U novoj knjizi, “Wired for Thought”, poduzetnik Jeffrey M. Stibel uzima izlizanu tvrdnju da mozak radi kao računalo i preslaguje ju na sasvim novi način: Mozak nije računalo, ali bi Internet mogao biti mozak.
Razlike između računala i mozga su brojne i ne možemo im pobjeći. Jedna od ključnih različitosti: Naši tisućljeća stari, “kilu i po” teški strojevi za razmišljanje mogu izvoditi impresivan broj paralelnih kalkulacija istovremeno. U usporedbi s time, čak i najbolja računala čine se poput one ručne računaljke – abakusa..
Elektronski logički sklopovi su brži od kemijskih sinapsi, ali i mnogo jednostavniji. Mozak se razvijao konstantno odgovarajući na izazove prirodnih okolnosti – to je bio njegov alat za preživljavanje. Računala i najveći dio programa koje ona pokreću napravljeni su od strane ljudi, ne od vlastitog računalnog životnog iskustva, i to je jedan od razloga zašto računala skoro da i neće postati mozgovi unatoč trudu svjetsko poznatih stručnjaka za umjetnu inteligenciju.
Prema Stiebelu, računala možemo bolje razumjeti ako ih zamislimo kao elemente jednog većeg sistema: računala se više ponašaju kao neurotransmiteri nego kao mozak. Prema ovoj analogiji, web stranice funkcioniraju kao neuralne sinapse – strukture u živčanom tkivu koje neuronima omogućavaju odašiljanje električnih ili kemijskih signala. Kao i svaka sinapsa, web stranice sadrže informacije i tu informaciju pružaju na uvid na zahtjev. Od velike je važnosti što upravo web stranice sadrže informacije iz stvarnog svijeta: Od Wikipedie, do najnovijih trendova na Twitteru, stranice ne služe samo kao zapisi kodova, već su repozitorij informacije o životu na Zemlji.
Svaka web stranica suočava se s evolucijskim imperativom: biti istovremeno i jedinstven i relevantan. Web stranica koja nije niti jedno od toga bit će odbačena u digitalni zaborav, bez posjeta, bez osvježavanja. Slično tome, kad mozak kategorizira nove senzorne utiske, onda formira novu sinaptičku vezu, memoriju. Sjećanja, memorije su podložne istim kompetitivnim silama s kojima se natječu njihovi organizmi domaćini. Analogno tome, web stranice male važnosti i male korisnosti za preživljavanje organizma zvanog Internet, s vremenom će izblijediti.
I mozak i Internet koriste “meme” tj. jedinice kulture, prema Richardu Dawkinsu koji je skovao termin memi i memetika. Slično ljudskom neokorteksu koji se sastoji od 6 slojeva, i Internet je koncipiran hijerarhijski: počinje u malom obujmu, na individualnim računalima, ali se brzo proširi i uhvati momentum. Stranice i aplikacije s najvećim prometom, npr Facebook i Youtube popularni su jer su uskočili na taj vlak brzine. Širili su se brzinom munje, a posjeduju važnost i zanimljive elemente najširem krugu ljudi.
MEMETIKA
Prijenos informacija kao evolucijski proces tema je bavljenja memetike, jedne od novijih znanstvenih područja. Pojam mema kao jedinice prijenosa informacije skovao je slavni genetičar Richard Dawkins kao analogiju genima. Memi, jednako kao i geni nastoje prenijeti se, odnosno replicirati se. Poput gena, i memi mutiraju, a ovisno o prirodi mutacije, prenose se još uspješnije ili propadaju. Neki memi, odnosno skupine mema, takozvani mempleksi, korisni su za čovjeka i zajednicu, poput mempleksa o uzgoju rajčice ili mempleksa nacrta zgrade… Memetika nije samo teorijska disciplina. Marketinški stručnjaci nastoje kreirati meme koji će se uspješno širiti među potrošačima.
Plan B, br. 24, Rujan 2009.
Kao i mozak, Internet je doživio razdoblje brze ekspanzije. Ali, mozak je dosegao dimenzije prevelike za našeg neandertalskog pretka te se počeo smanjivati, zastavši na današnjih – ugrubo 100 milijardi neurona i 100 bilijuna interneuralnih konekcija. S webom će se prema Stiebelu dogoditi isto: Internet će se smanjiti i doseći novu ravnotežu. Ova prognoza dovodi Stiebela u direktnu opoziciju glasnogovornicima teorije da će se Internet konstantno (i to eksponencijalno!) povećavati. Dakle, Internet bi se u slijedećim desetljećima mogao prilagoditi svijetu baš kao što se to dogodilo s mozgom. Internet će identificirati uzorke kako bi bolje predvidio ono što bi se moglo dogoditi slijedeće.
Znakovi budućnosti već su ovdje – U rujnu 2009., Netflix je sa milijunom dolara nagradio programere koji su otkrili na koji način kompanija može bolje “predviđati” koje će filmove njeni kupci i posjetitelji htjeti gledati. Web svakodnevno postaje pametniji i svjesniji stvarnog svijeta – skuplja informacije o tome kako svijet zvuči i miriše,i to kroz osjetilnu tehnologiju u stvarnom vremenu.
Predviđač trendova Tim O’Reilly smatra da će senzorska, osjetilna tehnologija biti slijedeća velika stvar koja će pogurati Internet naprijed (WEB 3.0). Spojit ćemo naše umove s webom, ne samo i isključivo putem implantanata, nego kroz ponašanje. To će brzo promijeniti naše iskustvo s webom i iskustvo weba s nama. Nećete više surfati webom i različitim stranicama tražeći informaciju. Web će se pretraživati sam i prilagođavati vama; weć postoji stranica Kosmix.com koja dinamički generira potpuno nove web stranice ovisno o onome što pretražujete. Web će jednog dana moći generirati specifičnu web stranicu prema vašim zahtejvima, baš kao što u mozgu nastaju nove iskre uzbuđenja kad naiđe na novu i zanimljivu temu.
Prologue: BrainGate
…Imagine this: you are waking up. As your eyes focus, you see a white-haired man in a lab coat congratulating you on a successful surgery. You are still groggy from the anesthesia and can’t quite remember what happened. The man enthusiastically explains that he is a scientist and that your surgery has previously been performed only on rats and rhesus monkeys. But with the help of a neurosurgeon, it has now been performed on yet another animal—a guinea pig—and that happens to be you.
Before you can gather your thoughts, the scientist makes an odd request: “Could you please turn off the lights?” As you look around the room, you don’t see a light switch. But just as the thought crosses your mind, the lights go off. Smiling, he asks you to turn the lights back on. You think of it momentarily, and they snap on. He smiles again. “The brain implant has worked!”
Literatura:
Patrick Tucker, review of Wired for Thought by Jeffrey M. Stibel. Harvard University Press. 2009. 202 pages.
http://www.wiredforthought.com
Plan B, br. 24, Rujan 2009.
Vezane teme:
- Promjene koje je donio Internet
- WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
- Budućnost Interneta 2: Poplava Eksabajta (Infografika)
- Microsoftov pogled unaprijed: Prirodno korisničko sučelje
- Elektronička trgovina, Mobilna trgovina i online poslovanje
- Što IBM predviđa za slijedećih pet godina?
-
http://www.futurologija.com/2011/01/01/pregled-novog-desetljeca-2011-%e2%80%93-2021/ Pregled novog desetljeća: 2011. – 2021. | Futurologija














