Futurologija

Globalna diskografska industrija suočava se s najvećom krizom od svojih početaka. Promjene u tehnologiji i liberalizirani protok informacija potpomognut Internetom promijenili su navike potrošača i kupaca glazbe. Konstantan pad opsega prodaje snimljene glazbe tjera diskografe na prilagodbu i iznalaženje novih poslovnih modela kako bi ponovno potakli potrošače da dio svog raspoloživog dohotka potroše na glazbu.

U prvom valu inovacija na polju digitalne glazbe, diskografske kompanije propustile su priliku biti pioniri i revolucionari na svom terenu; umjesto toga, priliku su iskoristile tehnološki visoko propulzivne kompanije, posebice Apple inc. sa svojim online servisom iTunes Music Store. Dok proslavljamo njegov deveti rođendan (9.1.2001.), analiziramo razloge uspjeha ovog revolucionarnog servisa, te u skladu s načelima futurologije predlažemo (priželjkujemo) neke od mogućih slijedećih koraka.

Apple iTunes Music Store u samo pet godina postojanja je postao najveći maloprodajni lanac glazbe u SAD i svijetu. Osim ekonomskog uspjeha, pojam iTunes, kao i komplementarne proizvode iz iPod/iPhone linije, smatram mega-brandom i općim mjestom pop kulture ranog 21. stoljeća. Uspjeh Appleovog koncepta pokazuje kako je implementacija novih tehnologija, u sprezi sa svježim idejama nužna za revitaliziranje starih i neadekvatnih poslovnih modela. Osim toga, rezultate analize postojećeg uspješnog sistema moguće je upotrijebiti i kao polaznu osnovu za kreiranje i iznalaženje novih poslovnih mogućnosti na polju online digitalne glazbe.

Računalna i Internet revolucija kao točka preokreta u diskografskoj industriji

Pojam „diskografska industrija“, prema međunarodnom standardu industrijske klasifikacije (ISIC) obuhvaća kompanije i organizacije koji snimaju, proizvode, izdaju, distribuiraju i promoviraju proizvod – snimljenu glazbu. U širem smislu termin obuhvaća i neprofitne organizacije poput glazbenih unija, udruga, sindikata i agencija za prikupljanje i distribuciju tantijema.

iTunes

Ubrzanim razvojem računalne i telekomunikacijske tehnologije, a posebice populariziranjem kućnih i osobnih računala početkom osamdesetih, te komercijalnom eksplozijom Interneta sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sve privredne i društvene grane doživjele su temeljit zaokret u pristupu poslovanju, kao i samom njegovom obavljanju. Industrija zabave, čijem je mehanizmu diskografija jedan od ključnih sastavnih dijelova, goleme postotke svojih ekstraprofita nagomilanih tijekom zlatnog doba ležerno je usmjeravala u najnovije produkcijske tehnološke dosege, dok je socijalni kontekst i potencijal novih medija i tehnologija za distribuciju diskografskih proizvoda ostao zanemaren.

Cijeli paradoks dot-com svijeta koji se na prijelazu milenija odvijao na globalnom nivou i u svim industrijama, na svijet diskografije primjenila je grupa studenata kojoj je na čelu bio Shawn Fanning. Oni su u svojoj studentskoj sobi osmislili i pokrenuli Napster – prvi i revolucionarni Peer-to-peer program za besplatnu (ali i ilegalnu) razmjenu glazbe između fanova. Napster je ugašen nakon sudskih tužbi velikih diskografskih kompanija, ali je i nepuna godina dana njegovog djelovanja pokazala način na koji nova Internet generacija konzumira glazbu: odmah sad, jednim klikom, ovdje, u neograničenim količinama, po mogućnosti besplatno ili vrlo vrlo jeftino. Ovim načelima vode se svi današnji legalni download servisi, uključujući reinkarnirani (legalni) Napster, gigantski iTunes Music Store, te ostale poput Nokia OVI, Amazon MP3, Rhapsody. Razumljivo, baratanje sa riječima poput “besplatno” ili “gotovo besplatno” predstavlja hod po rubu profitabilnosti, pa žrtve digitalne ere nisu rijetke: Myspace je u 2009. kupio Imeem, a pred Božić 2009. servis Lala podpao pod okrilje iTunesa.

Još je uvijek dug put do potpune i globalne implementacije novih tehnologija u konzumaciji glazbe. Osim potrebne kritične razine kupovne moći i razine svijesti o poštovanju autorskih i srodnih prava, pristup prijenosnim digitalnim playerima, pristup broadband internetu i naprednim mobilnim telefonima još je uvijek u ranoj fazi usvajanja na mnogim svjetskim tržištima.

Diskografska industrija postupno se prilagođava dramatičnim promjenama koje donosi nova tehnologija. Tehnologija omogućava konzumentima nabavljanje glazbe na više različitih načina, sa prijenosnim digitalnim playerima (Apple iPod, Microsoft Zune) koji uz pomoć efekta sinergije (iznimna lakoća korištenja, integriranost playera i download servisa, statusni simbol, lifestyle) zapravo povećavaju promet legalnih downloada.

Današnju sliku diskografske industrije sačinjava „velika četvorka“; diskografske kompanije Universal Music, Warner, EMI i Sony Music Corporation, koje sa svojim ekspoziturama i tvrtkama kćerima drže preko 80% ukupnog svjetskog tržišta snimljene glazbe.

Nastanak i razvoj Apple iTunes Store

iTunes

Kompanija Apple inc. započela je revoluciju osobnih računala 1970-ih svojim modelom Apple II, a razvoj nastavila serijom Macintosh 1980-ih. Suosnivači, (tada studenti) Steve Jobs i Steve Wozniak, svoju tržišnu nišu pronašli su u proizvodnji jednostavno i pametno dizajniranih računala sa što jednostavnijim korisničkim sučeljem. Računala ostalih proizvođača bila su nezgrapna, teška za uporabu i održavanje, te namijenjena isključivo biranim i školovanim profesionalcima iz sfera visokog biznisa i znanosti. Široki tržišni pristup (s dovoljnom dozom „klase“) omogućio je Appleu strelovit rast i izlazak iz legendarne garaže u kojoj su započeli; uskoro su iskustvo osobnog računalstva mogli iskusiti učenici, studenti, profesori, kao i kreativni profesionalci koji su u vršnim modelima iz Apple ponude prepoznali oruđe za rad. Duh i ozračje „kompanije iz garaže“ ponovno je oživljen 1996. povratkom Stevea Jobsa u Apple na mjesto predsjednika uprave. Sama filozofija kvalitetnog dizajna, lakoće uporabe i popratno promoviranog „in“ lifestylea vezanog uz konzumaciju Apple proizvoda, u više se navrata pokazala kao pun pogodak.

iTunes softver nastao je iz puke potrebe Applea da svojim korisnicima pruži vlastito rješenje za preslušavanje i organizaciju sve popularnijeg komprimiranog mp3 formata zapisa glazbe. Zbog potrebe hitnog djelovanja (novi program za preslušavanje mp3 zapisa glazbe trebao je biti uključen u distribuciju novog operativnog sustava Mac OS X) otkupljeno je već gotovo rješenje „SoundJam MP“1, a prilagodba aplikacije Apple filozofiji, standardima značila je u osnovici krajnje pojednostavljenje korisničkog sučelja i smanjivanje broja opcija programa.

Ideja za pokretanjem online glazbenog servisa i vlastitog mp3 prijenosnog playera nije se rodila paralelno s idejama o razvoju „iTunes“ – praktičnog softverskog playera, već je nastala nešto kasnije, kada su se u interakciji s iTunesom pokazali mnogi nedostatci već postojećih, tada aktualnih mp3 prijenosnih playera. Pravo rješenje, i već gotovi business plan Appleu je ponudio vanjski suradnik Tony Fadell, no uz ideju o naprednom hardverskom mp3 playeru išao je i revolucionarni dodatak. Tony Fadell, inspiriran Napsterovim modelom razmjene glazbe osmislio je legalni online glazbeni servis koji bi smanjio piratiziranje i diskografskim kompanijama donosio profit od glazbenih downloada. Spoznavši dalekosežnost i revolucionarnu važnost ovog projekta, direktor Steve Jobs osobno se priključio razvojnom timu iTunes – iTunes Music Store – iPod, a od sredine 2007. i iPhone.

Poslovni model

Cjelokupni poslovni model na kojem počiva iTunes Music Store kreiran je i uspostavljen još 2001. godine, te uz nužne evolucijske preinake odlično funkcionira i danas, a u samo pet godina od implementacije Apple je postao najveći prodavač glazbe u SAD, što indirektno implicira i na svjetsku lidersku poziciju. Kao jedne od ključnih faktora uspjeha ovog modela možemo identificirati slijedeće elemente: Jasna i jednostavna cjenovna politika, Širina i opseg ponuđenog kataloga, Iznimna lakoća uporabe, Sustav zaštite od neovlaštenog kopiranja, Sinergija s popularnim hardverom: iPod i iPhone, Karakterističan način poslovanja s diskografima. Ovo su neki od sadržaja koje je moguće kupiti (ili besplatno nabaviti na iTunesu): Pjesme (pojedinačni singlovi i albumi), Application store, Podcast, Iznajmljivanje filmova i serija, Predavanja sa američkih sveučilišta itd..

Tržišna analiza Apple iTunes Store

Apple iTunes Music Store u samo pet godina svog postojanja uvelike je promijenio tržište glazbe, kao i način konzumiranja iste. Uspjeh ovog globalnog fenomena rezultat je usklađenog rada na nekoliko područja: uočavanje prilika na tržištu, nastupanje na novim i neotkrivenim tržišnim nišama u nastajanju, korištenje korporativne sinergije i snage branda, te simultano plasiranje komplementarnih hardverskih i softverskih proizvoda.

Internet je revolucionarizirao poslovanje, a iTunes je samo još jedan u nizu primjera; u takvim promjenama, važno je pratiti i demografske trendove radi analize postignutog i radi daljnjeg planiranja. Npr., u samo jednoj godini (2005./2006.) postotak Amerikanaca u dobi iznad 12 godina koji posjeduju prijenosni mp3 player i više se nego udvostručio. Upotrebom prijenosnih digitalnih playera (gdje je vodeći iPod sa 68% američkog tržišta) dominira pretežito mlađa populacija, ali su trend u penetraciji korištenja takvih uređaja u 2008. u svoju korist preokrenuli pripadnici Generacije X i mlađi Baby boomeri u rasponu između 30 i 49 godina. Vidljivo je da sve više ljudi, različitih dobnih skupina, konzumiraju digitalnu glazbu.

iTunes Music Store nudi korisnicima mjesto za sve njihove digitalne glazbene potrebe. Kulturološki trendovi, društvene vrijednosti, uvjerenja i norme, još od od nastanka pojma „download glazbe putem Interneta“ bile su pozitivno nastrojene prema downloaderima, tj korisnicima koji na taj način nabavljaju glazbu, bilo ilegalno (u većoj mjeri) ili legalno. Apple trenutno procjenjuje da je samo oko 3% glazbe pohranjene u iPodima preuzeto na legalan način, tj. s iTunes servisa. Jasno je da društvo na globalnoj razini još uvijek nije došlo niti blizu zadovoljavajuće razine svijesti o potrebi poštovanja i reguliranja autorskih prava.

Potencijalni kupci štede novac na downloadu glazbe, no je li to djelomično i zbog trenutne ekonomske situacije? Kada su P2P mrežni servisi prvi put predstavljeni u SADu, a i u svijetu na prijelazu milenija, ekonomska situacija nije bila blistava. Dapače, krah dot-com tržišta 2000. godine donio je nepovjerenje u brzorastuće Internet kompanije i njihove proizvode i usluge. Korisnici su se sve više počeli okretati pojmu „besplatno“; pa čak i ako je to „besplatno“ značilo zadiranje u zonu sive ekonomije. U slijedećih osam godina dot-com tržište raslo je stabilnije i sporije, no dovoljno brzo da stvori drugu generaciju velikih igrača na tržištu. U igru se uključio i Apple, osvajajući do tada neistraženi teren legalnog downloada digitalne glazbe. Cijena od 99 centi po jednoj pjesmi uspostavljena je nakon detaljnog istraživanja tržišta, te se vjeruje da je dovoljno niska da pretrpi i određene potrese u ekonomiji, pa da korisnicima usljed pogoršanih ekonomskih prilika ne bude glavni faktor odustajanja od kupnje.

Budućnost tržišta glazbe, budućnost liderstva Apple iTunesa

Digital Music

Tržište glazbe doživjelo je temeljite promjene u posljednjih pet godina. Nove tehnologije u potpunosti su izmijenile način na koji slušatelji nabavljaju i konzumiraju glazbu. Od 2003. do 2009. globalno tržište online digitalnom glazbom naraslo je od praktički 0 do 4 milijarde dolara na godinu. Lider na tržištu online digitalne glazbe je kompanija Apple sa svojim servisom iTunes Music Store, sa preko 70% udjela na tržištu legalnih downloada. Trenutno vodstvo iTunes Music Store može zahvaliti korištenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodima iz ostalih divizija matične kompanije: iPod i iPhone, jednostavnošću korištenja, intuitivnom dizajnu, te najvećoj bazi online pjesama na tržištu.

Perspektive za daljnji razvoj online tržišta digitalnom glazbom su ogromne. Procjenjuje se da će do 2012. godine glavninu prihoda od prodaje glazbe diskografi ostvarivati upravo na tržištu downloada, mobilnih sadržaja i pretplata. Analiza iTunes servisa pokazala je da je vodeća pozicija čvrsta i stabilna na rok 1-2 godine, ali i da je to razdoblje u svijetu Interneta izuzetno dugo, te je moguće iznenadno pojavljivanje jednako dobro organiziranih takmaca.

Razvojne prilike za održavanje prednosti i ostanak u vodstvu:

• Razvoj  iTunes App storea za mogućnost kupnje svih aplikacija i za desktop računala
• Kompatibilnost sa svim mobilnim platformama: Android, Win Mobile, PalmOS, Symbian. Prisjetimo se kako je popularnost iTunesa skočila kada je napravljena verzija za PC
• Cloud Computing, Streaming: Sadržaj koji je korisnik kupio ili iznajmio nalazi se “negdje” u računalnom cloudu, a sadržaj je dostupan na zahtjev putem bilo kojeg uređaja.
• Prodaja pjesama kao rezultata pretrage u tražilicama neovisno od iTunes softvera
• Ugovori sa mobilnim operaterima: Revenue sharing
• Nestanak DRM zaštite:  Potencijalni razvoj iTunes Music Store u budućnosti uključivao bi uvođenje pretplatničkog modela uz zadržavanje postojećeg „a la carte“ modela, liberalniju politiku s DRM zaštitom, kako bi se omogućila kompatibilnost prijenosa kupljenog sadržaja s preostalih 30% tržišta. U prilog liberalizaciji Appleove tvrde politike zaštite DRM-om idu u prilog i konstantne sudske tužbe za monopoliziranje položaja koje u zadnje vrijeme podižu zemlje članice EU.
• Usluge za poslovne korisnike: e-learning, treninzi, predavanja

Prilike za itunes su i daljnje širenje na Video, TV, filmske sadržaje, te daljnju diverzifikaciju i povećanje kvantitete digitaliziranog sadržaja. Pohvalni su potezi sa iTunes University gdje se na download besplatno daju predavanja sa pojedinih američkih sveučilišta.

Od daljnjeg razvoja tržišta na dulji rok može se očekivati stabilizacija utjecaja iTunesa na nešto manje ispod polovice tržišnog udjela, dok će se ostatak tržišta raspodijeliti između konkurenstkih glazbenih portala: Amazon MP3, Wal-Mart, Myspace, Microsoft Zune Market itd.

Marko Pejnović

Izvori

Apple inc. PR, http://www.apple.com/pr

Gasser, U., Bambauer, D., Harlow, J.: , iTunes – How Copyright, Contract, and Technology Shape the Business of Digital Media, The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School 2005.

Hormby, T.: A history of iTunes and iPod, iPod Observer,

IFPI: IFPI Digital Music Report 2009

Music and the Internet, RIAA – Recording Industry Association of America,http://www.riaa.com/

Vezane teme:

1. Budućnost trgovine i maloprodaje u Hrvatskoj i svijetu [video]
2. Kako su 1967. godine zamišljali budućnost
3. Kako unaprijediti budućnost? Donosimo šest ključnih pokazatelja za prepoznavanje trendova!
4. WEB 3.0 – Kako će izgledati budućnost Interneta [VIDEO]
5. Kako će izgledati život u budućnosti: The City 2057 [VIDEO]