Arhiva članaka
Slijedite nas
Futurologija.tv

Kalendar
February 2010
M T W T F S S
« Jan   Mar »
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
Citati
“Prejudice is a burden that confuses the past, threatens the future and renders the present inaccessible.” by Maya Angelou


Skeniranje i DEGEST metoda

Skeniranje i DEGEST metoda

Metode predviđanja 2. dio: Primarni cilj futurologije nije doslovno i primarno predviđanje događaja koji bi nas mogli zadesiti, već aktivno unaprijeđenje budućnosti u okviru naših mogućnosti.

Nastavljamo s kratkim serijalom predstavljanja raznih metoda prognoziranja i analiza, a ovaj put osvrnut ćemo se na Skeniranje i DEGEST metodu. Uz pomoć šest glavnih točaka praćenja na koje se fokusira DEGEST naučit ćemo uočavati nadolazeće trendove.

Skeniranje

Skeniranje

Skeniranje

Skeniranje je kontinuirano i sistematsko praćenje aktualnih novina, časopisa, web stranica, twitter feedova i drugih medija kako bi se uočile znakovitosti i trendovi koji se tijekom vremena mogu iskristalizirati i pokazati vjerojatnima za događanje. Ova tehnika prvi put je upotrijebljena za vijeme drugog svjetskog rata kada su saveznički obavještajni agenti “skenirali” publikacije nastale na neprijateljskom teritoriju. Agenti nisu čitali sve vjesti od početka do kraja, već su ih brzinski pregledavali u potrazi za određenim ključnim riječima čija bi učestalost, način i kontekst upotrebe u tisku označavao određene trendove. (Ova metoda u nešto promijenjenoj formi u upotrebi je danas, posebno u poslovnom svijetu i diplomaciji; specijalizirane PR kompanije za svoje klijente po narudžbi prate tisak i web sastavljajući tako press clipinge prema naručenim ključnim riječima.)

Mediji se u vijestima fokusiraju na izvještavanje o pojedinačnim, izdvojenim događajima. Umjesto na koncentriranje isključivo na izolirani događaj, fokus stavljamo na širu sliku, prateći kroz tijek vremena više raznih događaja koji se na razne načine povezuju s našim predmetom interesa i istraživanja. Promatrajući i povezujući događaje tijekom vremena uočit ćemo nastajući trend. Trendove je važno uočiti u ranom stadiju njihova nastajanja, a njihovo rano uočavanje daje nam dovoljno vremena za reakciju na prijetnju ili priliku. Često skeniranje sadržaja medija i dobra baza znanja iz prošlih skeniranja djeluju kao svojevrsan radar za trendove.

Što napraviti kada smo uspješno identificirali nove trendove? Kako organizirati informaciju? Kojom metodologijom analizirati i procijeniti trendove? DEGEST metoda jedno je od rješenja

DEGEST metoda

DEGEST metoda

DEGEST metoda

Jednu od najboljih klasifikacijskih metoda u svom popularnom udžbeniku “Marketing Management” predstavio je Philip Kotler, profesor sa sveučilišta Northwestern. Kotler je razvio DEGEST sistem, gdje je razlučio da najznačajniji poslovni trendovi spadaju u šest različitih kategorija: Demographics, Economics, Government, Environment, Society, Technology (Demografija, Ekonomija, Vlada, Okoliš, Društvo, Tehnologija).

  1. Demographics /Demografija: Primjer demografskog trenda u nastajanju: U razvijenim zemljama prosječna starost stanovništva se povećava jer se ljudi odlučuju imati manji broj djece. Ova pojava dovodi do niza posljedica. Možemo nabrzinu nabrojati nekoliko njih: Smanjuje se broj radno sposobnog stanovništva i sve je veći problem kako će šačica mladih ljudi izdvajati solidarno za mirovine ogromnog broja umirovljenika. S obzirom da je sve više starijih ljudi, preferencije cijele nacije se također mogu promijeniti u korist preferencija i potreba treće životne dobi, a s time i cijele ekonomske grane, zanimanja, zaposlenja, hobiji, način provođenja slobodnog vremena…
  2. Economics /Ekonomija: Gospodarstvo omogućava zaposlenja, prihode i proizvode nužne za život. U vremenu smo kad se svjetske ekonomije mijenjaju. Ono što je nekad u zapadnim zemljama bilo nedodirljivo – same postavke kapitalizma kao ekonomskog ali i društveno-organizacijskog sistema, sada se preispituju. Promjene znače nove šanse za nove biznise i nova radna mjesta, ali i veliki izazov za pojedince i zajednicu.
  3. Government /Vlada: Zakoni i regulativa mijenjaju se konstantno i utječu na sve aspekte naših života. Vlade nameću poreze, započinju ratove, izglasavaju zakone i u većini nacija je javni sektor najveći poslodavac.
  4. Environment /Okoliš: Pitanja vezana uz svijet pirode i načini na koje s njim vršimo interakciju
  5. Society /Društvo: Popularna kultura, media, obrazovni sistem, religijski i duhovni putevi i svi načini na koje ljudi međusobno vrše interakciju.
  6. Technology /Tehnologija: Nove tehnologije revolucionariziraju ljudski život diljem planeta. Da bismo ostali u tijeku, moramo razumjeti što se događa u svijetu računala, telekomunikacija, biotehnologije itd. Nove tehnologije podižu životni standard i prestavljaju širok raspon izazova.

Mnogi trendovi lako se mogu svrstati u dvije ili čak više kategorija. Tehnološki trendovi ne samo da oblikuju naš privatni život, nego imaju utjecaj na ekonomiju, vladu, okoliš. Slobodni smo u bilo koje vrijeme sami činiti veze između kategorija, dodavati kategorije i modificirati DEGEST sistem u onoj mjeri u kojoj nam odgovara.

Svakako pogledajte i ostale članke u seriji:

Metode predviđanja

Izvori, literatura:

Edward Cornish, The Exploration of the Future

http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/B002CQTLG4/thefuturistbooks

According to Kotler: The World’s Foremost Authority on Marketing Answers Your Questions

http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/0814472958/thefuturistbooks

Podijeli s drugima, printaj, mailaj:
  • email
  • Print
  • RSS
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • del.icio.us
  • Digg
  • Reddit
  • StumbleUpon


Vezane teme:

  1. Metode predviđanja 4.dio:Trend analiza i izrada Scenarija
  2. Metode predviđanja 1.dio: Što proročica Pitija i ruski nuklearni arsenal imaju zajedničko? Delphi metoda
  3. Metode predviđanja 3. dio: Za vizionare olujnih mozgova – Brainstorming i Visioning
  4. Predavanje na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu 19.3.
  5. Što rade futurolozi?
  6. Kako će izgledati bankarstvo za 20 godina
Twitter
LikeBox!
Member of
World Future Society
News flash
Tipping Point in National Debt
Once public debt reaches 77% of a nation’s gross domestic product, “bad things start to happen,” observe North Carolina State University economics professors Mehmet Caner and Tom Grennes. Their findings are based on an analysis of the debt of 100 countries over 30 years.”
izvor: www.ncsu.edu

Oglasi
Get Adobe Flash playerPlugin by wpburn.com wordpress themes