pojavljuju u komunikaciji licem u lice i kad se znaju identiteti sudionika.

Nedostatci Delphi metode

Više puta ponovljeni stavovi mogu utjecati na zajedničko mišljenje, bez obzira na njihovu stvarnu vrijednost, uz činjenicu da se ne zna tko ih je izrekao.Osim toga, postoji i osjetljivost grupnog mišljenja na utjecaj dominirajućeg, autoritarnog pojedinca što može utjecati na tijek donošenja stavova. Netko se može nametnuti svojim odgovorima i zaključcima npr. onaj tko je agresivnije argumentirao svoj stav može izgledati uvjerljiviji iako je možda posve u krivu.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji:

Metode predviđanja

Izvori:

http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=282&index=0

http://www.foi.hr/CMS_library/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/mis/prognoziranje.doc

http://en.wikipedia.org/wiki/Delphi_method

http://www.wfs.org

Originally appeared on Futurologija on 30.01.2010.. Original source: Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
2. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
3. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
4. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
5. Predviđanje