Author Archive
Želite unaprijediti način na koji vaš dom dobiva i iskorištava energiju. Želite postati koliko-toliko neovisni o fosilnim gorivima i razmišljate o postavljanju solarnih fotonaponskih ploča. No, uz prilično visoku početnu investiciju postavlja se niz dodatnih pitanja: Živite li u području s dovoljnom insolacijom, imate li dovoljno veliku krovnu površinu za instalaciju sustava itd.
Preokrenimo na trenutak naše razmišljanje doslovno – naopako! S krova jurimo ravno u podrum. Ključna riječ u ovom slučaju nije solarna energija, već kogeneracija. U ovom slučaju nećete postati neovisni o fosilnim gorivima, ali ćete s lakoćom povećati efikasnost i uporabnost vašeg kućnog energetskog sklopa. Možda sasvim dovoljno da izdržite do komercijalne upotrebe atomske fuzije
Genijalni američki Ličanin Nikola Tesla još je davne 1909. godine iznimno precizno predvidio budućnost tehnologije, ali i načine na koje će se ista primjenjivati u različitim situacijama. U sedmoj godini svojeg izlaženja Popular Mechanics je iz mnogo uglednijeg New York Timesa prenio izlaganje Nikole Tesle o budućnosti tehnologije.
Popular Mechanics uvijek je bio opsjednut napretkom i onom budućnosti koja samo što nije došla, a koja obuhvaća leteće automobile, ljetovanje na drugim planetima i slične stvari zamišljane u mnogo optimističnije doba. Ponekad su nešto i pogodili, a ponekad su čak bili premalo smjeli u svojim predviđanjima – 1954. je u Popular Mechanicsu objavljen članak u kojem je rečeno da bi računala u budućnosti mogla biti teška samo tonu i pol, piše Večernji list.
Globalno zatopljenje naziv je za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. Najprihvaćenija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.
Vruća tema globalnog zatopljenja obrađena na grafički zanimljiv, jednostavan i gotovo dječji način, uvelike može pomoći svakom pojedinom stanovniku Zemlje u shvaćanju njegove uloge u zaštiti okoliša. Uz ove jednostavne infografičke prikaze, doprinos pojedinca očuvanju okoliša čini se zanimljiv i uzbudljiv kreativni zadatak.
Direktne posljedice na okoliš i planetu, djelovanje aktivista, kao i promjena paradigme mišljenja vodećih svjetskih znastvenika i političara u posljednjih su nekoliko desetljeća uvelike utjecali na povećanje svijesti o važnosti kvalitetnog i čistog dobivanja energije za ljudsku civilizaciju.
Koja je alternativa fosilnim gorivima? Postoji li neko univerzalno rješenje za povećanu potrošnju energije? Koliko su trenutno zastupljeni obnovljivi izvori energije? Postoje li u svijetu pozitivni primjeri primjene novih tehnologija za dobivanje “nove” energije? Pogledajmo ukratko što nam donosi budućnost.
Opterećenje nepotrebnim informacijama postaje svakodnevica za sve nas. Kako pronaći točno ono što tražimo u eksponencijalno rastućoj masi podataka? Kako isfiltrirati “smeće” i doći do informacije koju trebamo vidjeti? Od svojih početaka Internet je ubrzano rastao, eksponencijalno širio masu podataka i unatoč pokaušajima organizacije povećavao količinu i zaglušenost informacijskom “bukom”.
U petnaestminutnom mini-dokumentarcu Kate Ray istražuje budućnost informacijske eksplozije. U nastojanjima za anticipiranjem web trendova čiji će razvoj u konačnici pridonijeti stvaranju točke tehnološke singularnosti, svoja stajališta iznose brojni stručnjaci: Tim Berners-Lee, Clay Shirky, Chris Dixon…
Medicinski roboti napreduju iznimnom brzinom i za nekoliko godina mikro i nanoroboti moći će asistirati kirurzima operirajući unutar tijela pacijenta!
Talijanski laboratorij Scuola Superiore st. Anna’s razvio je robota nazavnog ARES (Assembling Reconfigurable Endoluminal Surgical System) koji će se u tijelo unostiti u dijelovima i sam sastaviti u organizmu. Ovaj modularni dizajn otvara put novim konceptima uređaja koji bi jednog dana u potpunosti mogli zamijeniti pouzdane ruke kirurga.
Craig Venter, američki pionir genetike, po prvi je puta u povijesti ljudskog roda uspio stvoriti ‘umjetni život’. Eksperiment na kojem je 20 znanstvenika radilo dulje od 10 godina napokon je urodio plodom – stvoren je prvi živući sintetski organizam.
U online izdanju uglednog znanstvenog časopisa Science u četvrtak je objavljen znanstveni rad o kojem će se još dugo govoriti. Genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, Craig Venter, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, napravio je još jedan korak u razotkrivanju tajni života i njegova nastanka.
Pitanje “Kako će izgledati budućnost?” zaokupljalo je ljudski rod od samih njegovih postanaka. Pojavom tehnologije koja je omogućila snimanje filmova, razni kreativni mozgovi mogli su svoju viziju budućnosti pretočiti na celuloidnu vrpcu i podijeliti utiske, nadanja ili upozorenja s ostatkom svijeta.
U jednom od prošlih članaka pokazali smo vam film o budućnosti iz prošlosti. Točnije, film nastao 1967. koji je iz duha svog vremena, tadašnjih saznanja i trendova nastojao prikazati kako bi svijet mogao izgledati na prijelazu u 21. stoljeće. Iz 1967. skačemo 90 godina u budućnost (2057.)!




























