Archive for October, 2011
Čovječanstvo je oduvijek sanjalo o mogućnosti da zaviri u budućnost. Znanstvenici već pokušavaju ostvariti ono što drugi još smatraju dalekom budućnošću, na primjer, inovativne medicinske postupke ili nove industrijske materijale, inteligentnu komunikacijsku tehnologiju ili revolucionarne pristupe zaštiti okoliša.
No sve će to biti moguće samo ako znanstvenici i istraživači budu neovisni i kreativni te ako budu imali hrabrosti krenuti novim znanstvenim putovima. No koliko je novih istraživanja koja se već provode “fantastika”, a koliko ih je “znanstveno”? Koje se metode primjenjuju? Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti pokušaja da se preduhitri budućnost?
Prije skoro 40 godina, točnije 1972. autori Donnella Meadows, Dennis Meadows, Jorgen Randers i njihov tim koje je angažirala međunarodna think-tank organizacija Rimski klub objavili su knjigu «Limits to Growth» (Granice rasta).
U knjizi su objavljeni rezultati predviđanja kompleksnog računalnog modela koji je kao varijable u obzir uzimao raspoloživost prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, kontrole nataliteta i zaštite okoliša. Evo nekih zaključaka i poruka iz knjige koje su još uvijek aktualne…
Govorništvo (ili retorika) je tehnika govora i komunikacije namjenjena jednoj praktičnoj svrsi – uvjeravanju korisnika u nečije ideje i zamisli. I zaista, s govorništvom se, možda i nesvjesni toga susrećemo svaki dan: na poslu, u školi, vrtiću, fakultetu, pa čak i kod kuće. Naravno, posve je jasno da velika većina ljudi ne koristi , nije upoznata s pravilima govorništva, niti ih u potpunosti trebaju savladati.
U politici i poslovnom svijetu govorništvo je ipak svakodnevna pojava jer je okruženje iznimno kompetitivno a političari i menadžeri žele pridobiti naklonost i ostvariti utjecaj nad što širim krugom ljudi. Naravno, u ovako velikim sustavima gdje je komunikacija sa javnosti svakodnevna postoje profesionalni pisci govora, ali čak i u šumi toga napisanog i izrečenogu u profesionalnom svijetu ponekad zatinjaju krijesnice. Odlični govori zasjaju i kao misao vodilja zažive u kolektivnoj svijesti ljudi, citiraju se, parafraziraju, pa čak su se i prodavali na nosačima zvuka (Danas neki su dostupni jednostavnom pretragom Youtubea).
Pod pojmom «trend» podrazumijevamo općeniti smjer ili prevladavajuću sklonost da se promatrani događaji upravo tako i odviju. Mikrotrendovi pak nisu toliko uočljivi i izloženi na prvi pogled. Nositelji i protagonisti pojedinih mikrotrendova mogu sačinjavati i tek 1% populacije ali svojim fokusiranim djelovanjem mogu utjecati i na mnogo veći postotak stanovništva i u većem obujmu. Male, gotovo neprimjetne sile uzrokuju promjenu navika kupaca, čitatelja, studenata, obitelji itd.
Ako razmišljamo sistemski da je svaka stvar, događaj ili pojava ujedno i uzrok i posljedica i da su mnoge stvari međusobno povezane i vrše interakciju (ma koliko malu), onda nije nemoguće ustanoviti korelaciju i dopustiti mogućnost da naizgled beznačajni mikrotrend ostvari svoj momentum i postane dominantni trend.
















