Archive for the ‘Članci’ Category
Prije skoro 40 godina, točnije 1972. autori Donnella Meadows, Dennis Meadows, Jorgen Randers i njihov tim koje je angažirala međunarodna think-tank organizacija Rimski klub objavili su knjigu «Limits to Growth» (Granice rasta).
U knjizi su objavljeni rezultati predviđanja kompleksnog računalnog modela koji je kao varijable u obzir uzimao raspoloživost prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, kontrole nataliteta i zaštite okoliša. Evo nekih zaključaka i poruka iz knjige koje su još uvijek aktualne…
Govorništvo (ili retorika) je tehnika govora i komunikacije namjenjena jednoj praktičnoj svrsi – uvjeravanju korisnika u nečije ideje i zamisli. I zaista, s govorništvom se, možda i nesvjesni toga susrećemo svaki dan: na poslu, u školi, vrtiću, fakultetu, pa čak i kod kuće. Naravno, posve je jasno da velika većina ljudi ne koristi , nije upoznata s pravilima govorništva, niti ih u potpunosti trebaju savladati.
U politici i poslovnom svijetu govorništvo je ipak svakodnevna pojava jer je okruženje iznimno kompetitivno a političari i menadžeri žele pridobiti naklonost i ostvariti utjecaj nad što širim krugom ljudi. Naravno, u ovako velikim sustavima gdje je komunikacija sa javnosti svakodnevna postoje profesionalni pisci govora, ali čak i u šumi toga napisanog i izrečenogu u profesionalnom svijetu ponekad zatinjaju krijesnice. Odlični govori zasjaju i kao misao vodilja zažive u kolektivnoj svijesti ljudi, citiraju se, parafraziraju, pa čak su se i prodavali na nosačima zvuka (Danas neki su dostupni jednostavnom pretragom Youtubea).
Pod pojmom «trend» podrazumijevamo općeniti smjer ili prevladavajuću sklonost da se promatrani događaji upravo tako i odviju. Mikrotrendovi pak nisu toliko uočljivi i izloženi na prvi pogled. Nositelji i protagonisti pojedinih mikrotrendova mogu sačinjavati i tek 1% populacije ali svojim fokusiranim djelovanjem mogu utjecati i na mnogo veći postotak stanovništva i u većem obujmu. Male, gotovo neprimjetne sile uzrokuju promjenu navika kupaca, čitatelja, studenata, obitelji itd.
Ako razmišljamo sistemski da je svaka stvar, događaj ili pojava ujedno i uzrok i posljedica i da su mnoge stvari međusobno povezane i vrše interakciju (ma koliko malu), onda nije nemoguće ustanoviti korelaciju i dopustiti mogućnost da naizgled beznačajni mikrotrend ostvari svoj momentum i postane dominantni trend.
Ogroman tehnološki napredak od početka znane povijesti čovječanstva odvijao se u etapama i skokovima koji bi uslijedili nakon događaja, otkrića ili implementacije znanja i izuma koji bi iz temelja promijenili dotadašnje ponašanje većine stanovništva.
Industrijska revolucija najpoznatija je i najopisivanija među ostalim tehnološkim revolucijama zbog svog neizmjernog utjecaja na životni standard cjelokupnog stanovništva zemaljske kugle, ali ona definitivno nije jedina! Pogledajmo koje još glavne prijelomne točke u razvoju tehnologije možemo opisati kao revolucionarne, i koje nam tehnološke revolucije slijede…
Brzi koraci kojima Kina grabi naprijed na zapadu su prouzročili mješavinu čuđenja i konsternacije. Je li Kina na putu da postane supersila? Što će to značiti za ostatak svijeta?
Jedan od najutjecajnijih kineskih ekonomista i profesor Centra za kineske studije na pekinškom sveučilištu Tshingua, Hu Angang, u knjizi «China in 2020» traži odgovore na brojna pitanja analizom tri važna faktora rasta Kine kao nove svjetske supersile. Njegov stav glasi da je ključ u očuvanju kineskih interesa dok se u isto vrijeme vodi računa o interesima drugih nacija po principu Win-Win. Read the rest of this entry »
Na najvećoj svjetskoj Konferenciji poslovnog vodstva – Leadercast 2011 vodeći svjetski stručnjaci leadershipa odgovorili su na pitanja kako postati i ostati uspješan lider, koja će uvjerenja sadašnjih leadera biti temelj generaciji koja dolazi te kako stvoriti promjene i ideje, odnosno pronaći ključ za otključavanje kreativnog procesa na radnom mjestu.
Vodstvo je unutar svakog od nas, ali kako bismo postali vođe vodstvo treba razviti i razvijeno održavati. Vođe se ipak ne rađaju, vođe se grade i izgrađuju. Ne postoji jedna stroga i unificirana formula, ali postoje zajedničke odrednice koje vam, mogu pomoći u dostizanju ciljeva. Donosimo vam izbor iz najboljih govora i prezentacija sa konferencije…
Jedna od nedodirljivih predodžbi u našem doživljavanju sebe i svijet jest naša predodžba o vremenu i prostoru. Život je slijed kojeg mjerimo satovima, kalendarima i prijelomnim događajima u životu. Često se pitamo može li se predvidjeti barem dio budućnosti koja nas čeka. Općeniti stav futurologije jest da je ne možemo predvidjeti ali se bar na neke stvari možemo pripremiti. Govorimo o scenarijima razvoja društva i tehnologije za desetljeća i stoljeća unaprijed, ali namjerno propuštamo fokus na pojedinca i tajne njegovog uma.
U interesantnoj knjizi „Polje“ autorica i novinarka Lynne McTaggart proučava istraživačke opuse niza znanstvenika, od psihologa do kvantnih fizičara i biologa koji se slažu u jednoj osnovnoj biološkoj paradigmi: čovjekov um i tijelo nisu odvojeni od svoje okoline, već su pulsirajući paket energije koji zna i može učiniti i osjetiti i više nego što misli. Može li se, prema njihovim riječima, predvidjeti budućnost?
Već smo rekli da science fiction i futurologija idu ruku pod ruku jer i jedni i drugi propituju što bi moglo biti. Možemo slobodno reći da dobar dio znanstvenofantastičnih filmova ima dosta zajedničkih točaka s futurologijom: Datum radnje smješten je negdje u bližoj ili daljoj budućnosti, a osim znanstveno potvrđenih metoda i mogućih alata i oruđa i teorija koriste se ona “manje konvencionalna “ ili ona za koja se tek očekuje da će biti uvedena u uporabu.
Kod takvih filmova manje je važna točnost predviđanja budućnosti a ono što je bitno jest istraživanje, propitivanje mogućnosti i postavljanje novih granica, a možda i postavljanje novih uzora i ciljevima nekim novim sanjarima i znanstvenicima.



















