Archive for March, 2011
Preskačemo sadašnjost, prošlost ne želimo, što nam preostaje? «Sutra, sutra» istražuje moguću budućnost temeljenu na relevantnim, znanstvenim istraživanjima koja u najvećoj mjeri naručuju i financiraju marketinški stručnjaci koje zanima kakvi će potrošači biti današnja djeca, kao i poslodavci koji žele istražiti potencijal buduće radne snage.
Stoga je naša budućnost konstruirana na novim zanimanjima. Stoga su naši identiteti određeni tim zanimanjima. Stoga je naša slika mogućeg vrlog svijeta bazirana na nedostacima i predrasudama današnjice.
U godinama poratne obnove, kasnijega brzog gospodarskog rasta i popriličnog optimizma koji je stvarao dojam da je sve, pa i ljudsko osvajanje svemira nadohvat ruke – i prodor električnih uređaja u svakodnevicu dovodio je do ushićenja koje je pobuđivalo maštu i oblikovalo sliku kuće budućnosti.
U takvom je ozračju uredništvo zagrebačke Narodne (Savremene) tehnike na početku doba automatizacije svakodnevice slobodno vrijeme svojih čitatelja odlučilo popuniti dvama futurističkim člancima o životu 2000. godine, dakle u sutrašnjici koja će uslijediti za oko pola stoljeća.
Medijske teme u kojima se obrađuju razni scenariji smaka svijeta i svojevrsne apokalipse zaista su popularne kod čitatelja. Vjerojatno svakog mjeseca pojavi se neka teorija potkrijepljena „ozbiljnim” dokazima kako je upravo ona prava i jedina istinita, a kao futurolog prilično često dobivam upite o mojem viđenju apokalipse.
Katastrofalni potres, tsunami i opasnost od nuklearnog incidenta u Japanu, kao i približavanje još jednog „apokaliptičnog” datuma 19.3.2011. pojačali su frekvenciju upita ovakve tematike na moju adresu. Moram priznati da nisam sklon vjerovanju u takve stvari, niti se kao futurolog time bavim. Ali, ono nešto u nama ljudima tjera nas da imamo mišljenje o skoro svemu. Sjetio sam se jednog razgovora koji je objavljen prije nekoliko mjeseci u jednim novinama u kojima smo se dotaknuli (i ugodno popričali) o mogućem kraju. Najzanimljivije dijelove možete pročitati u nastavku.
Znanstvena fantastika i futurologija zaista idu ruku pod ruku. Znanstvena fantastika često posiže za izmišljenim znanostima i tehnologijama i analizira njihov utjecaj na ljudsko truštvo tvoreći ponekad najinteresantnije zaplete. Futurologija je nešto ozbiljnija u pokušajima da pomoću raznih metoda znanstveno kvantificira i pripremi nas za moguću budućnost, ali ono što im je zajedničko jest propitivanje granica, svojevrsno sanjarenje i konstantno postavljanje pitanja.
Mnoga su djela znanstvene fantastike utjecala na znanstvenike u stvarnom životu, dajući im inspiraciju i smjernice za razvoj budućih stvari za koje se prethodno mislilo da će zauvijek ostati u domeni fikcije. Pogledajmo top listu izuma koji bi se uskoro mogli realizirati, a koju su sastavili kolege iz PlanB…
Prema riječima tehnološkog diva Microsofta i njihovog istraživačkog odjela MSR, nalazimo se pred revolucijom računarstva i najvećom smjenom koncepata i tehnologija ikad. Računalo prestaje biti alat i postaje pomoćnik, a sučelje postaje sve prilagođenije čovjeku. Osim sve veće sirove računalne snage, računala imitiraju ljudsku osjetilnost i gotovo da počinju osjećati: znaju svoju lokaciju i poziciju, mogu čuti i vidjeti i naposlijetku analizirati ono što vide.
Računala su postala popularna onda kad ih je postalo lako upotrebljavati i to svakako možemo zahvaliti grafičkom korisničkom sučelju (upravljanje mišem, prozori, touchscreen…). Već sada se za novo doba računarstva grafičko sučelje pokazalo nedostatnim, pa je slijedeći korak NUI (Natural user interface – prirodno korisničko sučelje), u kojem su računala podobnija ljudima – ona vide, slušaju, govore…
















