Author Archive

Ekonomski analitičar Velimir Šonje iznio je svoj vrlo interesantan pogled na budućnost financijskog tržišta i na bankarstvo u europskoj uniji i u našoj regiji.

S obzirom da Hrvatska čini svega 0,05% novčane mase i kredita EU, zanimljiv je stav prof. Šonje da će strane banke u Hrvatskoj za desetak godina vjerojatno postati podružnice matičnih banaka.

“..postojeći trendovi već ocrtavaju grube strukture svjetskog bankarstva i naznačuju kako će ono izgledati za 20 godina. Najveće promjene vidi u platnom prometu i trgovanju na deviznom tržištu, a značajno će se unaprijediti i upravljanje rizicima, uslijed napretka tehnologije. U budućnosti će se krediti kupovati kao svaka druga roba u dućanu.”

Više o budućnosti bankarstava na tPortalu.

Pročitajte sve komentar i analize autora Velimir Šonje

Smak svijeta

Medijske teme u kojima se obrađuju razni scenariji smaka svijeta i svojevrsne apokalipse zaista su popularne kod čitatelja. Vjerojatno svakog mjeseca pojavi se neka teorija potkrijepljena „ozbiljnim” dokazima kako je upravo ona prava i jedina istinita, a kao futurolog prilično često dobivam upite o mojem viđenju apokalipse.

Katastrofalni potres, tsunami i opasnost od nuklearnog incidenta u Japanu, kao i približavanje još jednog „apokaliptičnog” datuma 19.3.2011. pojačali su frekvenciju upita ovakve tematike na moju adresu. Moram priznati da nisam sklon vjerovanju u takve stvari, niti se kao futurolog time bavim. Ali, ono nešto u nama ljudima tjera nas da imamo mišljenje o skoro svemu. Sjetio sam se jednog razgovora koji je objavljen prije nekoliko mjeseci u jednim novinama u kojima smo se dotaknuli (i ugodno popričali) o mogućem kraju. Najzanimljivije dijelove možete pročitati u nastavku.

Read the rest of this entry »

Kolega futurolog gostujući autor na našim stranicama Miloš Rančić gostovao je u utorak 8.2. na Radioteleviziji Srbije, na Radio Beogradu u emisiji “Pravila” voditelja i novinara Nenada Militarevića.

U emisiji su dotaknute brojne teme, počevši od zastupljenosti futurologije kao znanstvene discipline u Srbiji, demografije (prirodni prirast stanovništva se smanjuje), ekonomije, ekologije (pokušaj borbe s posljedicama globalnog zatopljenja) i mnoge druge. U nastavku poslušajte segment iz emisije Pravila…

Read the rest of this entry »

Objavljujemo nekoliko ulomaka iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost autora prof. dr. sc Velimira Sriće.

Ovdje pročitajte ulomke iz knjige Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Objavljivanje ulomaka dogovoreno je s autorom. Dijelovi i koje ćemo objaviti zaista su zanimljivi i inspirativni ali kako biste stvarno dobili zaokruženu viziju, svakako biste trebali nabaviti i pročitati cijelu knjigu!

Za sad, donosimo samo nekoliko citata iz knjige Hrvatska 2020 -Jedna moguća budućnost:

Hrvatska 2020 – Jedna moguća budućnost

Mašta i znatiželja oduvijek su glavni izvori uspjeha, posebno u doba krize. To moraju biti glavni motori Hrvatske 2020. Nečim smo nezadovoljni, imamo problem pa moramo smisliti nešto bolje. Zbog toga su izumljeni kotač, plug, koplje, parni stroj, kompas, elektromotor, čip, televizor, hladnjak, kompjutor, raketa, antibiotik, nogomet, pelene, kondom i mini suknja.

Važna pretpostavka Hrvatske 2020 leži u potrebi da od birokratske snažno zaokrenemo prema poduzetničkoj kulturi. Dok je birokratska sredina reaktivna i nastoji preživjeti, poduzetnička je proaktivna i orijentirana prema razvoju. Prema načinu djelovanja i težištu pristupa poslu birokratske sredine afirmiraju poštovanje pravila i procedura. Dotle su poduzetničke sredine usmjerene napromjenu pravila i ostvarenje rezultata.

Želimo li biti okruženi inovacijama i reativnošću, valja prepoznati i uzgajati takve osobine kod sebe i svojih suradnika. Okruženje bogato kreativcima odlično je mjesto za razvoj, život i rad. Hrvatska 2020 mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija. Ljudi koji imaju mnogo ideja nemaju ni vremena ni potrebe da ometaju druge u provedbi njihovih ideja. Znanje, ideje i inovacije nekoć su bili lijep ukras privilegiranih. Danas kreativnost donosi bogatstvo!

Kolega futurolog i autor na stranici futurologija.com, Miloš Rančić gostovat će u utorak 8.2. od 10 do 12h na Radio Beograd 1 kod novinara Nenada Militarevića u emisiji «Pravila». Evo o čemu će se razgovarati u emisiji:

«Naša treća tema je futurologija – nauka o budućnosti. Ova disciplina se u Srbiji ne predaje na fakultetima, ali je u svetu odavno prihvaćena kao legitimna nauka. Šta su najčešće zablude o budućnosti, a šta je moguće pouzdano predskazati, reći će nam Miloš Rančić, jedan od retkih srpskih futurologa. Govorićemo o srednjeročnim prognozama, (do 2050. godine), na polju ekonomije, svakodnevnog života i rada, tehnologije, nauke i društvenih odnosa.»

Prijenos ćete moći pratiti i uživo preko interneta na slijedećem linku:

Radio Beograd 1 – emisija Pravila

Što napraviti kada imate dosta toga za reći a ne uklapa se u niti jednu kategoriju? Neke stvari:

• Preedugačke su za postanje na Twitteru
• Za Facebook su prečeste (bonton kaže da ne smijete učestalo više puta dnevno spamati fanove svoje stranice)
• Za regularni članak na Futurologiji su prekratke, neformalne, nepovezane, nedovoljno smo ih razradili itd.

Zato sam otvorio svojevrsni pod-odjeljak “MikroBlog” u kojem ću stavljati kratke vijesti, komentare, brze linkove, podsjetnike, a red je da prvi post u MikroBlogu nosi tradicionalnu geekovsku sisntagmi “Hello World”.

Za početak, na portalu znanost.com objavljen je interesantan kraći članak o nečemu o čemu smo na stranicama futurologije već pisali, a to je collaborative consumption tj. suradnička potrošnja. Ovdje se govori o sustavu iznajmljivanja bicikala, koji je već dobro uhodan po nekim europskim i svjetskim metropolama:

Javni prijevoz na dva kotača

Bike-sharing program donosi velike prednosti svakom gradu. Smanjuje prometne gužve i ublažava probleme koje stvara manjak parkirnih mjesta, smanjuje onečišćenje zraka i time povoljno djeluje na zdravlje ljudi, potiče fizičku aktivnost stanovništva i nadopunjava javni prijevoz. Uvođenje bike-sharing programa i održavanje takvog sustava ne stvara gradovima velike troškove, a donosi značajne koristi.

U Hrvatskoj, ovakav vid poslovnih modela budućnosti vjerojatno bi najprikladnije bilo započeti u Varaždinu koji je poznat kao grad s najviše bicikala po glavi stanovnika u državi. Naravno, ostaje pitanje, bi li se Varaždinci odrekli vlasništva nad biciklima, i za mali mjesečni iznos pretplate neograničeno i posvuda vozili  (čiste, podmazane, servisirane) gradske bicikle.