Archive for the ‘Članci’ Category
U godinama poratne obnove, kasnijega brzog gospodarskog rasta i popriličnog optimizma koji je stvarao dojam da je sve, pa i ljudsko osvajanje svemira nadohvat ruke – i prodor električnih uređaja u svakodnevicu dovodio je do ushićenja koje je pobuđivalo maštu i oblikovalo sliku kuće budućnosti.
U takvom je ozračju uredništvo zagrebačke Narodne (Savremene) tehnike na početku doba automatizacije svakodnevice slobodno vrijeme svojih čitatelja odlučilo popuniti dvama futurističkim člancima o životu 2000. godine, dakle u sutrašnjici koja će uslijediti za oko pola stoljeća.
Ulazak u drugu dekadu dvadesetprvog stoljeća mnogim je državama, velikim korporacijama, gradovima, organizacijama bio povod da razmisle o svojoj budućnosti i razvoju u slijedećih deset godina. Hrvatska je jedna od država koje to nisu učinile.
Europska unija kojoj hrvatska teži ponudila je među prvima viziju svog razvoja u dokumentu „Europe 2020 – A European Strategy for smart, sustainable and inclusive growth“. Ciljevi u ovom dokumentu čine se utopističkim, no – „Ako se malo želi, malo se i ostvari“. Knjiga Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost“ autora prof. dr. sc. Velimira Sriće njegov je „Wishful thinking“ dokument i ambiciozna vizija Hrvatske kao zemlje inovacija, znanja, nade, vizije i blagostanja.

Prirodni prirast
Kako preživjeti budućnost 3. dio: U trećem nastavku serije tekstova “Kako preživjeti budućnost” autor Miloš Rančić nastavlja s demografskom tematikom te uzrocima i posljedicama nekoliko modela prirodnog prirasta na život u budućnosti.
Natalitet kao čimbenik prirodnog prirasta stanovništva je vezan ponajprije uz ekonomsko-tehnološku situaciju, kao i apsorpciju prirodnih resursa i poimanja kvalitetnog života, a ne za pitanja vezana specifično za konkretnu kulturu, što uključuje i religiju. Pogledajmo kakva su kretanja stanovništva u pojedinim državama svijeta, ali i koji su razlozi zašto pojedina društva imaju određeni model prirodnog prirasta.
Kako preživjeti budućnost 2: Britanski ekonomist Thomas Malthus je između 1798. i 1826. iznio stav koji je u tom trenutku bio radikalno drugačiji od dotadašnjih dominantno pozitivističkih, a konkretno se suprotstavio stavovima Williama Godwina i Marquisa de Condorceta.
Ne ulazeći u njegove osobne motive, s pravom kritizirane, njegova pozicija da uvećanje populacije dovodi do smanjenja nadnica i sve većeg siromaštva predstavlja važnu opoziciju tada dominantnoj merkantilističkoj teoriji u ekonomiji, koja je jednostavno smatrala da veća populacija donosi veće tržište a da je razvoj konstanta i da nikada neće stati. Malthus je, imajući na raspolaganju podatke i oruđa kraja 18. stoljeća, uveo jedno zrelije razmišljanje u ekonomiju. Umjesto slijepe vjere u napredak s početka Industrijske revolucije, Malthus je skrenuo pažnju na to da ne mora sve ići tako glatko.
Smjena desetljeća izvrsna je prilika za podvlačenje crte, analizu i rekapitulaciju događaja koji su se zbili u proteklih deset godina. Jer, za vidjeti pomak u nekim stvarim godina dana je prekratko razdoblje, dok je dekada pristojan komad vremena: dijete rođeno početkom 2001. danas je već u petom razredu osnovne škole.
U futurologiji, prekretnica između desetljeća izvrsna je prilika za upošljavanje misli i stavljanje kreativnosti u pogon: Koji trendovi će prevladavati i definirati slijedećih deset godina? Futurolozi okupljeni oko Svjetskog futurističkog društva (kojem je član i futurologija.com) sastavili su izvještaj koji je istovremeno poziv na akciju za poboljšanje postojećih stvari, kao i upozorenje da se negativnim trendovima pokuša umanjiti doseg i značaj.
Tradicionalno poslovanje slijedi jednostavnu formulu: stvorite proizvod ili uslugu, prodajte i uzmite novac. Povećanjem obujma svjetskog znanja sve je jednostavnije nešto proizvesti, ali zbog zasićenja tržišta i obaviještenosti potrošača sve je teže prodati.
U zadnjih nekoliko godina korjenje hvata potpuno novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, izbora, više alata i mogućnosti za kvalitetan odabir. Poduzetnici i kroničari koji su primijetili i sudjeluju u nastanku novog trenda zovu ga jednostavno – Mesh (mreža, isprepletenost), a očituje se u činjenici da klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite i nije apsolutno nužno. Ovaj način poslovanja prihvatili su brojni izazivači na tržištu i upravo bi ovakvi poslovni modeli mogli dominirati u budućnosti.
Kako preživjeti budućnost 1: Analiziranje budućnosti ili futurološko predviđanje samo je djelomično nezahvalno, jer je uvijek moguć neki dramatični događaj, bio čovjek njemu uzrok ili ne.
U seriji članaka nazvanoj „Kako preživjeti budućnost“ autor Miloš Rančić opisuje kako promatrati mjesto, vrijeme i događaje te kako se prilagoditi i pripremiti za budućnost (na osobnoj, lokalnoj i globalnoj razini) ako ne budemo u mogućnosti sudjelovati u njenom kreiranju.
Količina razmjene podataka putem Interneta drastično je porasla tijekom zadnjeg desetljeća. Još ranih dvijetisućitih cjelokupni globalni Internet promet napravljen tijekom jednog mjeseca nije se imao potrebe iskazivati u Eksabajtima kao mjernim jedinicama…


















