Futurologija

Globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje naziv je za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. Najprihvaćenija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi.

Vruća tema globalnog zatopljenja obrađena na grafički zanimljiv, jednostavan i gotovo dječji način, uvelike može pomoći svakom pojedinom stanovniku Zemlje u shvaćanju njegove uloge u zaštiti okoliša. Uz ove jednostavne infografičke prikaze, doprinos pojedinca očuvanju okoliša čini se zanimljiv i uzbudljiv kreativni zadatak.

Uz najrašireniju teoriju nastanka globalnog satopljenja, o uzrocima i krajnjim posljedicama globalnog zatopljenja još ne postoji znanstveni konsenzus. S druge strane, u posljednje vrijeme javio se određen broj znanstvenika koji osporavaju tu teoriju i nude alternativna objašnjenja, bilo u obliku promjena Sunčeve aktivnosti- zašto se kao dokaz koriste nedavno otkrivene klimatske promjene na Marsu – bilo u obliku ciklične izmjene hladnih i toplih perioda u Zemljinoj povijesti, za što postoje geološki, paleontološki i povijesni dokazi.

Protiv globalnog zatopljenja (Klik za punu veličinu)

Sadašnji problem globalnog zatopljenja nastao je, kako velika većina znanstvenika vjeruje, zbog značajnog povećanja stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljikovog dioksida (CO2), zbog sve većeg izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i prirodnog plina) u posljednjih 250 godina, tj. od početka industrijske revolucije.

Zadnjih godina čovječansto ispušta u atmosferu preko 8 milijardi tona CO2 godišnje. Jedan dio CO2 apsorbiraju šume i oceani (koji tako postaju kiseliji), a ostatak se gomila u atmosferi, pojačavajući tako efekt staklenika. Ostali značajni staklenički plinovi su metan i dušik-oksid. Velike količine metana stvaraju velika krda stoke svojim procesom probave, a dušik-oksid nastaje iz umjetnih gnojiva.

Utjecaj globalnog zatopljenja (Klik za punu veličinu)

Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. Od početka industrijske revolucije, prije 250 godina, količina CO2 u atmosferi povećala se 35%, a metana 148%. Kako je sastav zemljine atmosfere iz davne prošlosti prilično dobro poznat iz fosilnih uzoraka i iz uzoraka zraka iz mjehurića zarobljenih u ledu na polovima, pokazalo se da su CO2 i metan u današnjoj atmosferi, na najvišoj razini, barem u posljednih 650.000 godina.

Ovo je popis još nekih od stvari koje možete učiniti u borbi protiv globalnog zatopljenja: nešto ne zahtijeva nikakav trošak, a nešto će vam omogućiti dugoročnu i znatnu uštedu nakon neznatnog ulaganja!

Zamijenite obične žarulje štedljivima (CLF): Kompaktno fluorescentno svjetlo (CFL) koristi 60 posto manje energije od žarulja sa žarnom niti. Ovom jednostavnom promjenom smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 140 kg godišnje.

Postavite programirane termostate: Automatski će smanjiti grijanje ili hlađenje noću i ponovno ga pojačati ujutro. Mogu vam omogućiti znatno smanjenje iznosa računa za potrošnju energije.

Održavajte dva stupnja nižu temperaturu zimi, a klima-uređajima hladite prostorije za dva stupnja više: Gotovo polovina energije koju koristimo u kućanstvima troši se na grijanje i hlađenje. Ovom jednostavnom promjenom možete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 900 kg godišnje.

Čistite ili redovito zamjenjujte filtere u svojim napama i klima-uređajima: Čišćenjem prljavog filtera možete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 150 kg godišnje.

Kad nabavljate nove kućanske aparate, izaberite one koji štede energiju: Potražite etiketu Energy Star na novim kućanskim aparatima i odaberite najučinkovitije modele.

Ne ostavljajte uređaje na poziciji ’standby’ : Koristite tipke za uključivanje ili isključivanje na samome aparatu. Televizor koji je uključen tri sata na dan, koliko u prosjeku Europljani dnevno gledaju televizijski program, a preostalo vrijeme nalazi se u poziciji ’standby’, potroši 40 posto energije u toj poziciji.

Obložite bojlere toplinskom izolacijom: Ovom jednostavnom radnjom smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 450 kg godišnje. Postavite li regulator topline na najviše 50°C, možete je smanjiti za dodatnih 240 kg godišnje.

Pomaknite hladnjak i zamrzivač: Nerijetko su hladnjaci postavljeni tik uz štednjak ili bojler i zato troše više energije. Primjerice, ako se nalaze u podrumskoj prostoriji čija je temperatura 30-35ºC, trošit će gotovo dvostruku količinu energije i prouzročiti emisiju dodatnih 160 kg ugljičnog dioksida godišnje za hladnjak, odnosno 320 kg za zamrzivač.

Redovito odleđujte stare hladnjake i zamrzivače: Još ih je bolje zamijeniti novijim modelima, koji imaju ugrađeno automatsko odmrzavanje i općenito troše do dvostruko manje energije od svojih prethodnika.

Ne dopustite da vam toplina nepotrebno izlazi iz doma: Kad prozračujete svoje stambene prostorije, otvorite prozore samo na nekoliko minuta. Ostavite li otvoren samo jedan mali prozor čitavog dana, energija potrebna da nadoknadi gubitak topline tijekom šest hladnih mjeseci (kad je vanjska temperatura 10ºC ili manja) rezultirat će emisijom od gotovo jedne tone ugljičnog dioksida.

Smanjite broj prevezenih kilometara hodanjem, vožnjom bicikla, vožnjom automobilima na smjenu ili korištenjem sredstava javnog prijevoza kad god je to moguće: Ako izbjegnete samo 26 km vožnje automobilom svaki tjedan, smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 230 kg godišnje!

Dogovorite sa svojim kolegama i prijateljima vožnju automobila na smjenu: Ako se samo dva dana u tjednu povezete s nekim ili se netko poveze s vama, smanjit ćete emisiju ugljičnog dioksida za 730 kg godišnje.

Ne ostavljajte na svom automobilu prazne krovne nosače: Ako ne uklonite prazne krovne nosače, zbog otpora zraka i dodatne težine povećat ćete potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida do 10 posto.

Održavajte svoje vozilo u ispravnom stanju: Redovito održavanje omogućuje učinkovitu potrošnju goriva i smanjuje emisije stakleničkih plinova. Ako samo jedan posto vlasnika automobila na odgovarajući način održava svoja vozila, u atmosferu se ispušta gotovo 450 milijuna tona ugljičnog dioksida manje.

Originalna infografika:

http://learningfundamentals.com.au/resources/

Izvori:

http://www.elektronickeknjige.com/globalno_zatopljenje/index.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Global_warming

http://hr.wikipedia.org/wiki/Globalno_zatopljenje

Vezane teme:

1. Google pretreživanje i potrošnja energije [infografika]
2. Business.hr: Nova tehnologija za novu energiju
3. Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
4. Ulaganje milijardera u zelene tehnologije
5. Snaga vjetra: Ambiciozni planovi za ulazak alternativnih izvora energije u Dalmaciju
6. Kina 2020 – Nova vrsta supersile