Granice rasta

Prije skoro 40 godina, točnije 1972. autori Donnella Meadows, Dennis Meadows, Jorgen Randers i njihov tim koje je angažirala međunarodna think-tank organizacija Rimski klub objavili su knjigu «Limits to Growth» (Granice rasta).

U knjizi su objavljeni rezultati predviđanja kompleksnog računalnog modela koji je kao varijable u obzir uzimao raspoloživost prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, kontrole nataliteta i zaštite okoliša. Evo nekih zaključaka i poruka iz knjige koje su još uvijek aktualne…

Granice Rasta

Na Zemlji koja je konačna, ograničena, nije moguć neograničen i beskonačan rast. Nekoliko je glavnih čimbenika rasta: demografska ekspanzija, industrijski rast, ograničenost hrane (Malthuzijanska katastrofa), iscrpljenost prirodnih resursa i zagađenje okoliša.

Most scenarios resulted in an ongoing growth of population and of the economy until to a turning point around 2030. Only drastic measures for environmental protection proved to be suitable to change this systems behaviour, and only under these circumstances, scenarios could be calculated in which both world population and wealth could remain at a constant level. However, so far the necessary political measures were not taken.

Club of Rome

Autori su nastojali ukazati na eksponencijalni rast stanovništva. Kako bi se toliki broj stanovnika pratio odgovarajućom infrastrukturom i kvalitetom života, potreban je eksponencijalni industrijski rast i eksponencijalni rast u proizvodnji hrane, što je nemoguće postići sadašnjim stupnjem i stupnjevima tehnološkog napretka u doglednoj budućnosti.

Linearni vs. eksponencijalni rast

Porast broja stanovnika, prekomjerna industrijalizacija i sve veće površine pod intenzivnim poljoprivrednim tretmanom uništavaju okoliš i cjelokupni rast postaje direktna opasnost cijelom čovječanstvu. Kao točku preokreta označili su 2030. godinu do kad je potrebno u potpunosti promijeniti dosadašnju paradigmu razmišljanja i izbjeći sveopću krizu na svim poljima koja će zaprijetiti egzistenciji svih ljudi na zemlji. (Trenutna ekonomska kriza samo je frakcija onoga što su simulacije pokazale).

Preporuka za opstanak civilizacije je svojevrstan prirodni, nulti, tj. organski rast. Potrebno je uspostaviti globalnu ekonomsko-ekološko-demografsku ravnotežu s ciljem dobrobiti zajednice i čovječanstva.

Više o opasnostima nekontrolirane demografske ekspanzije, linearnom ekonomskom rastu i prijetnjama o malthuzijanskoj katastrofi pročitajte u seriji članaka “Kako preživjeti budućnost” gostujućeg autora Futurologije Miloša Rančića.

Limits to Growth

Limits to Growth: The 30-Year Update

Originally appeared on Futurologija on 27.10.2011.. Original source: Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Vezani članci:

1. Kako preživjeti budućnost 2.dio: Mit o malthuzijanskoj katastrofi
2. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
3. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
4. Ulaganje milijardera u zelene tehnologije
5. Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje

Slavni govori o budućnosti

Govorništvo (ili retorika) je tehnika govora i komunikacije namjenjena jednoj praktičnoj svrsi – uvjeravanju korisnika u nečije ideje i zamisli. I zaista, s govorništvom se, možda i nesvjesni toga susrećemo svaki dan: na poslu, u školi, vrtiću, fakultetu, pa čak i kod kuće. Naravno, posve je jasno da velika većina ljudi ne koristi , nije upoznata s pravilima govorništva, niti ih u potpunosti trebaju savladati.

U politici i poslovnom svijetu govorništvo je ipak svakodnevna pojava jer je okruženje iznimno kompetitivno a političari i menadžeri žele pridobiti naklonost i ostvariti utjecaj nad što širim krugom ljudi. Naravno, u ovako velikim sustavima gdje je komunikacija sa javnosti svakodnevna postoje profesionalni pisci govora, ali čak i u šumi toga napisanog i izrečenogu u profesionalnom svijetu ponekad zatinjaju krijesnice. Odlični govori zasjaju i kao misao vodilja zažive u kolektivnoj svijesti ljudi, citiraju se, parafraziraju, pa čak su se i prodavali na nosačima zvuka (Danas neki su dostupni jednostavnom pretragom Youtubea).

Ono što je često zajednička točka, osim nastojanja govornika da pridobiju za svoje ideje, je i svojevrsna okrenutost misli prema budućnosti. Sposobni govornici mogu iznijeti neki problem iz prošlosti, rekapitulirati ga, svojevrsno «zapakirati» kako bi sve to ostavili iza sebe i nastaviti govoriti s mislima usmjerenim u budućnost. Zaista, ljudi žele i sanjaju bolju budućnost, a pravi govor, prava misao može motivirati slušatelje, ponuditi im utjehu, nadu i potaknuti ih na promjene.

Pogledajte koji su poznati govori napisani i izrečeni s mislima o budućnosti. U ovom članku naći ćete najpoznatije isječke iz javnog obraćanja mnogih poznatih poslovnih ljudi i političara: Barack Obama, Bill Gates, Dianne Feinstein , Dwight D Eisenhower, Edward Kennedy, Ivo Josipović, Jawaharlal Nehru, Martin Luther King , NikolaTesla, Ronald Reagan, Steve Jobs, Stjepan Radić.

Govori poznatih govornika, s pogledom u budućnost

• “Barack Obama – A more perfect Union, 18.3.2008.
  
  Two hundred and twenty one years ago, in a hall that still stands across the street, a group of men gathered and, with these simple words, launched America’s improbable experiment in democracy. Farmers and scholars; statesmen and patriots who had traveled across an ocean to escape tyranny and persecution finally made real their declaration of independence at a Philadelphia convention that lasted through the spring of 1787.
  
  The document they produced was eventually signed but ultimately unfinished. It was stained by this nation’s original sin of slavery, a question that divided the colonies and brought the convention to a stalemate until the founders chose to allow the slave trade to continue for at least twenty more years, and to leave any final resolution to future generations.
  ...
  This was one of the tasks we set forth at the beginning of this campaign – to continue the long march of those who came before us, a march for a more just, more equal, more free, more caring and more prosperous America. I chose to run for the presidency at this moment in history because I believe deeply that we cannot solve the challenges of our time unless we solve them together – unless we perfect our union by understanding that we may have different stories, but we hold common hopes; that we may not look the same and we may not have come from the same place, but we all want to move in the same direction – towards a better future for of children and our grandchildren.” by Barack Obama
  
  
  
• “Barack Obama – Inauguracijski govor
  
  Ocevi nase domovine…Ocevi nase domovine, suoceni s opasnostima koje mi ne mozemo ni zamisliti, sastavili su povelju kojom se jamci vladavina prava i koja je postavila temelje ljudskih prava, povelju koja se nadogradivala krvlju generacija. Njeni ideali i dalje osvjetljavaju svijet i necemo ih se odreci iz koristoljublja. Stoga, svim ljudima i vladama koje nas danas gledaju, od najvecih gradova do malih sela u kakvom je roden i moj otac: znajte da je Amerika prijatelj svih naroda, svakog covjeka i svake zene i djeteta koji zele buducnost mira i dostojanstva i spremni smo jos jednom preuzeti ulogu vode.” by Barack Obama
  
  
  
• “Bill Clinton, (William Jefferson Clinton) - Farewell Address, 18.1.2001.
  
  My fellow citizens, tonight is my last opportunity to speak to you from the Oval Office as your President. note I am profoundly grateful to you for twice giving me the honor to serve, to work for you and with you to prepare our Nation for the 21st century.
  ...
  In all the work I have done as President--every decision I have made, every executive action I have taken, every bill I have proposed and signed--I've tried to give all Americans the tools and conditions to build the future of our dreams in a good society with a strong economy, a cleaner environment, and a freer, safer, more prosperous world.
  
  I have steered my course by our enduring values: opportunity for all, responsibility from all, a community of all Americans. I have sought to give America a new kind of Government, smaller, more modern, more effective, full of ideas and policies appropriate to this new time, always putting people first, always focusing on the future.” by Bill Clinton
  
  
  
• “Bill Gates - Stanford University Speech
  
  Not a week goes by that my children aren't asking me some question that I go up to the Internet and say, okay, what is it about stars or different animals that I can take a story back and actually be a dad who knows the answers to these questions, and encourages their curiosity. None of that would have been possible before.
  ...
  Every one of our products is dramatically better because of that work. New things we do like ink recognition in tablet or all this visual recognition stuff that is just coming to the mainstream was totally developed there, our machine translation stuff. The breakthrough work that gives us the belief that we can take what search is today and so something that's dramatically better than that, that optimism comes because we have great people in our research group who are doing very advanced things.
  
  We spend a bit over $6 billion a year on R&D, but it's really this long term piece that ranges from graphics techniques to quantum computing to natural user interface that really define what the future is going to be.” by Bill Gates
  
  
  
• “Dianne Feinstein - Global Warming A Time To Act, 25.10.2006.
  
  Today, I am here to discuss global warming -- the single greatest environmental challenge facing this planet. So let me explain the gravity of the problem. Bottom line: the fuel we use to power our homes, our cars, and our businesses is causing the earth to warm faster than anyone expected.
  ...
  So we must act now.
  
  Each of us is confronted with a choice: a choice that will impact not only our future, but the futures of our children and grandchildren. Do we continue with a business-as-usual attitude? Or do we make the changes necessary to prevent catastrophe?
  
  Now for the question, why?
  
  Quite simply, because we are addicted to fossil fuels. And it is the burning of these fuels – coal, oil, gasoline and natural gas and the greenhouse gases they produce – that is the primary cause of global warming.
  ...
  Last week I visited a Silicon Valley start-up -- Bloom Energy -- that is developing clean fuel cells that will produce both electricity and hydrogen to fuel our vehicles.
  The fuel cell has cathode ink on one side, anode ink on the other, separated by zirconia sand covered plastic, which becomes the catalyst. The size is about 4 inches by 4 inches. It alone can power a 30 watt light bulb for 5 years. Together these fuel cells can be combined to fit in a parking space, and can power a 20,000 square foot building.
  
  The electricity is produced -- with no carbon dioxide emissions – only water and hydrogen. This is the future, and this is what we ought to be supporting.” by Dianne Feinstein
  
  
  
• “Dwight D Eisenhower - The Chance For Peace, 16.4.1953.
  
  This way was faithful to the spirit that inspired the United Nations: to prohibit strife, to relieve tensions, to banish fears. This way was to control and to reduce armaments. This way was to allow all nations to devote their energies and resources to the great and good tasks of healing the war's wounds, of clothing and feeding and housing the needy, of perfecting a just political life, of enjoying the fruits of their own toil.
  
  The Soviet government held a vastly different vision of the future. In the world of its design, security was to be found, not in mutual trust and mutual aid but in force: huge armies, subversion, rule of neighbour nations. The goal was power superiority at all cost. Security was to be sought by denying it to all others.
  
  The result has been tragic for the world and, for the Soviet Union, it has also been ironic.
  
  The amassing of Soviet power alerted free nations to a new danger of aggression. It compelled them in self-defence to spend unprecedented money and energy for armaments. It forced them to develop weapons of war now capable of inflicting instant and terrible punishment upon any aggressor.” by Dwight D Eisenhower
  
  
  
• “Edward Kennedy Speech - Faith Truth And Tolerance In America, 3.10.1983.
  
  The separation of church and state can sometimes be frustrating for women and men of religious faith. They may be tempted to misuse government in order to impose a value which they cannot persuade others to accept. But once we succumb to that temptation, we step onto a slippery slope where everyone’s freedom is at risk. Those who favor censorship should recall that one of the first books ever burned was the first English translation of the Bible. As President Eisenhower warned in 1953, “Don’t join the book burners...the right to say ideas, the right to record them, and the right to have them accessible to others is unquestioned -- or this isn’t America.” And if that right is denied, at some future day the torch can be turned against any other book or any other belief. Let us never forget: Today’s Moral Majority could become tomorrow’s persecuted minority.” by Edward Kennedy
  
  
  
• “Ivo Josipovic, Predsjednik Republike Hrvatske, 2.11.2011. – Obracanje gradanima povodom raspisivanja pralamentarnih izbora
  
  Za svako demokratsko drustvo, izbori su izniman dogadaj u kojemu gradani odreduju tko ce upravljati drzavom, posredno, i kakva ce biti buducnost nase domovine. Izbori, pa i u vremenima najvece krize, mogu biti trenutak preokreta, novog optimizma i poleta. Vjerujem da to predstojeci izbori mogu biti.
  ...
  Medutim, danas je vrijeme u kojemu moramo kreirati buducnost. Ne zaboravimo da se proslost vrednuje i po tome kako smo i koliko uspjeli iskoristiti mogucnosti koje nam je ona dala. Kada sam prije dvije godine u predsjednickoj kampanji govorio o novoj pravednosti, govorio sam o nadolazecoj krizi liberalnog kapitalizma u kojemu su gramzivost, nedostatak drustveno odgovornog poslovanja, nedostatak morala i postenja, i u biznisu i u politici i u drustvu opcenito, prouzrocili globalnu krizu kakvu nasa generacija ne pamti.
  ...
  Nema mjesta rezigniranosti. Najmocnije oruzje demokracije jos je uvijek glasacki listic – a on je u Vasim rukama. Ne sumnjam u to da Hrvatska ima dovoljno postenih ljudi, sa snagom i vizijom, ljudi koji mogu pomoci graditi bolju buducnost za nas i nasu djecu. Stoga, izidite na izbore i dajte im potporu za velike zadace koji stoje pred njima u ovim teskim vremenima. Mozda ce bas Vas glas odrediti buducnost Hrvatske.
  ...
  Europa, ali i mnoge zemlje pa i organizacije, imaju napisan programski dokument, jasan koncept razvoja u drugom desetljecu XXI. stoljeca. I Hrvatska, posebno njeni lideri, moraju uciniti isto, planirati razvoj nase domovine. Ako mozda i nije za ocekivati cjelovit projekt razvoja do samih izbora, ocekujem barem njegove naznake i spremnost da nova vlada odmah po preuzimanju duznosti okupi sve kreativne snage hrvatskog drustva na planiranju nase buducnosti. I sam, kao i brojni gradani i organizacije, zelim da razvojni koncept Hrvatske bude put u drustvo uspjeha, blagostanja i pravednosti.” by Ivo Josipovic
  
  
  
• “Jawaharlal Nehru - Tryst with destiny
  
  Nevertheless, the past is over and it is the future that beckons to us now. That future is not one of ease or resting but of incessant striving so that we might fulfill the pledges we have so often taken and the one we shall take today. The service of India means the service of the millions who suffer. It means the ending of poverty and ignorance and disease and inequality of opportunity.
  
  The ambition of the greatest man of our generation has been to wipe every tear from every eye. That may be beyond us but so long as there are tears and suffering, so long our work will not be over. And so we have to labour and to work, and work hard, to give reality to our dreams. Those dreams are for India, but they are also for the world, for all the nations and peoples are too closely knit together today for any one of them to imagines that it can live apart...” by Jawaharlal Nehru
  
  
  
• “Martin Luther King - Where do we go from here, 16.8.1967.
  
  I must confess, my friends, the road ahead will not always be smooth. There will still be rocky places of frustration and meandering points of bewilderment. There will be inevitable setbacks here and there. There will be those moments when the buoyancy of hope will be transformed into the fatigue of despair. Our dreams will sometimes be shattered and our ethereal hopes blasted. We may again with tear-drenched eyes have to stand before the bier of some courageous civil-rights worker whose life will be snuffed out by the dastardly acts of bloodthirsty mobs. Difficult and painful as it is, we must walk on in the days ahead with an audacious faith in the future.
  ...
  
  Let this affirmation be our ringing cry. It will give us the courage to face the uncertainties of the future. It will give our tired feet new strength as we continue our forward stride toward the city of freedom. When our days become dreary with low hovering clouds of despair, and when our nights become darker than a thousand midnights, let us remember that there is a creative force in this universe, working to pull down the gigantic mountains of evil, a power that is able to make a way out of no way and transform dark yesterdays into bright tomorrows. Let us realize the arc of the moral universe is long but it bends toward justice.
  
  Let us realize that William Cullen Bryant is right: "Truth crushed to earth will rise again." Let us go out realizing that the Bible is right: "Be not deceived, God is not mocked. Whatsoever a man soweth, that shall he also reap." This is our hope for the future, and with this faith we will be able to sing in some not too distant tomorrow with a cosmic past tense, "We have overcome, we have overcome, deep in my heart, I did believe we would overcome."” by Martin Luther King
  
  
  

  1 2 | Next 4 | Last

Svakako pročitajte i:

Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti

Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)

Originally appeared on Futurologija on 18.10.2011.. Original source: Slavni govori s pogledom u budućnost

Vezani članci:

1. Najpoznatiji citati i izreke na temu budućnosti
2. Playlista futurista (S pjesmom u bolju budućnost!)
3. Apokalipsa i smak svijeta? Ne, hvala. Neka pričekaju.
4. Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)
5. Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Rad od kuće, Odvojeni život parova

Pod pojmom «trend» podrazumijevamo općeniti smjer ili prevladavajuću sklonost da se promatrani događaji upravo tako i odviju. Mikrotrendovi pak nisu toliko uočljivi i izloženi na prvi pogled. Nositelji i protagonisti pojedinih mikrotrendova mogu sačinjavati i tek 1% populacije ali svojim fokusiranim djelovanjem mogu utjecati i na mnogo veći postotak stanovništva i u većem obujmu. Male, gotovo neprimjetne sile uzrokuju promjenu navika kupaca, čitatelja, studenata, obitelji itd.

Ako razmišljamo sistemski da je svaka stvar, događaj ili pojava ujedno i uzrok i posljedica i da su mnoge stvari međusobno povezane i vrše interakciju (ma koliko malu), onda nije nemoguće ustanoviti korelaciju i dopustiti mogućnost da naizgled beznačajni mikrotrend ostvari svoj momentum i postane dominantni trend.

Više o teoriji trendova možete saznati u članku: Metode predviđanja 4.dio: Trend analiza i izrada scenarija

Mikrotrendovima se još tijekom 2008. godine u knjizi «Mikrotrendovi» pozabavio Mark Penn, analitičar, pisac i savjetnik poslovnih i političkih veličina kao što su Tony Blair, Bill Gates, Bill Clinton i drugi. Penn je identificirao i opisao 75 mikrotrendova iz raznih područja koji su prošli ispod radara javnosti, a koji su dovoljno interesantni i potencijalno utjecajni na dulji rok. I hrvatski poslovni tjednik Lider uočio je potencijal Pennovih mikrotrendova opisavši neke od njih u broju 149. Interesantno je da su danas, krajem 2011. godine neki od tada identificiranih mikrotrendova izgubili prefiks «mikro» i postali jasni i sami po sebi razumljivi kao da su već dugo s nama.

Microtrends: The Small Forces Behind Tomorrow's Big Changes

«Uz toliko pozornosti poklonjene maloljetničkom kriminalu, teško je primijetiti mlade koji postižu dosad neviđene uspjehe. Uz toliko pozornosti poklonjene siromaštvu kao uzroku terorizma, teško je primijetiti da se iza mnogih napada kriju upravo bogatiji i obrazovaniji teroristi. Uz toliko pozornosti poklonjene velikim organiziranim religijama, teško je primijetiti da najbrže rastu baš nove, male sekte. Svijet se uvelike promijenio tijekom posljednjih desetljeća, to svi znamo.»

Mark Penn

Rad od kuće – teleworking

Rad od kuće ili teleworking posebno je primamljiv zaposlenicima koji su procijenili da im takav način omogućava bolju produktivnost, organizaciju vremena, ali i otvara mogućnost za kvalitetnije usklađivanje poslovnog i privatnog života.

U Hrvatskoj teleworking nije razvijen i zastupljen kao u zapadnim i skandinavskim zemljama, ali je uočljiv trend osnaživanja teleworking scene. Ovo je pogotovo uočljivo u razdoblju krize jer se poslodavci na različite načine domišljaju kako maksimalno srezati troškove poslovanja. U manjim tvrtkama s malim brojem zaposlenika troškovi najma i održavanja prostora čine veliki mjesečni izdatak. Iz ovog trenda «domestifikacije» rada, čini se da bi posao budućnosti ljudi svakako mogli obavljati u papučama.

Video: The world is your office

Prema istraživanju provedenom od konzultantske tvrtke Proago i časopisa Poslovni savjetnik sredinom 2010. godine na dijelu hrvatske zaposlene populacije, oko 39% ispitanika izjavilo je da u radi od kuće u povremenom ili stalnom svojstvu. Iznenađujuće, očekivani pobjednici (prema kriteriju zastupljenosti vrste djelatnosti) informatičari i programeri (15% ispitanika koji rade od kuće) prepustili su primat novinarima (18%), administrativnim djelatnostima poput telefonske prodaje i rada s kuvertama (17%) a prednjači vođenje vlastite firme ili obrta (23%). U ovakvoj strukturi ipak još ima mjesta za napredak. U budućnosti se očekuje povećanje broja «kućnih radnika» sa višom ili visokom stručnom spremom koji će raditi kompleksnije i bolje plaćene poslove. Trend je najizraženiji u SAD gdje oko 30 milijuna radnika koji rade od kuće (10% posto ukupne populacije!) a oko 50% njih ima završenu višu školu (college).

Ovaj trend, promatrano na području Hrvatske, rast iz stidljivog mikrotrenda može zahvaliti ekonomskoj krizi, recesiji, negativnom gospodarskom rastu i ostalim verzijama imena ekonomskih nedaća koje su usporile svijet oko nas. Poslovnu priliku da se obrate teleworkerima iskoristit će razne industrije koje će se natjecati u podilaženju njihovim prohtjevima: Računalna industrija, proizvođači uredskog namještaja, sprava za vježbanje, masažu, specijalizirane dvorane za sastanke i drugi.

Odvojeni život parova – «Living apart together»

Living apart together

Demografski govoreći, ako kohabitacijom nazivamo zajednički život partnera bez stupanja u brak, onda polukohabitaciju predstavlja trajnija veza dvaju partnera koja se odvija bez njihovog zajedničkog stanovanja. Engleska skraćenica LAT (Living Apart Together) nešto opuštenije opisuje fenomen i trend koji je krajem dvadesetog stoljeća postao zamijećen, da bi danas bio skoro pa svakodnevica parova u zapadnoj kulturi.

LAT scenarij poznat je sve većem broju Europljana, koji se prema posljednjim statistikama sve rjeđe upuštaju u zajednički život. Mark Penn je u svojoj knjizi istakao da su predvodnici tog trenda Britanci, Nizozemci i Skandinavci. Primjerice, u Nizozemskoj jedan od četiri para starija od 55 godina ne živi zajedno, a 63 posto odobrava takav način života. U Francuskoj se 2 do 3% vjenčanih i 7 do 8% nevječanih parova ne planira odreći života u svoja (odvojena) četiri zida, a u Kanadi, čak 10 posto parova starijih od 20 godina ne živi zajedno. Dakle, tu je prvenstveno riječ o mladim parovima koji su tek počeli uživati u plodovima svog rada a zatim i o iskusnijim parovima koji se, zbog toga što iza sebe imaju propali brak, puno teže odlučuju na ponovni zajednički život s partnerom.

Za Hrvatsku se može reći da se obiteljska struktura sporije mijenja i zadržava neka konzervativna obilježja u odnosu na spomenute europske države. Popis stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine govori da je tek svako trideseto partnerstvo izvanbračno, ali da je ovakav tip partnerstva dvostruko učestaliji među mlađim generacijama koje su u tijeku popisa imale između 25 -29. godina*.

U razdoblju kreditnog obilja, gospodarskog rasta i iznimno agresivnog prodiranja zapadnog životnog stila u razdoblju 2000. – 2008. godine slika se vjerojatno drastično izmijenila u korist «Living Apart Together» veza, ali za točnu sliku morat ćemo pričekati službene rezultate i analize ovogodišnjeg popisa. Na polovini vremena između dva spomenuta popisa stanovništva – 2005. godine, u jednom istraživanju ustanovili su da približno svaki treći muškarac i svaka treća žena u vezi s osobom s kojom samo povremeno živi. (Akrap i Čipin, 2006.)

Živjeti odvojeno, a ostati u vezi: http://forum.hr/showthread.php?t=641974

Zajedno smo, ali živimo odvojeno: http://www.budi.in/3519-clanak-zajedno-smo-ali-zivimo-odvojeno-.aspx

Je li bolje živjeti odvojeno?: http://www.index.hr/rouge/clanak/je-li-bolje-zivjeti-odvojeno/563478.aspx

S poslovnog aspekta, od ovog (mikro)trenda će, osim građevinara, profitirati i segmenti industrije široke potrošnje, jer će oboje partnera u ormarima svoje polovice držati rezervu odjeće, nad umivaonikom rezervnu četkicu za zube i šampon dok će trošiti dvostruko više na sve kućne potrepštine nego što bi trošili da žive zajedno.

______________________

Izvori:

*Socijalna politika Hrvatske, Siniša Zrinšćak – Obiteljska politika (p 294.), Pravni fakultet, Zagreb

Poslovni Savjetnik, svibanj 2010.

http://en.wikipedia.org/wiki/Mark_Penn

http://www.microtrending.com/

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=51311

Originally appeared on Futurologija on 13.10.2011.. Original source: Sve glasniji (Mikro)trendovi: Rad od kuće i Odvojeni život parova

Vezani članci:

1. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću
2. Pametni domovi i energetska učinkovitost
3. Terreform ONE – Izlet u budućnost održivog življenja [video]
4. Slijede nam temeljite promjene koncepta rada, posla i zaposlenja
5. Beskorisna znanja

Ususret novim tehnološkim revolucijama

Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.

Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…

Tehnološki razvoj

Za tehnologiju možemo reći da je to uporaba i poznavanje alata, tehnika, zanata, sistema ili metoda organizacije kojima čovjek kontrolira i prilagođava okoliš. Tehnološki razvoj je koncept i proces kojim se skupljeno znanje i dosegnute točke u primjeni toga znanja prenose raznim načinima na druge članove zajednice i buduće naraštaje.

Praćenje tehnološkog razvoja je možda i najkorisniji alat za analizu velikih prekretnica tj. tehnoloških revolucija. Tehnologija i njen stupanj razvitka prilično su mjerljivi i mogu nam služiti kao pouzdani pokazatelj koliko koji izumi i događaji sudjeluju u promjenama u ljudskom društvu. Pod tehnologijom u ovom slučaju ne smatramo samo strojeve i materijalne stvari već i znanje kako sve to primjeniti radi dostizanja praktičnih ciljeva.

Fokusirat ćemo se na tri zaista glavna događaja i epohe u ljudskoj povijesti i njenom tehnološkom razvoju koje zaista možemo nazvati revolucijama: Poljoprivredna revolucija, Industrijska revolucija i Računalna revolucija. Kao nova, četvrta tehnološka revolucija kojoj jurimo ususret vjerojatno će se pokazati Biotehnološka revolucija.

Tehnološke revolucije

Povjesničari već dugo priznaju važnost poljoprivredne i industrijske revolucije sa svim svojim podgrupama i smjerovima. Revolucija potaknuta izumom elektronskih računala vrijedna je direktne usporedbe s prethodne dvije, dok za četvrtu – Biotehnološku možemo reći da u nju ulazimo, prve posljedice počinjemo osjećati ali njen pravi i jasan utjecaj još nije započeo.

Poljoprivredna revolucija

Poljoprivredna revolucija započinje ranom kultivacijom žitarica, posebice pretečama današnje pšenice na području bliskog istoka prije 10.000 godina. Prije toga su se nomadski lovci i sakupljači plodova hranili bobicama, biljkama i divljim životinjama na koje su nailazili.

Proizvodnja usjeva uvelike je povećala količinu hrane koja se mogla proizvesti (prije kultivacije žitarica samo nabrati ili uloviti) po određenoj površini. Pojavom obrade zemljišta ljudi su mogli prestati s lutanjem i trajno se nastaniti sjedilačkim načinom života. Kako su ljudi s vremenom usavršavali zemljoradnju i povećavali prinose, s obiljem hrane rasla je i populacija. Lovce i sakupljače zamijenili su farmeri uzgajivači stoke koji su također živjeli u blizini stalnih sjedilačkih zajednica.

Rast i grupiranje populacije doveli su do formiranja gradova i gradova-država koji su bili prirodno tržište za sva proizvedena dobra i usluge. Razvojem tržišta i trgovanja razvijaju se pismo i brojanje, matematika, računovodstvo i brojna popratna zanimanja i vještine.

Udio poljoprivrede u BDP tijekom dvadesetog stoljeća. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Metode obrađivanja zemljišta razvijale su se polako sve do 18. stoljeća. Takozvana agrarna revolucija dovela je do radikalnih promjena: zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi. Upravo je upotreba strojeva u industriji označila dolazak jedne nove tehnološke ere i industrijske revolucije.

Industrijska revolucija

Industrijska revolucija – druga velika tehnološka revolucija započela je u osamnaestom stoljeću. Koncept parnog stroja bio je poznat još od antičkih vremena (Heronov parni automat «Aeolipile»  ) no vrlo slabo razvijen i iskorišten. U Engleskoj se povećala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u svojim kompanijama. I engleski rudnici počinju stidljivo koristiti strojeve na vodenu paru; rad jednog takvog stroja za crpljenje vode iz rudnika mogao je zamijeniti pedeset konja!

Sredinom osamnaestog stoljeća parni stroj usavršio je James Watt i munjeviti razvoj industrije mogao je započeti. Uvođenje parnog stroja izazvalo je veliki preokret u proizvodnji i revoluciju u prerađivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena je tvorničkim radom. Parni strojevi zakoračili su i u sferu transporta pa su parna željeznica i parni brodovi postali tehnološkim čudom devetnaestog stoljeća.

Vodena para lako je i jeftino mogla pogoniti generatore za dobivanje električne struje – novog, elegantnog i lako prenosivog izvora energije. Na krilima električne energije upravo je i došao drugi veliki val industrijske revolucije u kojem su i danas slavni izumitelji imali vodeću ulogu: Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Alexander Graham Bell i mnogi drugi. Zamislite samo kako bi današnji svijet izgledao bez običnih žarulja.

Promjene izazvane primjenom parnog stroja izazvale su niz tehnoloških, kulturnih i političkih promjena, toliko su duboko promijenile lice planeta Zemlje i toliko promijenile način života stanovnika da se s pravom nazivaju industrijskom revolucijom.

Informacijska revolucija

Pojam «informacijska revolucija» ili drugim tiječima «informatička revolucija» i «post-industrijsko društvo» opisuje trenutni ekonomski, društveni i tehnološki ciklus koji je nastupio nakon razdoblja industrijske revolucije.

Utjecaj računala na današnje društvo i posla kojeg nam računala pomažu obavljati toliko je velik da ga s lakoćom možemo usporediti sa važnosti poljoprivredne i industrijske revolucije. Osnove današnjeg modernog računala postavio Charles Babbage još u devetnaestom stoljeću, 1937. godine je skupina profesora s Harvarda odlučila izraditi automatski digitalni kalkulator, a pravi uzlet informacijske tehnologije odvija se na krilima drugog svjestkog rata.

Drugi svjetski rat i hladnoratovsko razdoblje ubrzali su razvoj računala zbog enormnih vojnih ulaganja u to područje kako bi što prije procesirali i dali značenje gomili prikupljenih obavještajnih podataka. Uistinu, 1950e i 60e bile su desetljeća u kojima su supersile intenzivno ulagale u znanost i tehnologiju. Tada još uvijek nezgrapna, računala su prepoznata kao alati koji će pružiti more neiscrpnih mogućnosti vladi i realnom sektoru.

Broj osobnih računala na 100 stanovnika na prijelazu u 21. stoljeće. Kliknite na sliku kako biste vidjeli interaktivnu infografiku.

Tek 1970ih godina nazire se pravi opseg i značenje informatike. Pojavom veličinom i cijenom pristupačnog osobnog računala manje firme i pojedinci također dobivaju pristup tom moru mogućnosti koje će im ubrzati svakodnevne zadatke poput programiranja, obrade teksta, izrade proračuna i simulacija, dizajna… Novi i stari junaci tog razdoblja bili su Konrad Zuse, Alan Turing, Jack Kilby, Douglas Engelbart, John von Neumann, Steve Jobs, Steve Wozniak, Bill Gates, Paul Allen, Linus Torvalds, Tim Berners-Lee i brojni drugi. U knjizi «Steve Jobs – tajne njegovih iNovacija» Carmine Gallo opisuje «dane ponosa i slave» kasnih sedamdesetih kad su osobna računala tek bila u nastajanju, ali su protagonisti priče itekako dobro predviđali dalekosežnost prodora jeftinih računala u sve urede i domove:

Revolucija u zraku

Previranje se svakako moglo osjetiti u zraku kolonijalne Amerike 1776. godine, kada je 56 ljudi, među najinovativnijim vođama svojega vremena, potpisalo dokument koji će pokrenuti revoluciju u Americi te utjecati na mnoge dijelove svijeta. Deklaracija neovisnosti predala je vlast u ruke širokih masa. Dok je Amerika slavila 200. obljetnicu utemeljenja, dvojica ljudi – Steve jobs i Steve Wozniak – potpisali su još jedan osnivački dokument koji će pokrenuti revoluciju, a računalnu moć predati u ruke običnih ljudi. Baš kao što je Thomas Jefferson iskoristio pravo na revoluciju – zamisao da ljudi imaju prava i da, kada država počne kršiti ta prava i život postane neizdrživ, imaju dužnost promijeniti ili svrgnuti vlast – Jobs i Wozniak odlučili su izmijeniti sustav koji je postao neizdrživ. Računala su bila skupa, teška za uporabu i uglavnom prepuštena hobistima, eliti. Jobs i Wozniak dijelili su zajedničku viziju – razviti računalo koje svatko može kupiti i njime se koristiti.

Carmine Gallo

Naravno, nisu svi ljudi bili uvjerenja da će računalna revolucija pomoći u stvaranju boljeg društva. Neki su promatrači strahovali da će računala proširiti jaz između bogatih i siromašnih, s obzirom na visoku cijenu prvih računala. Drugi su izražavali bojazan da će ljudi izgubiti sposobnost samostalnog analiziranja problema ili da će se sve više izolirati od društva. Danas kad smo već na početku drugog desetljeća dvadesetprvog stoljeća vidimo da je razvoj računala pošao putem srednje optimističnih predviđanja – jaz između bogatih i siromašnih i dalje postoji, ali nije tu zbog računala nego obrnuto. Još bi se više produbio da informacijska revolucija nije doprijela do svakog kutka planeta.

Internet je važniji izum od tiska jer znatnije i sveobuhvatnije mijenja načine naših života. Komunikacijske tehnologije, prije svega internet svijet mijenjaju sve brže…

Gary Vaynerchuk

Buduće revolucije

Danas je svijet jedan veliki stroj – debelo ispremrežen Internetom i signalima telekom operatera, sa svim svojim «pro et contra» argumentima. Niti jedan događaj u svijetu, ma kako zataškavan bio, više ne može proći nezapaženo jer će odmah zabrujati na Twitteru i Facebooku i proširiti se mrežom poput virusa.

Uz sve ove promjene s kojima živimo i nekako nam se čini prirodno da se odvijaju sve brže i brže, postavlja se pitanje što nas čeka dalje, u budućnosti? Hoćemo li imati pristup Internetu ugrađen u naša tijela (ovo izgleda realno)? Novi «mi» bili bismo kiborg – sasvim novi organizam uronjen u cyberspace, dijelom organski a dijelom elektronsko mehatronički. Sve opcije ostaju otvorene za buduće revolucije.

Vrijeme potrebno za udvostručenje veličine ekonomije, po odabranim razdobljima.

Sigurno je da će tehnologija nastaviti razvoj munjevitom brzinom i to puno većom stopom rasta nego li je rasla za vrijeme industrijske i informacijske revolucije. Računala su proširila inteligenciju ljudskog roda (naravno, ne organski već organizacijski), kao što je parni stroj povećao njihovu fizičku snagu. Predviđanja su da će računala 2020ih godina proći tzv. Turingov test,  što predstavlja prekretnicu u razvoju umjetne inteligencije.

Kao posljedica korištenja računalima na području znanosti i tehnologije, četvrta tehnološka revolucija vjerojatno je već započela. Riječ je o biotehnološkoj revoluciji s naglaskom na genetiku. Kažemo «vjerojatno» jer će biotehnologiji trebati još neko vrijeme da dosegne potrebni momentum i utječe na strukturu i rast ekonomije u onom obujumu u kojem su prethodne dvije tehnološke revolucije činile. Biotehnologija obećava revolucionarne promjene koje će biti još nevjerojatnije od onih koje su iznjedrila računala.

Svakako pročitajte članak:

Što nam može ponuditi biotehnologija na futurologija.com

Genetski inženjering već danas se koristi za redizajn biljki i životinja kako bi posjedovale bolje karakteristike koje su ljudima od interesa. Ipak, potencijal najvažnijeg područja primjene biotehnologije i genetike leži u mijenjanju fizičkih, mentalnih i emocionalnih mogućnosti ljudi.

Znanje o genetici već se koristi za smanjivanje kobnih urođenih nedostataka kod novorođenčadi, ali ovo je naravno samo početak korekcija ljudskih tijela i mozgova. U nadolazećim godinama roditelji će koristiti sva raspoloživa sredstva i tehnologije kako bi se osigurali da njihova djeca nisu obična već zaista superiorna na nekim područjima. Neki će željeti da njihovo dijete ima glazbeni talent Mozarta, dok će neki djetetu htjeti ugraditi mentalne sposobnosti Alberta Einsteina. Možemo samo predpostavljati što će biti kad svijet bude preplavljen milijunima djece dizajnirane prema željama njihovih roditelja. Možemo se nadati milijunima Alberta Einsteina a mogli bismo završiti s gomilom Hitlera.

Svakako pročitajte:

Mogu li klasne podjele prerasti u evolucijske na futurologija.com

«Uzme li se u obzir mogućnost uzgajanja zamjenskih organa, uporabe genetski prilagođenih lijekova i naprednih genetskih metoda utvrđivanja naslijednih bolesti te nemiješanje s ‘običnim’ ljudima, takvo što uopće nije nemoguće»

Još jedna od potencijalnih karakteristika biotehnološke i genetičke revolucije jest usporavanje i konačno zaustavljanje starenja. Prestanak starenja i redovna pojava stodvadeset i više godišnjaka osim prvih asocijacija (više vremena za provesti s voljenima, manje bolesti, dulje uživanje u životu), postavlja i pitanja o ekonomskoj izdrživosti ovog modela. Sa sve više starih osoba, današnji problem punjenja mirovinskih fondova iz sve manje baze radnika činit će se minoran.

U svakom slučaju, promjene koje nam slijede još su veće nego one koje je ljudski rod prošao do sad. U našem slučaju oboružani smo današnjim znanjem, instantno umreženi s cijelim svijetom i ove prednosti moramo iskoristiti kako se neke stvari iz povijesti ne bi ponovile, dok stvari kojih se plašimo iz budućnosti treba sagledati iz više kutova. «Nije sve tako sivo».

Izvori:

Cornish, E., Futuring – The Exploration of the future, WFS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Druga_industrijska_revolucija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_poljoprivrede

http://en.wikipedia.org/wiki/Informational_Revolution

Originally appeared on Futurologija on 01.06.2011.. Original source: Hitamo ususret novim tehnološkim revolucijama

Vezani članci:

1. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
2. Prognoze za razdoblje 2010. – 2030.
3. Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
4. Vijesti iz budućnosti 2: Smartphone-stetoskop, Ultrajeftino tablet računalo, Sekvenciranje genoma
5. Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje

Kina 2020

Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?

Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

Faktori koneskog rasta

Prema profesoru Angangu, rast Kine ovisi o tri glavna međudjelujuća faktora:

1. Cjelokupan ekonomski i društveni razvoj
2. Naglašeno: napredak u obrazovanju, znanosti, tehnologiji (uključujući i zelenu tehnologiju)
3. Izvjesne komplikacije koje bi usporile put napretka, a do kojih može doći iscrpljivanjem prirodnih resursa, uništavanjem okoliša i klimatskim promjenama

Nakon tri desetljeća nikad prije viđenog ekomonskog rasta, Kina se prometnula u drugu po veličini svjetsku ekonomiju. Najveći je svjetski izvoznik, drugi po redu potrošač energije i prvak u emisiji ugljičnih plinova. Tumačeći sadašnje trendove, Angang futurološki poentira da će Kina 2020. godine postati «zrela, odgovorna i privlačan supersila» koja će uz Europsku Uniju pridonijeti kraju jednopolarne ere kojom je dominirala SAD.

Kina sustiže SAD

Usporedba GDP per capita i očekivanog trajanja života u Kini i SAD. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

SAD, UK, Kina i Indija: Usporedba prihoda po stanovniku kroz godine. Kliknite na sliku kako biste pogledali interaktivnu infografiku

Kina u 2020.

Kao što je za domaće prilike knjiga Hrvatska 2020, knjiga China in 2020 predstavlja izvornu kinesku perspektivu o izazovima i prilikama s kojima će se Peking susresti kako se njihov globalni utjecaj bude širio. Kroz ispitivanje dosadašnje i zacrtavanje nove ekonomske putanje Hu Angang objašnjava kako će Kina kao vodeće svjetsko tržište u nastajanju utjecati na globalni ekonomski rast, tijekove direktnih stranih ulaganja, potrošnju energije i ispuštanje ugljičnog dioksida. On predlaže postavljanje strateškog okvira za vođenje slijedećih stupnjeva kineskog rasta kako bi se maksimizirao pozitivan utjecaj na svijet a minimizirale negativne eksternalije kineskog meteorskog uspona. Hu Angang vjeruje u očuvanje kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi račun o interesima drugih nacija po principu Win-Win.

China in 2020: A New Type of Superpower

Neki od ciljeva koje Kina treba postići do 2020. godine:

• Kina će do 2020. godine u odnosu na baznu 2000. godinu učetverostručiti svoj Bruto društveni proizvod i izbiti na prvo mjesto svjetskih ekonomija. Prosječna stopa rasta BDP iznosit će oko 7,2%
• Očuvati makroekonomsku stabilnost, povećati kvalitetu ekonomskog rasta (usmjeravati u željene kategorije a ne imati visoke brojke od nekontroliranog rasta), optimizirati strukturu industrije i smanjiti potrošnju pojedinih resursa.
• Do 2020 populacijska kategorija ekstremno siromašnih ljudi prepolovit će se.
• Primarno, srednje i akademsko obrazovanje bit će besplatno i dostupnije, a mortalitet djece i trudnica reduciran za dvije trećine
• Preko 85% imat će zagarantirano socijalno i medicinsko osiguranje
• Do 2020 rast populacije bit će skoro potpuno zaustavljen

Originally appeared on Futurologija on 18.05.2011.. Original source: Kina 2020 – Nova vrsta supersile

Vezani članci:

1. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]
2. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
3. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
4. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
5. Rimski Klub: Granice Rasta – 40 godina poslije

Leadercast 2011

Na najvećoj svjetskoj Konferenciji poslovnog vodstva – Leadercast 2011 vodeći svjetski stručnjaci leadershipa odgovorili su na pitanja kako postati i ostati uspješan lider, koja će uvjerenja sadašnjih leadera biti temelj generaciji koja dolazi te kako stvoriti promjene i ideje, odnosno pronaći ključ za otključavanje kreativnog procesa na radnom mjestu.

Vodstvo je unutar svakog od nas, ali kako bismo postali vođe vodstvo treba razviti i razvijeno održavati. Vođe se ipak ne rađaju, vođe se grade i izgrađuju. Ne postoji jedna stroga i unificirana formula, ali postoje zajedničke odrednice koje vam, mogu pomoći u dostizanju ciljeva. Donosimo vam izbor iz najboljih govora i prezentacija sa konferencije…

Poznati govornici i poslovni ljudi kao npr: John Maxwell, sir Ken Robinson, Suzy Welch, Seth Godin, Dave Ramsey, Erin Gruwell, Robin davali su svoju viziju kako se od običnog “upravljanja” ljudima i situacijama prometnuti u inspiriranog i inspirativnog vođu.

Mack Brown: Najuspješniji trener američkog nogometa s višegodišnjom serijom 10 i više pobjeda zaredom. Međuljudski odonosi su izrazito bitni! Za vođenje ljudi važno je imati na umu da vodite tim različitih ljudi. Važno je raditi na odnosima tih ljudi i na vašem odnosu s njima.

Frans Johansson: Govornik, poduzetnik i autor knjige The Medici Effect. Frans je govorio o inovaciji i kako koristiti različitosti da bi spajali ponekad nezamislive stvari (Arhitektura – Mravinjak, Bikini – Burka, Hotel – Led). Najbolje stvari se događaju kada se susreću različite perspektive, bilo da se radi o industriji, različitim kulturama ili znanstvenim disciplinama.

Video:Frans Johansson on Leadership

Sir Ken Robinson: Slijedite svoje instinkte i interese s pravom energijom i samopouzdanjem, većina stvari je moguća. Pritom je važno imati na umu jasan cilj kojem stremite, ali da ne budete zaslijepljeni njime zbog čega bi ignorirali druge jednako vrijedne i zanimljive prilike koje naiđu

Seth Godin: marketinški stručnjak i autor brojnih knjiga (Plava Krava). Na Leadercast predavanju usredotočio se na donošenje odluka. Ako želite biti prosječni to je lako, a ako želite biti nezamjenjivi tada se morate i potruditi. Ako želite graditi nešto veliko ne možete imati ljude koji rade osrednji posao i koji su zamjenjivi. Kako postići vrhunske rezultate na poslu i kako stvarati jedinstvene i vrijedne rezultate? Morate raditi nešto jedinstveno i povećati svoju produktivnost pokazujući hvalevrijedne rezultate kako bi postali nezamjenjivi. Ili ste zaposlenik koji radi jedan te isti posao svaki dan ili ste umjetnik koji svaki dan koristi svoje vještine i ostavlja učinak na ljude. “Samo prvi autor koji je naslikao Mona Lisu je umjetnik. Svi ostali koji je po principu manufakture svakodnevno reproduciraju tu sliku za potrebe tržišta su najobičniji maleri – činovnici, iako tu sliku kopiraju istim alatom – bojama i kistom oni u stvari ne rade ništa novo niti dodaju vrijednost.”

Video: Exclusive intrerview with Seth Godin

Suzy Welch: Poslovna novinarka i komentatorica. Govoreći iz osobnog iskustva, kada je podbacila na važnom predavanju sama je sebi zadala zadaću pojačane proaktivnosti Za sve svoje odluke uvela je pravilo 10-10-10, odnosno prije donošenja odluke odvaže kakve će posljedice tih odluka koje napravi biti za 10 minuta, 10 mjeseci i 10 godina.

Video: Suzy Welch 10-10-10

..

Linchpin: Are You Indispensable?

10-10-10: A Life-Transforming Idea

Originally appeared on Futurologija on 15.05.2011.. Original source: Kako inspirirati sebe i druge i biti bolji vođa za budućnost?

Vezani članci:

1. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
2. Budućnost glazbe: Kako je Apple iTunes naglavačke okrenuo cijelu jednu industrijsku granu
3. Kako preživjeti budućnost 3. dio: Prirodni prirast
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Predviđanje budućnosti

Jedna od nedodirljivih predodžbi u našem doživljavanju sebe i svijet jest naša predodžba o vremenu i prostoru. Život je slijed kojeg mjerimo satovima, kalendarima i prijelomnim događajima u životu. Često se pitamo može li se predvidjeti barem dio budućnosti koja nas čeka. Općeniti stav futurologije jest da je ne možemo predvidjeti ali se bar na neke stvari možemo pripremiti. Govorimo o scenarijima razvoja društva i tehnologije za desetljeća i stoljeća unaprijed, ali namjerno propuštamo fokus na pojedinca i tajne njegovog uma.

U interesantnoj knjizi „Polje“ autorica i novinarka Lynne McTaggart proučava istraživačke opuse niza znanstvenika, od psihologa do kvantnih fizičara i biologa koji se slažu u jednoj osnovnoj biološkoj paradigmi: čovjekov um i tijelo nisu odvojeni od svoje okoline, već su pulsirajući paket energije koji zna i može učiniti i osjetiti i više nego što misli. Može li se, prema njihovim riječima, predvidjeti budućnost?

Donosimo nekoliko izvadaka iz knjige „Polje“ koji govore o istraživanjima ljudske kratkoročne prekognicije.

Knjiga obuhvaća i opisuje radove, eksperimente i otkrića cijelog niza znanstvenika iz različitih područja znanosti. Tu možemo naći podatke o doživljajima i radovima astronauta i fizičara Edgara Mitchela, Waltera Schempa, sveučilišnog profesora matematike, Karla Pribrama, poznatog neurofiziologa, Stuarta Hameroffa, Fritza-Alberta Poppa fizičara, Hala Puthoffa, Jacquesa Benvenistea, Charlesa Tarta i mnogih drugih.

Ključni pojam do koga su došli svi ovi znanstvenici je polje nulte točke. To je temelj na kome počiva cijeli pojavni svijet. Polje nulte točke je ona krajnja stvarnost iz koje sve proizlazi i u koju se sve vraća.

Poslije otkrića kvantne fizike početkom dvadesetog stoljeća svijet odvojenosti bi se morao srušiti jednom za svagda. Kada su pioniri kvantne fizike stekli uvid u samo srce materije, bili su zapanjeni nad onim što su vidjeli. Najsitniji djelići materije uopće nisu bili materija kakvu poznajemo, te nisu bili nešto određeno, nego ponekad jedna stvar, a ponekad sasvim druga. Još čudnije je to da su često istovremeno bili više mogućih stvari. A najznačajnije otkriće je da te subatomske čestice nemaju značenja same za sebe, u izolaciji, nego isključivo u odnosu sa svim ostalim. Materiju na njenoj najo-snovnijoj razini nije moguće rascijepiti na samodostatne malene jedinice, nego je ona potpuno nedjeljiva. Svemir je moguće razumjeti isključivo kao dinamičku mrežu međusobne povezanosti. Jednom povezane stvari uvijek ostaju povezane, i u vremenu i u prostoru.

iz Predgovora, dr. Petar Vasiljević

Princeton Engineering Anomalies Research (PEAR)

PEAR-ove studije i istraživanja s Patom Priceom pokazali su da na fundamentalnijoj razini postojanja ne postoje prostor i vrijeme, nema očitog uzroka i posljedice – pri čemu nešto udari u nešto drugo i prouzroči događaj u vremenu i prostoru. Newtonovske predodžbe o apsolutnom vremenu i prostoru ili čak Einsteinova zamisao o relativnom prostoru i vremenu zamijenila je stvarnija slika: svemir postoji u jednom ogromnom «ovdje», pri čemu ‘ovdje’ označava sve točke prostora i vremena u pojedinom trenutku.

Ako subatomske čestice mogu međudjelovati preko čitavog prostora i vremena, tada je za to najvjerojatnije sposobna i veća materija koju subatomske čestice tvore. U kvantnom svijetu Polja, u subatomskom svijetu čistog potencijala, život postoji kao jedna sveobuhvatna sadašnjost. «Izuzmi vrijeme», rado je govorio Robert Jahn, «i sve postaje smisleno.«

Eksperimenti s prekognitivnom percepcijom

Robert Jahn je imao vlastitu zbirku eksperimenata koji su dokazali da ljudi mogu predvidjeti nadolazeće događaje. Prvenstveno zbog sličnosti rada kojim se Brenda Dunne bavila u Mundelein Collegeu, Dunne i Jahn većinu su svojih istraživanja gledanja na daljinu postavili kao «prekognitivnu percepciju na daljinu« ili PRP (pre-cognitive remote perception).

Gledatelji na daljinu koji su ostali u PEAR-ovom laboratoriju bili su zamoljeni da pokušaju imenovati odredište svojeg putujućeg partnera, i to ne samo prije no što je potonji tamo pošao, nego i mnogo sati ili čak dana prije no što je partner uopće znao kamo će ići. Osoba koja nije bila uključena u eksperiment uz pomoć REG-a slučajno bi izabrala putnikovo odredište iz prije pripremljenog fonda ciljnih mjesta, ili je pak putnik sam, spontano izabrao svoj cilj kada bi već krenuo na put. Putujući partner se potom ponašao u skladu sa standardnim protokolom za pokuse gledanja na daljinu. U dogovoreno je vrijeme na ciljnom mjestu ostajao deset do petnaest minuta, svoje utiske snimao je na traku, napravio je fotografije, te ispunio kontrolnu listu s pitanjima koju je sastavio PEAR-ov tim.

Za to je vrijeme gledatelj na daljinu, koji je ostao u laboratoriju, snimio na traku i nacrtao svoje dojmove o putnikovom odredištu, najmanje pola sata i najviše pet dana prije dolaska putnika na odredište. Od tri stotine trideset i šest strogo kontroliranih pokusa s gledanjem na daljinu koje je obavila PEAR-ova skupina, većinu su izveli kao PRP ili «retrokogniciju» – nekoliko sati, odnosno dana nakon što je putnik već napustio svoje odredište – i bili su podjednako uspješni kao i eksperimenti u «realnom vremenu«.

Mnogi opisi primatelja iznenađujuće su se poklapali s fotografijama njihovih putnika. U jednom je slučaju putnik otišao na sjeverozapadnu željezničku postaju grada Glencoe u državi Illinois gdje je na jednoj snimci fotografirao postaju s dolazećim vlakom, a na drugoj je bila mala prljavo-siva čekaonica s oglasnom pločom na zidu te znakom iznad nje. «Vidim željezničku postaju«, napisao je gledatelj na daljinu trideset i pet minuta prije no što je putnik uopće izabrao svoje ciljno mjesto, «jednu od postaja u predgrađu koja je na ekspresnoj liniji … bijeli cement i srebrni željeznički kolosijek. Vidim vlak kako dolazi … Vidim, odnosno čujem udaranje nogu ili cipela po drvenom podu … Obješeni su plakati ili nešto slično, nekakve reklame, odnosno plakati na zidu u željezničkoj postaji. Vidim klupe. Sada vidim sliku znaka …» U drugim je slučajevima gledatelj na daljinu prenio utisak «ne-autoriziranog prizora» s putnikovog putovanja.

Jednom je putnik u Teksasu namjeravao posjetiti raketu Saturn u NASA centru u Ho-ustonu. Gledatelj na daljinu je u tom trenutku «vidio» kućni prizor u kojem se putnik na podu igrao s nekoliko štenaca. Iste je večeri putnik (koji nije ništa znao o utiscima gledatelja na daljinu) posjetio prijateljev dom gdje se zaista igrao s malim štencima, te su ga čak nagovorili da jednoga ponese kući. Gledatelji na daljinu ponekad su čak ‘pokupili’ informacije o događajima ili prizorima koji su njihove putnike odvratili od glavnog odredišta. Jednom putniku koji je stao na farmi u državi Idaho i usredotočio se na krdo krava pažnju je privukao kanal za navodnjavanje nekoliko metara ispod ceste. Kanal ga je toliko privukao da ga je fotografirao i također spomenuo u opisu. Gledatelj na daljinu u državi New Jersey, koji je vidio prizor prije no što se dogodio, u svojem opisu uopće nije spomenuo krave nego je rekao da prima sliku poljoprivrednih zgrada, polja, i kanala za navodnjavanje.

Generator slučajnih događaja

Generator slučajnih događaja/brojeva (Random number/event generator): Uređaj na principu kvantnog raspada djeluje u sferi vjerojatnosti i fluidnosti; ravna se po atomskim česticama, a one se ravnaju po vjerojatnosnom svemiru kvantne mehanike. Output takvog stroja bila bi savršeno slučajna aktivnost koju u fizici nazivaju stanje «ne-reda».

Kada je sudionik pokusa pritisnuo na jedno od dugmadi, stroj je zabilježio predviđanje da će se uključiti lampica iznad tog dugmeta. Ako je pogađanje bilo pravilno, stroj je upisao pogodak. Na vrhu naprave bila su dva brojača. Prvi je bilježio broj «pogodaka», odnosno koliko je puta sudionik ispravno pogodio koja lampica će se uključiti, a drugi broj pokušaja.

REG

Još neki znanstveni dokazi podupiru pretpostavku da ljudi mogu «vidjeti» budućnost. Charles Honorton iz centra Maimonides napravio je zajednički pregled najrazličitijih znanstvenih pokusa iz tog područja koji su bili dovoljno kvalitetni. U tim pokusima sudionici su pogađali koje lampice će se uključiti, koji simboli na kartama će biti izabrani, koji će biti zbroj bacanja kocaka, pa čak i to kakvo će biti vrijeme.

Honorton je združio rezultate dva milijuna pokušaja pedeset tisuća sudionika u tristo i devet istraživanja kod kojih je vremenski raspon između pogađanja i događaja bio od nekoliko milisekundi do cijele godine. Izračunata vjerojatnost da su uspješni rezultati tih istraživanja slučajni bila je jedan naprama deset milijuna milijardi milijardi.

Dean Radin je proučio rezultate postojećih istraživanja o snovima i slutnjama. Zanimalo ga je mogu li ljudi i u budnom stanju imati podjednako jasne slutnje. U svojem laboratoriju u Las Vegasu postavio je računalo za slučajno izabiranje fotografija koje su sudionike trebale bilo smiriti bilo uznemiriti, uzbuditi ili razljutiti. Deanovi dobrovoljci bili su preko žica povezani s fiziološkim monitorima koji su pokazivali promjene u vodljivosti kože, srčanom pulsu i krvnom tlaku. Računalo je nasumce prikazivalo kolor-fotografije mirnih prizora (slike prirode i pejzaža), te šokantne odnosno uzbuđujuće prizore (slike obdukcija i erotične sadržaje).

Kao što se i očekivalo, tijelo sudionika se pri promatranju smirenih prizora odmah umirilo, a kada su bili suočeni s erotičnim, odnosno uznemirujućim prizorima tijelo im je postalo uzbuđeno. Razumljivo je da su ispitanici najjači odziv na prizore pokazivali dok su gledali fotografije. Međutim, Radin je otkrio još nešto: ispitanici su očigledno i slutili što će vidjeti, jer pokazivali su fiziološke reakcije prije no što bi vidjeli fotografije. Njihovi prethodni odzivi bili su najjači tik prije no što su vidjeli uznemirujuću sliku, kao da su pokušavali prikupiti snagu. Krvni tlak u udovima pao bi im otprilike sekundu prije no što se slika pokazala. Najneobičnije od svega, Radin je otkrio da su slutnje kod erotičnih sadržaja mnogo jače nego kod nasilnih, što bi moglo odražavati činjenicu da Amerikance spolnost uznemiruje više od nasilja. Shvatio je da u rukama drži neke od prvih laboratorijskih dokaza da tijelo podsvjesno predviđa i proživljava naša buduća osjećajna stanja. Istraživanje je, osim toga, pokazalo da «nije točno da živčani sustav samo “reagira” na budući šok, nego iz njega također izvodi emocionalno značenje».

Što je vrijeme?

Rađamo se, odrastamo, vjenčavamo i imamo djecu, skupljamo kuće, stvari, mačke i pse, i cijelo vrijeme neizbježno starimo i pravocrtno se približavamo smrti. I doista, fizička činjenica našeg vlastitog starenja najopipljiviji je dokaz o slijedu vremena. Još jedna nedodirljiva predodžba iz klasične fizike je pogled na svijet kao na geometrijsko mjesto ispunjeno čvrstim predmetima i prostorom između njih. Veličina međuprostora određuje vrstu utjecaja jednog predmeta na drugi. Stvari koje su kilometrima udaljene ne mogu imati trenutan utjecaj jedna na drugu.

Kako u svakodnevnom životu, tako i u fizici vrijeme se općenito prihvaća kao primaran, neovisan i univerzalno promjenjiv poredak, možda najfundamentalniji od nama poznatih. Naše su nas pak spoznaje dovele do otkrića da je vrijeme zapravo sekundarno i da je, kao i prostor, izvedeno iz višedimenzionalne osnove kao poseban poredak. U stvari, mogli bismo reći da se za različite setove sekvencija trenutaka možemo izvesti mnoge takve pojedinačne, međusobno povezane vremenske redove, koji odgovaraju materijalnim sustavima što putuju pri različitim brzinama. Međutim, svi su oni ovisni o multidimenzionalnoj stvarnosti koju nije moguće potpuno razumjeti u smislu bilo kakvog vremenskog reda ili niza takvih redova.

Lynne McTaggart – Polje, Potraga za tajnim silama svemira

Izdavač: TELEDISK d.o.o., ZAGREB, 2005.

Kupite online

Originally appeared on Futurologija on 21.04.2011.. Original source: POLJE: Može li se budućnost predvidjeti i predosjetiti?

Vezani članci:

1. Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)
2. Što pojedinac može učniti protiv globalnog zatopljenja? [Infografika]
3. Što nam može ponuditi Biotehnologija?
4. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
5. Pogled u budućnost (Foresight)– Dokumentarna serija na HTV1

Enterprise Shuttle

Već smo rekli da science fiction i futurologija idu ruku pod ruku jer i jedni i drugi propituju što bi moglo biti. Možemo slobodno reći da dobar dio znanstvenofantastičnih filmova ima dosta zajedničkih točaka s futurologijom: Datum radnje smješten je negdje u bližoj ili daljoj budućnosti, a osim znanstveno potvrđenih metoda i mogućih alata i oruđa i teorija koriste se ona “manje konvencionalna “ ili ona za koja se tek očekuje da će biti uvedena u uporabu.

Kod takvih filmova manje je važna točnost predviđanja budućnosti a ono što je bitno jest istraživanje, propitivanje mogućnosti i postavljanje novih granica, a možda i postavljanje novih uzora i ciljevima nekim novim sanjarima i znanstvenicima.

Točnost predviđanja budućnosti u filmovima

Futurologija govori da se budućnost ne može uspješno predvidjeti, već se za nju može uspješno pripremiti. Potrebno je promatrati razvoj trendova i pomoću raznih kvantitativnih metoda vidjeti koji događaju su najizgledniji, te probati anulirati njihove negativne efekte.

Čar umjetnosti je u tome da i ne mora biti pre-točna i prema svim “kanonima” stvarnog svijeta. Prognoziranje datuma određenih događaja oduvijek je bilo nezahvalno i u stvarnom svijetu. Pimjerice, za vrijeme svjetske izložbe u Chicagu 1893, nekolicina američkih državnih dužnosnika zamoljena je da izrazi svoja viđenja društva i tehnologije za stotinu godina unaprijed. Iako dobro upoznati u ondašnje svjetske trendove, za 1993. godinu predvidjeli su bolje zaprege, cepeline i poželjeli brže konje, a potpuno su pogriješili zanemarivši automobile i masovnu motorizaciju koja će se dogoditi nekoliko godina nakon čikaške izložbe. Dakle, djelomično su bili točni, no njihove prognoze su bile dosta kratkoročne i ispunile su se u svega par godina.

1984 George Orwell Movie Trailer (1984)

Ako se dotaknemo točnosti uvijek aktualne tematike Velikog brata koji nas konstantno nadgleda, ne možemo za Georgea Orwella reći da je totalno pogriješio smjestivši radnju svog romana u 1984. Radnja ovog romana, već spomenute 1984. godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji oligarhijski vlastodršci koriste najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije kako bi mase držali u pokornosti. Vidimo nekakvu opću tendenciju kretanja društva i scenarij 1984. mogao bi biti pomaknut za oko stotinjak godina u budućnost.

Interakcija sa stvarnim svijetom i samoispunjavajuće prognoze

Ono što se svakako može izdvojiti kao pozitivan primjer uspješnosti predviđanja nekih tehnologija jest franšiza Star Trek. U ovom slučaju serijal Zvjedanih staza stekao je toliku bazu vjernih sljedbenika, među kojima je veliki broj znanstvenika da su se stekle okolnosti za stvaranje svojevrsne samoispunjavajuće prognoze. Znanstvenici inspirirani svijetom i tehnologijom Zvjezdanih staza često su u proizvodima koje su razvijali koristili ideje predstavljene u seriji. Tako su imitiranjem raznih komunikatora nastali preklopni mobiteli i speech-to-speech prevoditelji govora u stvarnom vremenu, a replikatori i teleportacija slijedeći su veliki zalogaji koje treba uspješno apsolvirati.

Enterprise

Jedan od primjera koji pokazuje koliko je znanstvenofantastična franšiza Zvjezdane staze saživjela sa stvarnim svijetom i obrnuto svakako se vrti oko etimologije svemirskog broda Enterprise. Pogledajmo kako se ime Enterprise provlačilo kroz fikciju i stvarnost:

• Kroz povijest su postojali stvarni brodovi imena “Enterprise” u sklopu britanske ratne mornarice
• Američka ratna mornarica svoj nosač aviona imenuje “Enterprise”
• Započinju prve serije Zvjezdanih staza “The Original Series”. Scenaristi serije zbog dramatizacije i povijesnog kontinuiteta svemirski brod nazivaju “Enterprise”
• NASA 1981. godine predstavlja svoj prototip space shuttle letjelice i imenuje ga Constitution. Tisuće fanova Zvjezdanih staza piše peticije da se letjelica preimenuje. NASA udovoljava fanovima i imenuje letjelicu – “Enterprise”!
• Privatna kompanija Virgin Galactic svoju prvu komercijalnu svemirsku letjelicu naziva VSS Enterprise u čast svemirskom brodu iz serije.

U kasnijim spin-off reinkarnacijama serije, u početnoj špici redatelji su napravili svojevrsnu vremensku lentu razvoja imena Enterprise: Britanski bojni brodovi, Američki nosač aviona, NASA Space shuttle, zatim prijelazni oblik svemirskog broda, te naposlijeku Enterprise na kakvog smo navikli gledati prezentirajući to na filmu logičan povijesni slijed događaja. Možemo ustanoviti brisanje granica između fikcije i stvarnosti te njihov međusobni utjecaj jednog na drugo!

Star Trek Enterprise Intro

Favoriziraju li filmovi distopijsku budućnost?

Možemo primjetiti da se redatelji radije bave distopijskim društvima jer bi vjerojatno filmovi koji opisuju utopije bili dosadni. U distopijskim filmovima ima prostora za preokret i katarzu. Prosječan gledatelj dobiva osjećaj da ipak nije sve beznadno i da ipak može pomutiti planove “velikom čovjeku” ili sistemu, pa makar se to dogodilo samo na filmu.

Pogledajmo Loganov bijeg. Preostali Ljudi cca 2300. godine (zbog trajnih posljedica nekakve katalklizme) žive u Ogromnoj kupoli kod Washingtona. Unutra jest društvo obilja, razonode i uživanja, ali svim životnim fazama ljudi upravlja centralno računalo. Računala uzgajaju djecu u epruvetama i “poništava” ljude kad navrše svoj trideseti rođendan. Glavni lik počinje se propitivati mora li život završiti s 30 god. Sticajem okolnosti saznat će da i u vanjskom svijetu postoji život i tu kreće sjeme pobune protiv postojećeg društvenog uređenja.

Logan’s Run trailer

Slična situacija je u filmu Gattaca s kraja devedesetih. Društvo je bazirano na eugeničkim zakonima, pa pojedinac koji je proglašen inferiornim i ”in-validnim” ipak (uz određene trikove) uspijeva prevariti ovakav pokvareni sustav i ispuniti svoj san da postane astronaut.

Ovdje vidimo klasično upozorenje da bi svijet mogao postati takav ukoliko ne poduzmemo nešto da takve negativne trendove ne anuliramo u početku. Upravo to je i zadaća futurologije – rano uočavanje trendova, procjena njihove važnosti i pokušaj utjecaja ukoliko se procjeni da je trend nepovoljan.

Gattaca Trailer

Originally appeared on Futurologija on 17.04.2011.. Original source: Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost

Vezani članci:

1. Kako su futuristički filmovi oblikovali stvarnost 2.dio (Video)
2. Iz znanstvene fantastike u stvarnost
3. Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću
4. Metode predviđanja 2.dio: Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
5. Apokalipsa i smak svijeta? Ne, hvala. Neka pričekaju.

Savremena tehnika

U godinama poratne obnove, kasnijega brzog gospodarskog rasta i popriličnog optimizma koji je stvarao dojam da je sve, pa i ljudsko osvajanje svemira nadohvat ruke – i prodor električnih uređaja u svakodnevicu dovodio je do ushićenja koje je pobuđivalo maštu i oblikovalo sliku kuće budućnosti.

U takvom je ozračju uredništvo zagrebačke Narodne (Savremene) tehnike na početku doba automatizacije svakodnevice slobodno vrijeme svojih čitatelja odlučilo popuniti dvama futurističkim člancima o životu 2000. godine, dakle u sutrašnjici koja će uslijediti za oko pola stoljeća.

Život ondje opisan u cjelini se doima poput znanstvene fantastike, no pojedinačno mnoge su od ondašnjih pretpostavki u budućnosti i ostvarene u točno opisanom ili nekom sličnom obliku.

Godine 1950.

Leteći auto

Godine 1950. očekivalo su da će za pedeset godina obitelj živjeti u okolici gradova, u malim naseljima s kućama izgrađenim od plastičnih masa, koje će se stoga iznutra lako čistiti mlazovima vode i sušiti toplim zrakom. Obitelj će se buditi uz televizijske vijesti, dnevne novine primati zračnom poštom, razgovarati video telefonom, jesti iz posuđa za jeclnokratnu uporabu, načinjenog oci sintetskih materijala koji se razgrađuju u kipućoj vodi.

Majka će ujutro otpraviti ukućane na posao, potom velikom lakoćom obaviti kućanske poslove pa se prepustiti časopisima i televizijskoj kupovini te uživati u slobodnom vremenu. Namirnice za ručak bit će dostavljene, a ukusan obrok, na koji će s posla nakratko svratiti ostatak obitelji, spravljen u svega nekoliko minuta. Ukućani će navečer u udobnosti svoga doma slušati i gledati koncerte, filmove i utakmice, a preko televizora će moći i sklapati poslove.

Glavno prijevozno sredstvo bit će obiteljski helikopter koji će se u zraku susretati sa “zračnim autobusima” i interkontinentalnim zrakoplovima. Grad će sa šezdeset metara visokih stupova osvjetljavati “električna sunca”, prema potrebi će se proizvoditi oblaci i kiša, u poslu će pomagati “stroj za računanje i kalkulacije”, a ljudi će zahvaljujući medicinskim dostignućima i u dobi od sedamdeset godina izgledati mladoliko.

Godine 1962.

Dvanaest godina kasnije očekivanja nisu bila ništa manja. Očekivalo se da će godine 2000. kuće imati video portafon, satelitski televizijski program, bežični telefon, štednjak kojemu će se za boravka izvan kuće moći poslati naredba za uključenje, “zdravstvene sobe” za sunčanje i jačanje zdravlja, ali i mnoge druge, kako se kasnije pokazalo, nerealno fantastične sadržaje.

Trebalo je biti moguće odjeću prati bez vode i deterdženta te sušiti u ultrazvučnim perilicama i sušilicama smještenima u ormarima za odjeću, a televizijski program pratiti na ekranima veličine zida s trodimenzionalnim slikama u prirodnim bojama. Osim što će se na njima smještati veliki ekrani, zidovi će grijati i prostorije osvjetljavati blagim svjetlom pa nikakva druga rasvjetna tijela ili sustavi za grijanje neće biti potrebni.

Poslovni ljudi radit će kod kuće uz pomoć “elektronskih mozgova” i “televizijskih telefona”, a telefoni će u odsutnosti vlasnika snimati poruke. Prašina neće nikome smetati jer će zrak u kuću ulaziti kroz filtre. Pred kućom će genetski modificirana trava rasti samo do željene visine, zrakom će se kretati automobili na elektricitet koji će funkcionirati poput “lebdjelica”, a kupci će se trgovačkim ulicama kretati pomoću pokretnih nogostupa.

Helikopter za sve

Ovakav futuristički način života do isteka stoljeća nije se u potpunosti ostvario. Hrvatska kuća budućnosti trebala je 2000., pored svih električnih i ultrazvučnih uređaja, biti opremljena i “remek-djelima stare, ugledne tvornice plastičnih masa, osnovane 1947. godine”. (Radi se o tvornici plastičnih masa Jugovinil iz Kaštel Sućurca, osnovanoj 1947.)

Krivim se, međutim, pokazalo ne samo vjerovanje u uspješnost i neometanu dugovječnost domaće industrije, već i u ukupnost pretpostavki svjetskih znanstvenika i inovatora o načinu života na prijelomu tisućljeća. Ipak, između polovice i svršetka stoljeća štošta se promijenilo i izvori potvrđuju da su hrvatski potrošači tijekom tridesetak završnih socijalističkih godina ostvarili zavidnu opremljenost svojih domova. I ne samo to: utjecaj novih uređaja i njihove uporabe bio je dalekosežan i postupno dovodio do korjenitih društvenih promjena, preustroja životnoga prostora unutar doma i oblikovanja drugačijih navika.

Igor Duda - Pronađeno blagostanje

Izvor: Prenesen je dio poglavlja «Trajna dobra za udobnost doma» knjige «Pronađeno blagostanje – Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih», autor Igor Duda, izdavač: Srednja Europa do.o.

Svakako pročitajte:

Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Kako su 1967. godine zamišljali budućnost

Originally appeared on Futurologija on 18.03.2011.. Original source: Kako su 1950ih i 1960ih u Hrvatskoj zamišljali život u dvadesetprvom stoljeću

Vezani članci:

1. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
2. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]
3. Sve glasniji (Mikro)trendovi: Rad od kuće i Odvojeni život parova
4. Još malo o Hrvatskoj 2020 [Video]
5. Top 11 promašenih citata o budućnosti (koja se ipak ostvarila)

Hrvataka 2020 - Velimir Srića

Ulazak u drugu dekadu dvadesetprvog stoljeća mnogim je državama, velikim korporacijama, gradovima, organizacijama bio povod da razmisle o svojoj budućnosti i razvoju u slijedećih deset godina. Hrvatska je jedna od država koje to nisu učinile.

Europska unija kojoj hrvatska teži ponudila je među prvima viziju svog razvoja u dokumentu „Europe 2020 – A European Strategy for smart, sustainable and inclusive growth“. Ciljevi u ovom dokumentu čine se utopističkim, no – „Ako se malo želi, malo se i ostvari“. Knjiga Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost“ autora prof. dr. sc. Velimira Sriće njegov je „Wishful thinking“ dokument i ambiciozna vizija Hrvatske kao zemlje inovacija, znanja, nade, vizije i blagostanja.

Autor i pokretač ovog bloga imao je čast pohađati predavanja prof. Sriće u sklopu smjera Poslovna informatika, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tada, ranih dvijetisućitih, prije vladavine Googlea i Facebooka ulogu junaka informatičkog doba nosili su neki drugi akteri, no poruke prof. Sriće ostale su univerzalne i trajne: Samo vlastitom marljivosti, predanim radom i uz poticanje vlastite kreativnosti možete se maknuti s mrtve točke i učiniti nešto pozitivno. Vjerujem da je većina studenata nakon završetka predavanja dvoranu napuštala visokomotivirana i «nabrijana» doslovce isti čas otvoriti svoju start-up kompaniju i promijeniti svijet (neki od njih uspjeli su – barem u prvom dijelu nauma, dok je za realizaciju drugog dijela potreban protek još određenog vremena).

Uz dozvolu autora prof. dr. sc. Velimira Sriće donosimo vam par ključnih ideja iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost (Knjigu su izdali Profil i Delfin, a osim u svim knjižarama može se naručiti na webu (TISAKmedia webshop).

Prelistavanje prvih nekoliko stranica knjige:

Hrvatska 2020 kao brend

Razvijeni je svijet iz industrijskog društva krenuo prema ekonomiji utemeljenoj na znanju. Za većinu tvrtki i zemalja talentirani ljudi jedini su izvor konkurentske prednosti. Najvažniji resursi Hrvatske su njeni ljudi, prirodne ljepote i geopolitički položaj. Naša osnovna snaga jest i bit će znanje. Naš cilj treba biti demokratska, bogata, međunarodno priznata Hrvatska, regionalni lider u razvoju društva znanja. Ova se vizija može slikovito iskazati sloganom: „Hrvatska kao Kalifornija Europe“.

Hrvatska 2020 mora postati poznati svjetski brend. Da to postigne, mora samu sebe percipirati kao korporaciju čiji je zadatak imati strategiju, misiju, viziju, ciljeve, projekte i programe kojima će ih ostvariti. Zatim, osim klasične diplomacije mora uspostaviti svoj sustav PR-a ili odnosa prema svjetskoj javnosti, definirati načine i oblike uspostavljanja identiteta koji će svijetu biti privlačan i potaknuti međunarodni kapital da investira u Hrvatsku, a međunarodno političko okruženje da nas podržava i gleda nas sa simpatijama.

U 21. stoljeću više nije toliko važna takozvana tvrda moć koju čini snaga gospodarstva, vojna sila, broj stanovnika ili veličina teritorija, nego takozvana meka moć, odnosno karizma, kulturne vrijednosti, stil i kvaliteta života, način komuniciranja i ponašanja stanovnika i opća privlačnost.

Hrvatska ima mnoštvo razloga za nacionalni ponos i samopoštovanje. Pogledajmo neke poznate i manje poznate činjenice koje nas čine jedinstvenima:

• Najmanji grad na svijetu je Hum u Istri
• Prvi torpedo izumljen je i izrađenu Rijeci
• Zagrebački park Maksimir jedan je od prvih javnih perivoja u svijetu
• Hrvat Ivan Vučetić prvi je uveo sustav arhiviranja otisaka prstiju
• Nikola Tesla izumitelj je izmjenične struje, hidroelektrane, radio prijenosa i stotinjak drugih izuma

Koje poruke Hrvatska 2020 treba slati o sebi? Predlažem četiri jednostavne i rječite sintagme koje u sebi objedinjavaju naše glavne strateške prednosti i time čine odrednice hrvatskog brenda:

1. Zemlja jedinstvene raznolikosti – nitko nije tako šarolik kao mi!
2. Zemlja doživljaja – nigdje nećete doživjeti ono što mi nudimo!
3. Zemlja zdravog života – vratit ćete se kući mlađi i zdraviji!
4. Zemlja kreativnosti i prilagodbe – puni smo ideja i udovoljavamo vašim željama!

Domovina bioinformatičkog turizma

Ivo Josipović i Velimir Srića

Dominantan trend kojem Hrvatska 2020 treba ići u susret bit će Dream Society turizam, odnosno usmjerenost putnika na odredišta koja prodaju maštovita, snažno emotivna «iskustva iz snova», poput plivanja s dupinima, preživljavanja na robinzonskim otocima, uživanja u zabavnim parkovima ili posjeta objektima gradova iz mašte poput Las Vegasa.

Živimo u svijetu u kojem je turistički klijent kralj. Ponuđač mora plesati onako kako klijent svira. Države se natječu za njegovu pozornost pokušavajući se nametnuti kao prvi izbor u obilju ponude.

Kako ćemo u tom složenomi dinamičnom okruženju pobijediti? Riječ je o fokusiranju svih elemenata turističke djelatnosti i njene infrastrukture na to da postanemo mjesto zdravog života, intenzivne uporabe informatičke tehnologije i konzumiranja organske hrane. Naši hoteli i apartmani grade se kao kombinacija turističke bolnice, informatiziranog sanatorija, wellnessa, fitnessa i restorana sa zdravom prehranom. Naša medicina pruža toj strategiji potporu kroz razvijanje znanostii prakse nutricionizma, visoke tehnologije i aktivnog života. Glavni element naše ponude postaje zdrava mediteranska prehrana s organski uzgojenom hranom, maslinovim uljem, ribom i integralnim žitaricama. U školama i medijima podržava se i objašnjava takva filozofija prehrane i života, gradeći imidž Hrvatske kao zemlje zdravlja. Gostima nudimo desetak odabranih jela koja brendiramo kao autentične hrvatske specijalitete zdrave prehrane, od ribe na gradelama i mješavine mediteranskog povrća ispod peke do škampa s organskom rižom i zagorskih šrukla od integralnih žitarica.

Bez strategije koja im daje cilj i smisao, većina opisanih gospodarskih grana i djelatnosti može tek životariti. Na primjer, ove godine Hrvatska će uvesti hrane za 2 milijarde eura, a izvesti u vrijednosti od 1,3 milijarde. Zašto poljjoprivreda i turizam već sad nisu tijesno povezani? Nema strategije koja bi ih povezivala. Vidi li sebe Hrvatska u budućnosti kao turističku zemlju zdravog života, zdrave hrane, makrobiotike, sporta, rekreacije i wellnessa, vlada će poticajnim mjerama, projektima i politikama podržavati takve aktivnosti kroz sve kanale djelovanja.

Govorimo li o potrebi da Hrvatska umijesto blijede i nezapažene postane atraktivna i poželjna zemlja koja «prodaje» novu kulturu življenja, moramo znati da se uspjeh događa onomu tko se bori, tko ga izaziva, tko preuzima rizik i poduzima akcije.

Zemlja modernog upravljanja državom

Globalni lider lifestyle turizma ne smije biti zemlja poput svake druge. Njeno državno uređenje, njene institucije i njena organiziranost moraju biti avangardni i kompatibilni s osnovnim strateškim ciljem. Glavni zadatak upravljanja državom jest stvaranje pravila igre u kojima će se spontano događati poželjni procesi, a zatim povezivanje napora tisuća ljudi koji odgovorno, pošteno i profesionalno obavljaju svoj posao, svatko na svojem području djelovanja.

Hrvatska 2020 mora biti potpuno udaljena od takvog (autoritarnog) modela vlasti i napraviti zaokret prema modernom, demokratskom modelu države u kojem su dužnosnici i uprave sluga građana, a ne njihovi gospodari. Prvi korak na tom putu jest opće shvaćanje da je državni novac – novac poreznih obveznika. Svaki građanini Hrvatske mora državu i lokalnu upravu doživljavti kao izabrane i odgovorne pojedince, čiji je zadatak što racionalnije i efikasnije trošiti sredstva koja smo im povjerili.

Sve procedure i postupci po kojima uprava postupa u kontaktu s građanima moraju biti jednostavni, smisleni i lišeni svake suvišne birokracije. Isto vrijedi i za (domaće i strane) investitore, turiste i poslovne partnere. Da se to ostvari, državna i lokalna uprava moraju se tehnološki i kadrovski osposobiti za poslovanje putem interneta, komunikaciju s klijentima uz uporabu suvremenih informatičkih tehnologija i obavljanje svih potrebnih aktivnosti u jednom koraku (one-stop shop).

Zemlja inovacija i znanja

Mašta i znatiželja oduvijek su glavni izvori uspjeha, posebno u doba krize. To moraju biti glavni motori Hrvatske 2020. Nečim smo nezadovoljni, imamo problem pa moramo smisliti nešto bolje. Zbog toga su izumljeni kotač, plug, koplje, parni stroj, kompas, elektromotor, čip, televizor, hladnjak, kompjutor, raketa, antibiotik, nogomet, pelene, kondom i mini suknja.

Važna pretpostavka Hrvatske 2020 leži u potrebi da od birokratske snažno zaokrenemo prema poduzetničkoj kulturi. Dok je birokratska sredina reaktivna i nastoji preživjeti, poduzetnička je proaktivna i orijentirana prema razvoju. Prema načinu djelovanja i težištu pristupa poslu birokratske sredine afirmiraju poštovanje pravila i procedura. Dotle su poduzetničke sredine usmjerene napromjenu pravila i ostvarenje rezultata.

Primjeri pokazuju da nema proizvoda ili usluge u kojima originalna ideja ne bi mogla dati vrijednost i stvoriti konkurentsku prednost. Inovacija i kreativnost osnovni su pokretači uspjeha. Najbolji primjer je Walt Disney Corporation, koja živi od inventivnosti i izmišljanja igara za djecu i odrasle. Njihov je slogan: Sanjajmo zajedno! Razvijajmo i primjenjujmo poslovne ideje s avanturizmom!

Želimo li biti okruženi inovacijama i reativnošću, valja prepoznati i uzgajati takve osobine kod sebe i svojih suradnika. Okruženje bogato kreativcima odlično je mjesto za razvoj, život i rad. Hrvatska 2020 mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija. Ljudi koji imaju mnogo ideja nemaju ni vremena ni potrebe da ometaju druge u provedbi njihovih ideja. Znanje, ideje i inovacije nekoć su bili lijep ukras privilegiranih. Danas kreativnost donosi bogatstvo!

Zemlja sposobnih vođa

Kad biste prosječnog čovjeka na ulici bilo kojeg naselja u Hrvatskoj pitali koji je naš ključni problem, vjerujem da bi većina rekla da podobne treba zamijeniti sposobnima. Kad biste ih pitali gdje treba početi, vjerojatno bi rekli: Riba smrdi od glave!

Kad je more mirno, svejedno je tko upravlja brodom. No kad se gospodarski i politički valovi uzburkaju od vjetrova krize, postaje presudno tko drži kormilo. Iz iskustva znamo da uspješni sustavi imaju najbolje kormilare. Manje uspješnim sustavima upravljaju prosječni vođe, a neuspješne u pravilu vode gubitnici.

U manje razvijenim sredinama najboljim vođama smatraju (dobroćudne) diktatore. I kod nas mnogi očekuju i prizivaju autoritativnog «gazdu», koji će desetljećima nagomilane probleme rješavati «čvrstom» rukom. Hoćemo li znati izabrati one koji će veslati po starome, ili ćemo prepoznati one koji mogu realizirati Hrvatsku 2020? Parlamentarni izbori slijedeće jeseni pokazat će jesmo li napokono istinski zreli za promjene, ili ćemo i dalje sličiti balkanskoj krčmi, ogrezli u korupciji, birokratskom mentalitetu, politikantstvu i primitivnom desničarenju. Izaberimo vođe koji nas mogu povesti u bolju i uspješniju Hrvatsku 2020.

Zemlja mladih i zemlja promjena

Velimir Srića - Hrvatska 2020

Nikad u povijesti mladi koji stupaju na scenu nisu imali više znanja o temeljnoj tehnologiji na kojoj svijet počiva, dakle o internetu, od onih koji obnašaju političku i poslovnu vlast. Te nadolazeće nazvat ćemo Milenijalcima, jer se njihovo doba odrastanja poklapa s početkom milenija.

Peter Drucker rekao je da ne možemo upravljti promjenama, moramo biti ispred njih. Želimo li to, moramo pokušati shvatiti svijet milenijalaca i budućnost koja je već počela. Pokušajmo napraviti malu inventuru tih šarenih, dolazećih svjetova u kojima će se događati Hrvatska 2020, mirisnih i privlačnih poput buketa raznolikog cvijeća.

Cool svijet – Nove generacije i njihovi roditelji slabo se razumiju. Njihovi svjetovi su možda isti, ali su viđeni različito. Pitate li Milenijalce zašto su kupili baš taj mobitel, zašto sjede u baš tom kafiću, zašto se druže baš s tim ljudima i slušaju baš tu glazbu, odgovorit će da je to «cool». Žele cool profesore, šefove, političare, žele da im je radno mjesto izazovno i zanimljivo. Roditelje je u životu pokretalo pitanje «zašto», a njih «zašto ne».

Svijet u kojem vladaju imidž i hit – Kako nastaje uspjeh? Što čini zemlju atraktivnom, ideju uspješnom, karijeru blistavom, tim pobjedničkim ili proizvod brilijantnim? Imidž i hit. Moramo se razlikovati od drugih i biti prepoznatljivi, moramo napraviti nešto uistinu dobro i kvalitetno. Milenijalci su odgajani na imidžu i hitu kao temeljnim izvorima uspjeha. Okruženi su od rođenja carstvom moćnih brendova, od Microsofta i Levi’sa do Disneya i Rolexa, od Ikee i McDonaldsa do Nikea i Coca Cole, oni znaju cijeniti vrijednost robne marke, tražeći ravnotežu između sadržaja kutije i mašne kojom je ta kutija ukrašena.

Svijet rada za talent – Najvrjednija stvar današnjice je ljudski kapital. Nekoć smo zapošljavali ljude zbog znanja i vještina, a onda ih odgajali u skladu s organizacijskom kulturom tvrtke. Danas ih zapošljavamo zbog karaktera, a onda ih učimo potrebnim znanjima i vještinama. Glavna borba na tržištu rada u Hrvatskoj 2020 postat će bitka za talente. Svi će se truditi zaposliti vođu, pobjednika, inovatora, rođenog prodavača, dobrog timskog radnika.

Svijet Doriana Graya – U glasovitoj priči Oscara Wildea Dorian Gray ostaje vječni mladić, dok naslikani portret stari umjesto njega. Nekoć je starost značila čast i mudrost koje zaslužuju poštovanje. Danas svi želimo doživotno izgledati, misliti i ponašati se kao mladi. Tom cilju podvrgnuti su marketing, tehnologija, medicina, estetika. Milenijalci donose sustav vrijednosti u kojem mladost i zdravlje postaju roba koju svi žele kupiti.

Svijet alternativnog i virtualnog – Milenijalci su odgojeni na «Ratovima zvijezda», «Gospodaru prstenova», videospotovima, kompjuterskim igrama. Za njih je virtualni svijet jednako normalan i prihvatljiv kao i fizička realnost. Brak preko interneta i Big Brother show odrednice su okruženja u kojem je sve normalno i moguće, samo ako vjerujemo. Hoteli «Venice» u Las Vegasu i u Taipeiu umanjene su kopije slavnog grada na laguni rijeke Po. Prosječni turist koji je posjetio original često će reći da su replike u svemu bolje. Voda u njima, za razliku od prave Venecije, ne smrdi, hrana u restoranima ima predvidljiv okus i nižu cijenu, gondole su nove i kompjuterizirane, a gondolijeri govore strane jezike. To je pouka i turizmu Hrvatske 2020.

Mobilni svijet – danas je radno mjesto ondje gdje su telefon i kompjuter. Mobilna telefonija i bežična komunikacija razbijaju sve prostorno-vremenske barijere. Rad od kuće, virtualni timovi, učenje na daljinu, pokretni ured, telemedicina, vitrualno poduzeće, elektronička trgovina, samo su pojavni oblici rastućeg trenda mobilnosti na koju se Milenijalci navikavaju od rođenja. Oni su ujedno, prva generacija u ljudskoj povijesti koja nema što naučiti od starijih o ključnim tehnoogijama današnjice.

ZEMLJA NADE I VIZIJE

Prisjetimo se poznate uzrečice: «Ne znaš li kamo ideš, svaki će te put tamo odvesti». Moraš imati viziju i jasne ciljeve. Zatim moraš izraditi plan i kako ih ostvariti. Uspjeh Hrvatske 2020 ovisi o sposobnosti da mislimo dalekovidno i aktivno se pripremimo za budućnost.

Vizija ima zadatak objasniti svakom stanovniku Hrvatske kakvu zemlju želimo 2020. godine. Izrada vizije i strategije ima dvostruk cilj. Prvo, treba utvrditi gdje samo i kamo želimo stići, pokazati nam kako možemo pobijediti na svjetskom tržištu, kako stvoriti i iskoristiti konkurentske prednosti koje nisu ništa drugo nego privremeni monopol. Drugo, treba nas motivirati, dotaknuti srce, a ne samo um, te potaknuti na rad, žrtvovanje, napor i ulaganje energije prema odabranim ciljevima.

U ovom poglavlju izabrao sam deset ključnih elemenata vizije, deset slogana koji opisuju kakva bi Hrvatska 2020 trebala biti, kako će izgledati u očima njenih građana, ali i u očima europskog i svjetskog okruženja. Mogli smo odabrati i deset podnaslova ovog poglavlja, ali u donjim elementima vizije jače se iskazuje emocija i slikovitost ciljeva kakve vidimo pred Hrvatskom 2020. To su slijedeće ideje:

• Hrvatska – Kalifornija Europe
• Regionalni lider društva znanja
• Oaza zdravog života
• Država pravednosti
• Rasadnik kreativnosti i poduzetništva
• Pionir pune ravnopravnosti spolova
• Svijet mladih i svih koji se tako osjećaju
• Zemlja 1246 otoka
• Primjer harmonije i održivog razvoja
• Društvo socijalnih prava za sve

Biografija

Prof dr. sc. Velimir Srića objavio je preko pedeset znanstvenih i stručnih knjiga, više od tristo članaka, zbirku političkih eseja “Od krize do vizije”, roman „Privatne istrage” i zbirku poezije “Razne igre”.

Bio je dugogodišnji kolumnist Danasa, Bytea, Buga, Poslovnog savjetnika, Poslovnog dnevnika i Lidera. Konzultant je iz menedžmenta i informatike u niz hrvatskih i međunarodnih tvrtki (Coca Cola, Ericsson Nikola Tesla, Riviera holding, LURA, INA, Agrokor, SRC.SI, NLB, Krka, Gorenje, PBZ itd.). Programski je direktor DELFIN-a (Developing Effective Leadership For INnovation), konzultantske tvrtke za razvoj menedžmenta. Bio je gostujući profesor na Pekinškom Renmin sveučilištu u NR Kini, na sveučilištima u Budimpešti, Mariboru, Grazu, Rijeci, Sarajevu, Splitu i Osijeku. Ekspert je Svjetske banke za Change Management.

Originally appeared on Futurologija on 09.02.2011.. Original source: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Vezani članci:

1. Pročitajte: Ulomci iz knjige Hrvatska 2020
2. Recenzija knjige: Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost
3. Još malo o Hrvatskoj 2020 [Video]
4. Kina 2020 – Nova vrsta supersile
5. Svijet 2020: Život u budućnosti prema časopisu Forbes [VIDEO]