Archive for January, 2011

Suradnička potrošnja
Kao što smo već pisali u članku „Poslovni modeli budućnosti: Fokus je na korištenju a ne na vlasništvu“, klasično vlasništvo nad predmetima koje koristite više nije apsolutno nužno. Uz pojam Mesh kompanija veže se još jedan «buzzword» koji označava nove poslovne modele dvadesetprvog stoljeća: Collaborative Consumption.
Collaborative consumption, u slobodnom prijevodu suradnička potrošnja opisuje brzu popularizaciju starih ideja poput razmjene, trampe, posudbe, ali ovaj puta na nov način, potpomognuti novom tehnologijom i snagom društvenih mreža. Ovaj izraz koristi se sve više za izražavanja snage cijelog pokreta: u dvadesetom stoljeću imali smo hiperpotrošnju, a u dvadesetprvom vrijeme je za suradničku potrošnju.

Prirodni prirast
Kako preživjeti budućnost 3. dio: U trećem nastavku serije tekstova “Kako preživjeti budućnost” autor Miloš Rančić nastavlja s demografskom tematikom te uzrocima i posljedicama nekoliko modela prirodnog prirasta na život u budućnosti.
Natalitet kao čimbenik prirodnog prirasta stanovništva je vezan ponajprije uz ekonomsko-tehnološku situaciju, kao i apsorpciju prirodnih resursa i poimanja kvalitetnog života, a ne za pitanja vezana specifično za konkretnu kulturu, što uključuje i religiju. Pogledajmo kakva su kretanja stanovništva u pojedinim državama svijeta, ali i koji su razlozi zašto pojedina društva imaju određeni model prirodnog prirasta.
Kako preživjeti budućnost 2: Britanski ekonomist Thomas Malthus je između 1798. i 1826. iznio stav koji je u tom trenutku bio radikalno drugačiji od dotadašnjih dominantno pozitivističkih, a konkretno se suprotstavio stavovima Williama Godwina i Marquisa de Condorceta.
Ne ulazeći u njegove osobne motive, s pravom kritizirane, njegova pozicija da uvećanje populacije dovodi do smanjenja nadnica i sve većeg siromaštva predstavlja važnu opoziciju tada dominantnoj merkantilističkoj teoriji u ekonomiji, koja je jednostavno smatrala da veća populacija donosi veće tržište a da je razvoj konstanta i da nikada neće stati. Malthus je, imajući na raspolaganju podatke i oruđa kraja 18. stoljeća, uveo jedno zrelije razmišljanje u ekonomiju. Umjesto slijepe vjere u napredak s početka Industrijske revolucije, Malthus je skrenuo pažnju na to da ne mora sve ići tako glatko.
Smjena desetljeća izvrsna je prilika za podvlačenje crte, analizu i rekapitulaciju događaja koji su se zbili u proteklih deset godina. Jer, za vidjeti pomak u nekim stvarim godina dana je prekratko razdoblje, dok je dekada pristojan komad vremena: dijete rođeno početkom 2001. danas je već u petom razredu osnovne škole.
U futurologiji, prekretnica između desetljeća izvrsna je prilika za upošljavanje misli i stavljanje kreativnosti u pogon: Koji trendovi će prevladavati i definirati slijedećih deset godina? Futurolozi okupljeni oko Svjetskog futurističkog društva (kojem je član i futurologija.com) sastavili su izvještaj koji je istovremeno poziv na akciju za poboljšanje postojećih stvari, kao i upozorenje da se negativnim trendovima pokuša umanjiti doseg i značaj.












